Trgovinska bilanca eurozone u kolovozu s viškom od 6,7 mlrd eura

Trgovinska bilanca eurozone iskazala je u kolovozu višak, nakon golemog manjka u 2022., odražavajući ponajprije niže troškove uvoza nafte. SAD je zadržao poziciju najvećeg trgovinskog partnera, unatoč stagnaciji izvoza u razdoblju od siječnja do kolovoza i marginalni pad uvoza. Blago se smanjio i izvoz iz EU-a u Kinu dok je uvoz iz azijskog diva potonuo za 15,4 posto.

Trgovinska bilanca eurozone iskazala je u kolovozu višak, nakon golemog manjka u 2022. godini, pokazali su u ponedjeljak podaci Eurostata, odražavajući ponajprije niže troškove uvoza nafte. Trgovinski višak iznosio je u kolovozu 6,7 milijardi eura, prema sezonski neprilagođenim podacima, izračunali su statističari. U istom mjesecu lani eurozona je u robnoj razmjeni sa svijetom bilježila manjak od 54,4 milijarde eura.

Izvoz je u kolovozu smanjen za 3,9 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, a uvoz je potonuo gotovo za četvrtinu. U odnosu na srpanj izvoz je porastao za 1,6 posto, a uvoz se smanjio za 2 posto.

Sezonski prilagođeni podaci pokazuju višak u trgovinskoj bilanci od 11,9 milijardi eura. U srpnju iznosio je samo 3,5 milijardi eura.

Velika većina članica EU-a izvozila je u kolovozu manje robe nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, a manje je i uvozila, pokazuje izvješće. Najviše se smanjio grčki izvoz, za 24,5 posto. Slijede Estonija i Bugarska s padom izvoza za 23,1 odnosno 22,7 posto.

Hrvatska je s padom izvoza za nekih 14 posto u skupini s Irskom i Španjolskom. Najsnažnije je pak porastao ciparski izvoz, za 55,2 posto.

Najoštriji pad uvoza iz zemalja izvan EU-a bilježila je pak u kolovozu Belgija, od 28 posto. Slijede Litva i Finska gdje je potonuo za 27,9 odnosno 25,7 posto. Blizu je i Hrvatska s padom uvoza robe u kolovozu za 24,6 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. Najveći rast uvoza bilježile su pak Malta i Cipar, za 16,5 odnosno 12,4 posto.

Podaci o robnoj razmjeni EU-a sa svijetom u prvih osam ovogodišnjih mjeseci pokazuju pak blagi rast izvoza, za dva posto u odnosu na isto razdoblje lani. Uvoz se pak smanjio za 13,6 posto. Time je EU razdoblje od siječnja do kolovoza zaključio s manjkom u trgovinskoj bilanci od samo 9,8 milijardi eura. U istom lanjskom razdoblju iznosio je čak 311,4 milijarde eura.

Podaci pokazuju snažan rast izvoza strojeva i vozila, za 12,4 posto, i oštar pad uvoza sirovina i energije, za 20,4 odnosno 31,5 posto.

SAD je zadržao poziciju najvećeg trgovinskog partnera, unatoč stagnaciji izvoza u razdoblju od siječnja do kolovoza i marginalni pad uvoza. Blago se smanjio i izvoz iz EU-a u Kinu dok je uvoz iz azijskog diva potonuo za 15,4 posto, prema podacima Eurostata. 

(Hina)

 

Vijesti iz medija | Statistički podaci | Hrvatski izvoz