Projekt Riba hrvatske – jedi što vrijedi 'pliva' dalje

Izvoz ribe, ljuskara i mekušaca te ribljih prerađevina u 2018. je iznosio 53.382 tona, odnosno 200 milijuna eura, a glavnina domaće proizvodnje izvozi se na EU tržište (Italija, Slovenija, Španjolska) i Japan. Najznačajniji su nam izvozni proizvodi sitna plava riba iz ulova koju izvozimo kao svježu, smrznutu, konzerviranu ili soljenu, te proizvodi hrvatske akvakuture (tuna, brancin, orada i šaran itd).

Hrvatska gospodarska komora (HGK) u srijedu je izvijestila da će svoj projekt "Riba Hrvatske – jedi što vrijedi“ ponovo prijaviti na natječaj za sredstva iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo vrijedan 6,5 milijuna eura, a koji je objavilo Ministarstvo poljoprivrede.

Sredstvima iz natječaja, kako navode iz HGK, nastavit će se financiranje nastupa hrvatski tvrtki na najvažnijim svjetskim sajmovima ribarstva u Bruxellesu i Vigu u 2020. godini.

"HGK je svojim članicama, uz pomoć sredstava iz ovog Fonda, već financirala nastupe na spomenutim sajmovima u stopostotnom iznosu od 2015. do 2019. godine", kazao je samostalni savjetnik u Sektoru za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Zoran Radan. Početkom ove godine, kako je naveo, Komora je na račune svojih članica isplatila oko 1,2 milijuna kuna za troškove izlaganja.

Iz HGK u priopćenju navode i kako je zbog toga što Komora u potpunosti financira nastup na sajmovima, osjetno porastao interes domaćih tvrtki za izlaganje. Tako se za nastup na najvećem međunarodnom sajmu morske hrane European Seafood Exposition dogodine u Bruxellesu već prijavilo 11 hrvatskih tvrtki koje će svoje proizvode predstaviti na 260 četvornih metara izložbenog prostora.

S obzirom da će u vrijeme održavanja sajma Hrvatska predsjedati Europskom unijom, zamišljeno je da se, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, u sklopu sajma predstave i dosezi u provođenje Zajedničke ribarstvene politike EU u Hrvatskoj.

Promocija nastupa domaćih tvrtki na sajmovima u inozemstvu je samo jedan segment projekta "Riba Hrvatske - jedi što vrijedi“, ističu iz HGK napominjući kako se projektom želi promovirati održivo ribarstvo te povećanje potrošnje ribe na domaćem tržištu. Naime, u Hrvatskoj se u usporedbi s prosjekom EU jede dvostruko manje ribe po glavi stanovnika godišnje - manje od 10 kg u Hrvatskoj, a prosjek EU je 20 kg.

Iz HGK u priopćenju navode i kako je izvoz u sektoru ribarstva na zadovoljavajućoj razini, što se ponajprije može zahvaliti izvozu svježe i rashlađene ribe koja ima najbolju pokrivenost uvoza izvozom među svim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.

Izvoz ribe, ljuskara i mekušaca te ribljih prerađevina u 2018. je iznosio 53.382 tona, odnosno 200 milijuna eura, a glavnina domaće proizvodnje izvozi se na EU tržište (Italija, Slovenija, Španjolska) i Japan.

Najznačajniji su nam izvozni proizvodi sitna plava riba iz ulova koju izvozimo kao svježu, smrznutu, konzerviranu ili soljenu, te proizvodi hrvatske akvakuture (tuna, brancin, orada i šaran itd).

(Hina)
 

Vijesti iz medija | Strana tržišta | Hrvatski izvoz