Izvoz oružja iz Hrvatske lani porastao 20 posto

Hrvatska vojna industrija već nekoliko godina pojačava svoju prisutnost na međunarodnim tržištima. Samo lani Hrvatska je povećala izvoz oružja i ostale vojne opreme čak za 20 posto. Vrijednost hrvatskog izvoza oružja u 2024., prema službenom godišnjem izvješću Ministarstva gospodarstva, dosegnula je 167 milijuna eura.

Gotovo istovremeno dok je predsjednica EK Ursula von der Leyen najavljivala otključavanje do 800 milijardi eura ulaganja u obranu u okviru programa Readiness 2030 te operativni program SAFE s još 150 milijardi eura za zajedničku obranu, dvije domaće kompanije, DOK-ING i Đuro Đaković Specijalna vozila, izvijestile su se o sklapanju novih međunarodnih ugovora . DOK-ING i korejski LIG Nex1 u Seulu su potpisali Memorandum o razumijevanju za razvoj nove generacije besposadnih kopnenih sustava, dok su iz Đure Đakovića specijalno objavili sklapanje memoranduma s njemačkim KNDS Deutschland i formalizaciju suradnje na održavanju borbenih oklopnih vozila, primarno tenkova Leopard.

„Radi se o tome da su zemlje iskazale svoj interes za financiranje u okviru EU programa. Hrvatska je iskazala interes za 1,8 milijardi eura, a DOK-ING i Orqa su navedeni u prioritetima financiranja , prije svega u razvoju i proizvodnji dronova, robotskih sustava, protuzračne obrane...", kratko nam je prokomentirao Goran Pešić, predsjednik Uprave DOK-ING Sigurnost i obrana, ulaganja u obranu o kojima je govorila Ursula von der Leyen.

Hrvatska vojna industrija već nekoliko godina pojačava svoju prisutnost na međunarodnim tržištima. Samo lani Hrvatska je povećala izvoz oružja i ostale vojne opreme čak za 20 posto. Vrijednost hrvatskog izvoza oružja u 2024., prema službenom godišnjem izvješću Ministarstva gospodarstva, dosegnula je 167 milijuna eura. Usporedbe radi, 2019. godine hrvatski izvoz oružja bio je težak tek 66 milijuna eura, a od te godine do kraja 2023. ukupni izvoz iznosio je 619,9 milijuna eura. Rekordnu vrijednost izvoza oružja, 152,7 milijuna eura, Hrvatska je ostvarila 2022., da bi vrijednost izvezenog oružja u 2023. pala na 139,4 milijuna eura, prema podacima Ministarstva gospodarstva.

Izvozom dominira proizvodnja pištolja, pušaka i streljiva, s glavnim tržištima kao što su SAD, Poljska, Irak, Ukrajina i Jordan. Osim pištolja, Hrvatska proizvodi i jurišne puške (HS Produkt), raketne bacače i lansere granata (Madlerd). DOK-ING je od ranije poznat po proizvodnji strojeva za razminiranje , tu je i Đuro Đaković s obnovom i modernizacijom oklopnih borbenih vozila i tenkova. Osim samog oružja proizvodi se i vojna oprema kao što su šatori i cerade (Belina), tjelesni oklopi (Croshield), šljemovi (Šestan-Busch), taktički vojni radio (Takrad) i ostalo. Ukrajinski rat fokus je prebacio na dronove, i u obrambenom smislu i financiranju rasta i razvoja proizvodnje suvremenih letjelica.

U tom segmentu Hrvatska ima globalnog lidera (osječku Orqu), ali DOK-ING ubrzano zauzima sve veći dio kolača. Pažljiviji promatrači primijetili su da je DOK-ING u lipnju ove godine promijenio i svoj unutarnji ustroj osnovao tri specijalizirana društva, između ostalog za sigurnost i obranu. Fokus je na razvoju besposadnih modularnih platformi koje nude širok spektar primjene, uključujući obrambene i borbene sustave, objavile su tada iz tvrtke. DOK-ING s Orqom razvija tehnologiju manned-unmanned teaming (MUM-T) za dvojne namjene, integrirajući besposadne kopnene sustave DOK-ING-a s besposadnim zračnim sustavima Orqa. DOK-ING je također prije nekoliko mjeseci potpisao sporazum o osnivanju zajedničke tvrtke s vodećim europskim proizvođačima naoružanja i vojne opreme Rheinmetallom, čiji je cilj postati tržišni lider u sektoru besposadnih borbenih i neborbenih sustava.

Orqa je pak početkom studenog prošle godine potpisala ugovor s Bayrakom , turskom kompanijom koja proizvodi poznate vojne dronove Bayraktar. Planovi su da ubuduće popularni model drona Bayraktar TB2 bude opremljen i manjim dronovima hrvatske proizvodnje. Osječki startup također planira pokretanje proizvodnje u SAD-u do kraja 2025., a fokusirani su i na širenje u Europi, posebice Njemačkoj. Osječka tvrtka, koja se proslavila proizvodnom videonaočalom za upravljanje dronovima, prije nekoliko godina napravila je zaokret iz civilnog sektora prema vojnom, a poslovanje im je uglavnom orijentirano na izvoz - prihodi s vanjskih tržišta čine oko 98 posto ukupnih prihoda. Lani im je neto dobit iznosila oko 2,45 milijuna eura, što je rast od oko 242 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Iako se iznos ulaganja u obranu kojeg je čelnica Europske komisije prošlog tjedna stavila na stol, radi se tek o nepoznatom dijelu europskog BDP-a . Vojna potrošnja u eurozoni iznosila je 1,8 posto BDP-a u 2024. godini, a analitičari Goldman Sachs Researcha očekuju da će porasti na 2,4 posto do 2027. godine. Njihova osnovna pretpostavka je da će EU postupno povećati svoje godišnje vojno-obrambeno trošenje za oko 80 milijardi eura do 2027. godine, što je otprilike 0,5 posto BDP-a.

(Poslovni dnevnik)
 

Vijesti iz medija | Događanja | Hrvatski izvoz