Liderov Klub izvoznika: Administrativno rasterećenje u idućoj godini iznosit će 384 milijuna eura

Na 41. okupljanju članova Kluba izvoznika ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavio je daljnje smanjivanje administrativnog opterećenja gospodarstva. Naglasio je važnost izvoza, koji je ‘kralježnica gospodarstva‘, potkrijepivši to podatkom da je 35 posto BDP-a ostvareno zahvaljujući plasmanu hrvatske robe i usluga na strana tržišta.

Na 41. okupljanju članova Kluba izvoznika ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavio je, među ostalim, daljnje smanjivanje administrativnog opterećenja gospodarstva, dodavši da će Vlada stvarati povoljnije poslovno okružje povećanim ulaganjima u razvoj i istraživanja te zapošljavanje.

Unatoč tomu što je anketa koju je Lider proveo među izvoznicima pokazala da među poduzetnicima vlada optimizam, zbog njemačke krize i američkih carina makroekonomisti očekuju vrlo tešku prvu polovinu sljedeće godine. Doduše, kriza u Njemačkoj traje već dulje i za sada nije bilo većih posljedica za domaće gospodarstvo, no valja biti oprezan. Sudeći prema riječima ministra gospodarstva Ante Šušnjara na 41. susretu Liderova Kluba izvoznika u zagrebačkom hotelu Sheraton održanom početkom tjedna, Vlada je spremna dodatno potaknuti gospodarstvo.

Unatoč upozoravajućim pokazateljima Šušnjar je podsjetio na to da hrvatsko gospodarstvo već petnaesti kvartal zaredom raste, ocijenivši to velikim uspjehom. - Trenutačno imamo najveći kvartalni rast BDP-a u EU-u, što se može zahvaliti i Vladinim poticajima vrijednima četiri milijarde eura. Mala smo i otvorena ekonomija koja se suočava s napetostima na tržištu, suočeni smo s potencijalnim trgovinskim ratovima, no EU ima jaku poziciju koja mu omogućava da se prilagodi - rekao je ministar Šušnjar.

Pritom je mislio na spomenute američke carine i krizu u Njemačkoj, no da su i poduzetnici napravili neke korake, pokazuje odgovor iz ankete izvoznika predsjednika Uprave Požgaj grupe Nikole Požgaja: ‘Prethodne godine, slijedom pada izvoza na njemačko tržište, Požgaj grupa postavila si je cilj dodatne disperzije. Željeli smo da na tom tržištu naš izvoz padne ispod 40 posto ukupnog izvoza, što smo postigli već do prvoga kvartala ove godine.

Naime, uspjeli smo presložiti tržišta tako da na njemačko otpada do 40 posto od našega ukupnog izvoza, a ujedno rastemo na tržištima Švicarske, Francuske, Velike Britanije te smo još otvorili i novo, španjolsko. Na srednjoeuropskim tržištima ne nastupamo jer u našoj branši sve te zemlje, osobito Mađarska i Poljska, imaju jaku drvnu industriju povezanu s dovoljnom sirovinskom bazom. Naši proizvodi namijenjeni su ipak tržištima više platežne moći, pa smo i dalje orijentirani na zapadna tržišta EU-a.‘

Upravo je preusmjeravanje na druga tržišta bilo jedno od pitanja u anketi, kao što je učinila Požgaj grupa. Mnogim kompanijama to ipak nije trebalo jer najviše izvoze u druge zemlje, poput Amelikora (Švicarska, Francuska, Nizozemska) ili Eccosa, koji 75 posto izvoza u EU ostvaruje u Belgiji. Naravno, mnoge tvrtke izvoze u Njemačku, ali i u druge zemlje.

Zanimljivo je pak da Končar nije osjetio krizu u Njemačkoj jer, kako je u anketi naveo predsjednik Uprave Gordan Kolak, u tu je zemlju posljednjih nekoliko godina ta kompanija utrostručila izvoz. Njezina knjiga narudžbi raste, zbog čega je izvoz općenito gledano udvostručen, a novougovoreni poslovi u SAD-u, Australiji, Iraku, Tanzaniji i Velikoj Britaniji pokazuju da nije riječ o preusmjeravanju kako bi se smanjio rizik, nego o širenju tržišta.

Ministar Šušnjar podsjetio je na to da Vlada poduzetnicima osigurava financijsku i tehničku potporu u sklopu HBOR-ovih i HAMAG-BICRO-ovih programa, a nastavit će ulagati u obrazovanje i digitalizaciju kako bi domaće kompanije bile konkurentnije.

Rekao je da izvoznici također mnogo zapošljavaju, a i ulažu u istraživanje i razvoj. Naglasio je važnost izvoza, koji je ‘kralježnica gospodarstva‘, potkrijepivši to podatkom da je 35 posto BDP-a ostvareno zahvaljujući plasmanu hrvatske robe i usluga na strana tržišta.

Pritom je istaknuo da je 80 posto tog izvoza ostvareno robnim plasmanom. Izvoz je strateški bitan, rekao je podsjetivši na to da je od učlanjenja Hrvatske u Europsku uniju gotovo utrostručen, što upućuje na pozitivne učinke tog članstva, ali i ulaska u šengensku zonu.

Voditeljica Liderova Kluba izvoznika Manuela Tašler tradicionalno je predstavila kontrolnu ploču izvoza. Upozorila je da bi zahvaljujući kretanju svjetskog tržišta izvozna klima u prvoj polovini sljedeće godine mogla biti otežavajuća. Navela je da je u prvih deset mjeseci vrijednost hrvatskog izvoza iznosila 19,7 milijardi eura, što je bilo za 3,6 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pogotovo je to važno, naglasila je, jer na taj broj nisu utjecale cijene energenata kao prethodnih godina, kada su divljale. Taj je rast, dodala je, nešto viši nego što su makroekonomisti očekivali.

Tašler je navela da je najveće iznenađenje što će, po svemu sudeći, BiH u ovoj godini postati najveće izvozno tržište za hrvatske kompanije. Doduše, još nema svih podataka za prvih deset mjeseci, no izvoz u tu zemlju u prvih osam mjeseci ove godine porastao je na 1,8 milijardi eura, što je više za 22,8 posto, a njemačko je tržište stagniralo (1,9 milijardi eura), kao i mađarsko (milijarda eura); talijansko je pak palo na 1,7 milijardi eura, što je manje za četiri posto. Jedino je slovensko (od onih najvažnijih za domaće kompanije) malo poraslo - na 1,7 milijardi eura, što je za 2,9 posto više nego u prvih osam mjeseci lani. Ipak, valja pričekati najnovije podatke.

(Lider)
 
 

Vijesti iz medija | Događanja | Hrvatski izvoz