Neiskorišteni izvozni potencijal domaće strojogradnje gotovo 400 mln USD

Grupe proizvoda s najvećim izvoznim potencijalom su dijelovi za plinske turbine i turbomlazne motore, dijelovi strojeva i uređaja za dizanje, premještanje i strojevi za građevinske radove, dijelovi za zračne sisaljke, kompresore i ventilatore, kombajni za žetvu i vršidbu, ventili za regulaciju temperature te dijelovi za uređaje s unutarnjim izgaranjem.

Ukupni neiskorišteni izvozni potencijal proizvodnje strojeva i uređaja u Hrvatskoj iznosi 399,8 milijuna dolara, pokazala je analiza Hrvatske gospodarske komore (HGK), provedena u sklopu projekta Fit4Globe.

Prema toj analizi, grupe proizvoda s najvećim izvoznim potencijalom su dijelovi za plinske turbine i turbomlazne motore, dijelovi strojeva i uređaja za dizanje, premještanje i strojevi za građevinske radove, dijelovi za zračne sisaljke, kompresore i ventilatore, kombajni za žetvu i vršidbu, ventili za regulaciju temperature te dijelovi za uređaje s unutarnjim izgaranjem.

U analizi je detaljno obrađeno 12 proizvoda odabranih po neiskorištenom izvoznom potencijalu (10 proizvoda) i značaju za domaću strojogradnju (dva proizvoda). Neiskorišteni izvozni potencijal tih proizvoda postoji u 34 zemlje, u ukupnom iznosu od 127,8 milijuna dolara, a realizacijom punoga potencijala izvoz bi se povećao za više od jedne trećine, odnosno za 37,2 posto.

Inače, u sektoru proizvodnje strojeva i uređaja u Hrvatskoj posluje 634 tvrtke, od čega čak 94 posto otpada na male i srednje poduzetnike. Ukupno zapošljavaju 11.400 radnika, ostvaruju 7,7 milijardi kuna prihoda (4,4 posto bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije), a dobit im je 337 milijuna kuna. S ukupno 1,22 milijarde dolara izvoza čine 6,6 ukupne robne razmjene Hrvatske s inozemstvom.

Trenutno su vodeća izvozna tržišta za hrvatske strojeve Njemačka s udjelom od 21,5 posto, Slovenija s udjelom od 12,5 posto i Austrija s udjelom od 8,5 posto.

Predsjednik HGK Luka Burilović ističe da bi se iskorištavanjem punog potencijala ukupni izvoz strojeva i uređaja povećao za gotovo trećinu (32,6 posto) sa sadašnjih 1,22 milijarde dolara, što je 6,6 posto ukupnoga izvoza. "Tržišta s najvećom vjerojatnosti povećanja izvoza su Njemačka, Italija, SAD i Mađarska“, istaknuo je Burilović, dok predsjednik Udruženja metaloprerađivačke industrije HGK Željko Mažuran poručuje da je najveći izazov za branšu potreba sve većeg i bržeg ulaganja u modernizaciju pogona.

"Najveći problem predstavlja nekonkurentnost hrvatske ekonomije zbog čega imamo mali broj greenfield i brownfield investicija. Glavni su uzrok nekonkurentnosti nepovoljna monetarna politika i nerealni tečaj kune u odnosu na svjetske valute. Drugi je problem niska razina tehnoloških procesa pa bi bilo nužno bespovratna sredstva EU-a usmjeriti na modernizaciju proizvodnje i industrijskih pogona.

Također nas muči i nedostatak obrazovanih metaloprerađivačkih radnika, stoga je nužno prilagoditi školske programe za izobrazbu kadrova“, pojasnio je Mažuran. Prema financijskim izvještajima predanim za prošlu godinu, pet najvećih izvoznika ostvarilo je približno 40 posto ukupnih prihoda na inozemnom tržištu te djelatnosti, a najvećih deset gotovo 50 posto.

Analiza strojogradnje projekta Fit4Globe donosi i pregled sedam najvažnijih inozemnih tržišta (Njemačke, Italije, Sjedinjenih Američkih Država, Mađarske, Rusije, Francuske i Austrije), kao i podatke o osam najvažnijih međunarodnih sajmova u toj branši po izboru poduzetnika izvoznika. Na svjetskom tržištu u proizvodnji strojeva i uređaja dominira SAD koji je u 2019., uz Kinu i Njemačku bio i vodeći globalni izvoznik. Te tri zemlje su ujedno i najveći uvoznici strojeva i opreme. U Europskoj uniji je, uz Njemačku, najveći proizvođač Italija.

(Hina)

Vijesti iz medija | Događanja | Hrvatski izvoz