EU otvorio raspravu o tome je li Kina tržišna ekonomija

Slika /slike 1/EU regionalni razvoj, fondovi/shutterstock_19921585_cr.jpg

Europska komisija konzultirat će se s industrijom i svojim trgovinskim partnerima treba li ublažiti zaštitne mjere u trgovini s Kinom, koja traži da joj se prizna status tržišne ekonomije, objavila je u srijedu Komisija.


Europska komisija konzultirat će se s industrijom i svojim trgovinskim partnerima treba li ublažiti zaštitne mjere u trgovini s Kinom, koja traži da joj se prizna status tržišne ekonomije, objavila je u srijedu Komisija. Komisija je tada prvi put raspravljala o tome treba li Kini od prosinca priznati "status tržišne ekonomije", što Peking smatra svojim pravom 15 godina nakon što je ušao u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO).

WTO je, kada mu se Kina pridružila 2001., priznao da tržišne sile ne određuju tamošnje lokalne cijene, ali i izrazio nadu da će za 15 godina Peking imati manju ulogu u upravljanju gospodarstvom. EU i ostale članice Svjetske trgovinske organizacije moraju do kraja 2016. odlučiti hoće li Kini priznati status tržišne ekonomije. No, to bi Europi otežalo uvođenje antidampinških carina na kinesku robu koju se prodaje po umjetno niskim cijenama, jer bi se promijenili kriteriji za određivanje pravedne cijene.

"Pitanje treba sagledati iz svih važnih kutova s obzirom na njegovu važnost za međunarodnu trgovinu i europsko gospodarstvo", rekao je potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans nakon sastanka kolegija povjerenika. "Bude li trebalo poduzeti mjere u vezi s tim, naravno, morat će se procijeniti njihov utjecaj. Takva su pravila, ali još ne mogu reći kakve će te mjere biti." Komisija je objavila samo da će odluka, kakva god bila, imati utjecaj na europsko gospodarstvo, ne ulazeći u pojedinosti. EU je kineski najveći trgovinski partner, a Kina drugi europski nakon SAD-a. Kineski izvoz u EU iznosio je 2014. gotovo 302 milijarde eura, više nego trostruko više nego na početku stoljeća.

Komisija je istaknula da će u proces donošenja odluke, koju će zajedno donijeti države članice i Europski parlament, uključiti europsku industriju te se konzultirati sa svojim najvećim trgovinskim partnerima, priznajući da će to potrajati neko vrijeme.

EU već treću godinu pregovara sa SAD-om o sveobuhvatnom sporazumu o slobodnoj trgovini, a Washington smatra da nema potrebe mijenjati odnose s Kinom. Europski dužnosnici kazali su za Reuters da bi kompromisno rješenje moglo biti da se dogovore privremene zaštitne mjere od jeftinije kineske robe kako bi se zaštitilo europsku industriju.

Čelična industrija posebice se protivi ublažavanju barijera u trgovini s Kinom. Industrijsko udruženje Eurofer, koje je podnijelo čitav niz pritužbi zbog Kine, ističe da Kina ima prevelik proizvodni kapacitet u tom sektoru od gotovo 400 milijuna tona, što je više nego dvostruko više od ukupne europske proizvodnje čelika od 170 milijuna tona. Uvoz kineskog čelika u EU u zadnjih se 18 mjeseci udvostručio, a cijene su pale za 40 posto, dodaje.

Industrijsko udruženje Aegis Europe, koje okuplja oko 30 europskih prerađivačkih sektora, uključujući metalni, kemijski, keramički i tekstilni, kazalo je da kineska agresivna izvozna ekonomija potiče njihove proizvođače na damping robe na stranim tržištima. Priznavanje statusa tržišnog gospodarstva Kini imalo bi jako negativne posljedice za europsku industriju, smatra, pozivajući se na jedno istraživanje koje je pokazalo da bi to ugrozilo između 1,7 i 3,5 milijuna radnih mjesta u EU.

Komisija kaže da konačnu odluku ne treba očekivati prije ljeta, ali razmjena mišljenja s europskim vladama mogla bi se dogoditi već 2. veljače na sastanku ministara trgovine EU-a u Amsterdamu.

Države članice su podijeljene o tom pitanju. Zagovornici slobodne trgovine poput Velike Britanije, nordijskih zemalja i Nizozemske vjerojatno će biti za, dok su zemlje poput Italije i Francuske, koje u kineskoj robi imaju konkurenciju, protiv.

Odlučujući utjecaj mogla bi imati Njemačka, ali odluka će, smatraju diplomati, vjerojatno morati biti donesena jednoglasno a ne kvalificiranom većinom. Njemačka je najveći europski izvoznik u Kinu, no trzavice izaziva to što Kina želi proizvoditi sofisticirane proizvode koji bi izravno konkurirali njemačkima. Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je prošle godine da je Njemačka načelno za odobrenje statusa tržišne ekonomije Kini, ali i da još treba na tome raditi.

Status tržišne ekonomije važan je jer određuje način na koji se ocjenjuje damping, odnosno prodaja robe po nepravedno niskim cijenama. Kod tržišnih ekonomija, pokazatelj dampinga je ako je izvozna cijena nekog proizvoda niža od cijene na domaćem tržištu.

U slučaju Kine domaće cijene ne smatraju se odgovarajućim kriterijem. Njezine izvozne cijene uspoređuju se stoga s domaćim cijenama neke druge zemlje - u nedavnom slučaju oko nehrđajućeg čelnika izabrane su bile Sjedinjene Države. Kritičari takvog sustava smatraju da je nepravedan prema Kini, jer su troškovi rada u SAD-u očito viši, a američki proizvođači, suočeni s kineskim konkurentima, skloni su napuhivati procjene cijena.

Europska komisija imala je početkom siječnja 28 otvorenih istraga zbog dampinga, od kojih se 16 odnosilo na Kinu, iako neke od njih uključuju i druge zemlje. Od 69 antidampinških carina na snazi, samo 17 nije usmjereno protiv Kine. Carine do 65 posto nametnute su na niz proizvoda, od čelika do solarnih ploča.

(Hina)

Vijesti iz medija | Strana tržišta | Trgovinska politika EU