Trgovinski deficit jedna od glavnih briga EU-a u odnosima s Kinom

U obostranom je interesu da se trgovinski odnosi EU i Kine uravnoteže, da se ima održivu trgovinu. I u kineskom je interesu da trgovinski odnosi budu održivi i europski čelnici neće dugo tolerirati neravnotežu u trgovinskim odnosima. EU ima alate za zaštitu svoga tržišta, ali radije pribjegava dogovorenom rješenju.

Kina izvozi u Europsku uniju tri puta više nego što uvozi i tako velik trgovinski deficit nije održiv, ocijenila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen uoči samita EU-Kina, koji počinje u četvrtak u Pekingu.

“Trgovinska neravnoteža udvostručila se u posljednje dvije godine i dosegnula iznos od gotovo 400 milijardi eura”, rekla je von der Leyen u intervju za European Newsroom (ENR), zajednički projekt 20-tak europskih novinskih agencija u kojem sudjeluje i Hina.

Von der Leyen upozorava da je europski izvoz u Kinu tek nešto veći od izvoza u Švicarsku. “U obostranom je interesu da se naši trgovinski odnosi uravnoteže, da imamo održivu trgovinu između EU-a i Kine. I u kineskom je interesu da trgovinski odnosi budu održivi i europski čelnici neće dugo tolerirati neravnotežu u trgovinskim odnosima”, rekla je von der Leyen. Dodala je da Europska unija ima alate za zaštitu svoga tržišta, ali da radije pribjegava dogovorenom rješenju.

EU nastoji smanjiti ovisnost o Kini i istodobno ne prekidati odnose. Europska strana se žali na zatvorenost kineskog tržišta za europske tvrtke i na skrivene subvencije, koje kineskim kompanijama daju neopravdanu prednost.

Von der Leyen, koja će u Pekingu predstavljati EU zajedno s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom MIchelom, kaže da je sastanak, “samit izbora” između različitih opcija za poboljšanje odnosa. Na prvom mjestu je uspostavljanje ravnoteže u trgovini, zatim pozicioniranje prema ruskom ratu protiv Ukrajine i krizi na Bliskom istoku te udruživanje snaga u borbi protiv klimatskih promjena i u zaštiti bioraznolikosti.

EU je također suočena s viškom proizvodnje pojedinih proizvoda, koji se subvencioniraju u Kini, poput aluminija ili čelika, zbog čega neki globalni akteri zatvaraju svoja tržišta za tu kinesku robu, što onda povećava pritisak na europsko tržište. Kineski električni automobili počeli su ugrožavati europske proizvođače jer zbog subvencija mogu ponuditi niže cijene, stoga je Komisija poduzela istragu o tome. Ta istraga još nije dovršena i to pitanje će također biti na dnevnom redu samita.

“Dampinške cijene nisu održive i bilo koji subvencionirani proizvodi koji preplavljuju tržište dampinškim cijenama imaju kratkoročni učinak kako bi stekli tržišno dominantnu poziciju. Ali, nakon toga dolazi do obrata kada se previše tržišne moći koncentrira kod jednog proizvođača dolazi do nerazmjerno rastućih cijena”, rekla je predsjednica Komisije.

Von der Leyen je istaknula da će EU nastaviti tražiti od Kine da utječe na Rusiju u vezi s njezinom agresijom na Ukrajinu. Europska strana će na samitu postaviti i pitanje zaobilaženja sankcija koje je uvela protiv Rusije.  “Mi smo u intenzivnom dijalogu s kineskom stranom i tražimo od nje da djeluje po tom pitanju”, rekla je.

(Hina)

Vijesti iz medija | Događanja | Trgovinska politika EU