- Objavljeno: 24.12.2019.
Izvoz čini više od 80 posto njihovih prihoda
Izvoze na tržišta diljem svijeta od kraja 90-ih, počevši od zemalja regije. Ozbiljan iskorak na vrlo zahtjevna tržišta, poput Njemačke, Austrije i Švicarske, počeo je nakon 2000. godine, nakon čega je slijedilo otvaranje tržišta diljem EU u 2010. Uskoro slijedi ulazak na tržište Rusije, a 2017. ušli su na tržište Kanade, potom i Australije.
Ivan Franičević funkciju predsjednika Uprave tvrtke Rasco naglasio je, odgovarajući na upit o poslovanju na stranim tržištima, kako posluju na više od 40 tržišta, a izvoz čini više od 80 posto njihovih prihoda. Pri tome nije izdvojio najvažnije tržište jer je priroda njihovih strojeva takva da imaju znatan utjecaj na sigurnost prometa, tako da je svaki kupac i svako tržište važno.Ipak, govoreći o veličini tržišta, najveća su Njemačka, Francuska, Norveška, Rusija, Mađarska i sve države regije, naglasio je Franičević, dodajući kako na većini ovih tržišta djeluju jaki domaći proizvođači, ali oni već godinama uspijevaju plasirati svoje strojeve što, vjeruju, najbolje govori o konkurentnosti i kvaliteti Rascovih proizvoda.
Govoreći o odlukama kada su odlučili izaći na strana tržišta, Franičević je naglasio kako izvoze na tržišta diljem svijeta od kraja 90-ih, počevši od zemalja regije. Ozbiljan iskorak na vrlo zahtjevna tržišta, poput Njemačke, Austrije i Švicarske, počeo je nakon 2000. godine, nakon čega je slijedilo otvaranje tržišta diljem EU u 2010. Uskoro slijedi ulazak na tržište Rusije, a 2017. ušli su na tržište Kanade, potom i Australije.
Što se tiče proizvoda s kojim su se pozicionirali u inozemstvu, Franičević je kazao kako su se na stranim tržištima najviše pozicionirali zimskim programom – posipačima soli i snježnim plugovima - ralicama, zatim višenamjenskim vozilima i kasnije programom za ljetno održavanje – priključcima za čišćenje i pranje cesta.
Govoreći o problemima izvoznika, Franičević je kazao kako zbog svoje izrazite financijske stabilnosti nemaju problema s financiranjem izvoza. No, tečaj je svakako problem koji realno prati hrvatske izvoznike, pa i njih, već godinama. Ne očekuju nikakve promjene u vezi s monetarnom politikom jer je uvođenje eura pred vratima. Prepreka koja i dalje postoji jest porezno opterećenje, i to u dva konkretna problema. Porezi i ostala davanja na plaće zaposlenika veliki su s obzirom na strukturu gospodarstva i nacionalnu želju za većom industrijom i izvozom.
S druge strane, porezni sustav izrazito je složen, krajnje nepredvidiv i od kompanije zahtijeva niz administrativnih aktivnosti koje nepotrebno troškovno opterećuju poslovanje, rekao je Franičević, dodajući kako isto tako treba napomenuti da, bez obzira na poslovnu klimu, Hrvatska ima jedno od najpoticajnijih ulagačkih okružja u ovom dijelu Europe za manje proizvođače.
(Privredni vjesnik)