Prehrambena industrija - sve više se izvozi, a manje uvozi

Izvoz hrvatskih prehrambenih proizvoda u 2014. godini rastao je 10,9%, a u prvih šest mjeseci 2015. godine 18,2%, uz istovremeno usporavanje rasta uvoza.

Prije ulaska RH u EU procjene utjecaja na prehrambenu industriju i općenito sektor hrane bile su uglavnom pesimistične. Trgovina Hrvatske s EU postupno je bila liberalizirana putem SSP-a još od 2005. godine pa je i prije pristupanja Hrvatska koristila oslobođenje od EU uvoznih carina za većinu svojih poljoprivredno - prehrambenih proizvoda, uz neke iznimke kao npr. šećer, vino i goveđe meso.

Izvoz prehrambenih proizvoda u 2014. godini rastao je 10,9%, a u prvih šest mjeseci 2015. godine 18,2%, uz istovremeno usporavanje rasta uvoza. No nisu svi sektori jednako uspješni. Snažan rast izvoza bilježe proizvodi mesne industrije, gdje raste izvoz goveđeg mesa, piletine, ovčjeg i kozjeg mesa, pa čak i izvoz svinjetine. Ostvaren je rast izvoza 21%, uz rast uvoza od 4,9%. Izuzetan rast u izvozu ostvaruju i mesne prerađevine, kobasice i sl. s rastom izvoza većim od 35%. Kod izvoza riba je rast izvoza vrijednosno 25,5% gdje ostvarujemo više 82 milijuna eura, te gdje imamo suficit 40 milijuna eura. Značajniji rast izvoza ostvaruju i proizvodi mlinske industrije od 30%, te proizvodi od brašna, kruh, peciva, tjestenine, slastičarski proizvodi s rastom izvoza od 28%, manjim rastom uvoza, ali uz značajan deficit.

Čokolada i kakao proizvodi ostvaruju snažan rast u izvozu od 94%, tj. 19 milijuna eura iz 2014. godine na 36,9 milijuna eura u istom razdoblju 2015. godine. Rast uvoza je slabije dinamike i iznosi 23%, ali je i dalje prisutan značajan deficit. Prerađevine od voća i povrća, konzervirano voće i povrće, džemovi, pekmezi i sl. bilježe rast izvoza 28% uz rast uvoza od 15%. Tu je također prisutan veliki deficit. Nešto bolje razultate u izvozu ostvaruju sladoledi, mineralne vode i ostala fermentirana pića, dok pivo stagnira, a vino i ocat padaju.

Posebnu pažnju izazivaju podaci o izvozu i uvozu šećera i proizvoda od šećera gdje u 2015. godini ostvarujemo trgovinski suficit za razliku od prethodne godine. Prisutan je količinski rast izvoza šećera od 14,6%, ali istovremeno vrijednost uvoza pada za 15%, što ukazuje na pad cijena u ovom sektoru. S druge strane sektor voća i povrća u izvozu stagnira ili blago raste te ostvaruje veliki deficit vanjskotrgovinske bilance koji snažno raste. Sa 111,6 milijuna eura u prvih šest mjeseci 2014. godine, na 135,5 milijuna eura u istom razdoblju 2015. godine.

Možemo zaključiti da izvoz poljoprivredno prehrambenih proizvoda kontinuirano raste od 2000. godine, uz iznimku 2012. i 2013. Ovaj sektor je relativno brzo svladao velike promjene nakon ulaska RH u EU i počeo koristiti nove izvozne mogućnosti, posebno na bližim tržištima Slovenije, Italije, Austrije i Mađarske.  Tek se očekuje da bi sektor mogao imao veće koristi kada se u punoj mjeri krenu koristi sredstva iz fondova EU.
 
(Poslovni dnevnik)
 

Vijesti iz medija | Strana tržišta | Hrvatski izvoz