- Objavljeno: 14.06.2016.
Končar Elektroindustrija polovicu prihoda ostvaruje u izvozu
Posebnost je da je oko polovice prihoda od prodaje ostvareno u izvozu a najvećim dijelom riječ je o proizvodima visoke tehničko-tehnološke složenosti.
Proteklih dana Končar Elektroindustrija u hrvatskoj javnosti je najviše spominjana u kontekstu prodaje preostalog državnog dioničkog paketa u tvrtki. Interes ne iznenađuje, jer se radi o poduzeću koje je jedan od simbola industrijskog razvoja Hrvatske.Početkom godine Grupa Končar je obilježila 95. godišnjicu. Kompanijska povijest započela je osnivanjem poduzeća Elektra 24. siječnja 1921., a na putu od servisne radionice do koncerna elektroindustrije po kojemu se prepoznaje Hrvatsku u svijetu, u Končaru su posebno ponosni na nekoliko važnih događaja.
Prvi je isporuka prvog elektromotorau svijetu s lak žicom koja je realizirana devet godina nakon osnutka, te izrada prvog vlastitog generatora 1948. Prva hidroelektrana u izvozu koju su odradili Končarevi stručnjaci bila je HE Chichoki Mallian u Pakistanu dovršena 1959. Potvrdu kvalitete i inovativnosti u proizvodnji Končar je dokazivao u proteklim desetljećima probojem na tržišta više od 100 zemalja u koje je isporučio tisuće energetskih, distributivnih, specijalnih i mjernih transformatora, generatora i opreme za hidro i termoelektrane, zatim transformatorskih stanica, lokomotiva, vlakova i drugih proizvoda.
Končar je uspio zadržati reference, razvijati proizvodnju te širiti proizvodnu nišu prateći nove trendove i zahtjeve tržišta i u, za mnoge naše proizvodne sustave, traumatičnom tranzicijskom i potom recesijskom razdoblju. Danas konzorcij Končar čini 18 poduzeća, uključujući i vlastiti Institut za elektrotehniku, a zapošljava 3700 radnika.
Lani je, kaže predsjednik Uprave Darinko Bago, Končar imao dvoznamenkastu stopu rasta, a dobit Grupe u odnosu na poslovne prihode je otprilike 100% veća od prosjeka zemlje.
Posebnost je da je oko polovice prihoda od prodaje ostvareno u izvozu, najvećim dijelom riječ je o proizvodima visoke tehničko-tehnološke složenosti. "To Končar razlikuje od većine domaćih proizvođača i povoljno utječe na strukturu ukupnog hrvatskog izvoza", konstatira Bago.
Dugoročnu poslovnu politiku Končara vidi u oslanjanju na proizvode vlastitog razvoja. "Za razvoj izdvajamo nekoliko puta više od prosjeka hrvatskih poduzeća, a već je tradicionalna suradnja s akademskom i znanstvenom zajednicom", ističe Bago, koji za uspješnost poslovanja tvrtke najveću zaslugu daje generacijama stručnih, obrazovanih te predanih zaposlenika.
"Njihova motiviranost razlog je što se Končar uspješno nosi s izazovima svjetskog tržišta i specifičnih zahtjeva kupaca, u kojemu se pozorno prate trendovi u svijetu. Svjesni su, dodaje, da se suočavaju sa snažnom digitalizacijom poslovanja, a upravo s ciljem da pravovremeno reagiraju na pozitivne i moguće negativne efekte koje donosi digitalizacija, Končar je prije četiri godine unutar Grupe pokrenuo projekt "Upravljanja znanjem".
"A gdje vidimo Končar u budućnosti? Kao tvrtku u kojoj će moderna tehnologija te znanje i kompetencije zaposlenika biti pokretač poslovanja, ali i hrvatskog gospodarstva", poručuje Bago.
(Poslovni dnevnik)