Imamo agente po Aziji, Africi i SAD-u te surađujemo s više od 40 fakulteta u Europi, Izraelu i Indiji

Slika /slike 1/Uprava/shutterstock_110485376_cr.jpg

U Hrvatskoj je studiranje povoljnije nego vani, a diplome su priznate u EU. Glavna konkurencija hrvatskim igračima dolazi iz Poljske, Češke, Slovačke pa čak i Njemačke.

Iako je dolazak stranih studenata na studij u Hrvatsku, odnosno izvoz obrazovanja, upravo postala jedna od top dnevno-političkih tema, taj posao već cijelo desetljeće razvijaju privatni fakulteti.

ZŠEM, Vern i Algebra ovih su se dana predstavili na European Higher Education Fairu u Japanu koji je organizirala Europska unija. Ovoga puta prvi put Hrvatska je bila zastupljena vlastitim štandom zahvaljujući podršci Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva vanjskih poslova.

Marija Oblaković, voditeljica marketinga Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM), institucije koja je prava krenula u izvoz obrazovanja te je u Tokiju i Osaki nastupila i lani, u vlastitom angažmanu, kaže da je ove godine svaki treći njihov student stranac. "Od tada smo s 2 posto zastupljenosti stranih studenata došli do  34 posto njihovog udjela", kaže Oblaković. U VERN-u je taj udio već sad na 15 posto, a u Algebri od jeseni žele biti na 10 posto stranih studenata. Interes privatnih fakulteta dobro objašnjava statistika.

Iva Biondić, prodekanica za strateški razvoj Veleučilišta VERN kaže da nude i vlastite studijske programe koje izvode partnerska sveučilišta u inozemstvu te dodaje da je to ponuda za studente koji studiraju u domicilnim zemljama tih sveučilišta. "Takva partnerstva sad razvijamo s nekim zemljama u Aziji i sveučilištima u Švicarskoj, UAE-u i Njemačkoj", kaže Biondić. Navodi da je dosad na VERN-u u Hrvatskoj studiralo dvjesto studenata izvana. Najviše iz Austrije, Njemačke, Belgije, Francuske, Finske, Portugala i Španjolske. Naki su, ističe, naučili i hrvatski jezik. VERN, kao i Algebra i ZŠEM strancima nudi programe na engleskom jeziku.

"Turistička prepoznatljivost, dobra povezanost s velikim europskim gradovima te brojna prirodna i kulturna događanja samo su neki čimbenici koji utječu na odluku o odabiru studija. Studenti se osjećaju sigurno hodajući ulicama Zagreba, oduševljeni su ljubaznošću, našom kuhinjom i kulturom ispijanja kava", kaže Oblaković.

Usto, kako doznajemo, u Hrvatskoj je studiranje povoljnije nego vani, a diplome su priznate u EU. Glavna konkurencija hrvatskim igračima dolazi iz Poljske, Češke, Slovačke pa čak i Njemačke.

Koliki je potencijal koji vide privatni fakulteti u izvozu znanja dobro ilustrira usporedba Zagreba s nekim gradovima u Poljskoj. U Zagrebu, primjerice, studira nešto više od 70.000 studenata. U Poljskoj, u gradu Poznanu, koji je po gabaritima sličan Zagrebu, ima 130.000 studenata. U Wroclawu ih je 155.000, u Krakovu 207.000, a u Varšavi 278.000. Mislav Balković iz Algebre kaže da imamo priliku privući mnogo studenata iz Azije i Afrike, gdje potražnja za studiranjem u Europi značajno raste.

(Poslovni dnevnik)

Pisane vijesti