- Objavljeno: 27.06.2016.
EIZ povećao procjenu rasta hrvatskog gospodarstva na 1,9 posto
Uslijed povoljnih kretanja industrijske proizvodnje, nastavka visokih stopa rasta izvoza te deflacije, analitičari Ekonomskog instituta Zagreb povisli su svoju prognozu gospodarskog rasta za ovu godinu s 1,5 na 1,9 posto.
Uslijed povoljnih kretanja industrijske proizvodnje, nastavka visokih stopa rasta izvoza te deflacije, analitičari Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) povisli su svoju prognozu gospodarskog rasta za ovu godinu s 1,5 na 1,9 posto, a za 2017. s 1,8 na 2,1 posto."Osnovne razloge promjene prognoza pronalazimo u vrlo povoljnim kretanjima industrijske proizvodnje, nastavku visokih stopa rasta izvoza, ali i u deflaciji koja realni rast čini BDP-a čini većim od nominalnog", objavili su u petak iz EIZ-a povodom izdanja novog broja njihove kvartalne publikacije "Croatian Economic Outlook Quarterly".
Pojašnjavajući svoju pozitivnu korekciju prognoza za ovu i iduću godinu, iz EIZ-a podsjećaju da je, nakon rasta za 1,2 posto u 2015, domaća potražnja u prvom tromjesečju ove godine porasla za čak 3,1 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa rasta još od početka 2008. godine. Takav rast ponajprije pripisuju vrlo niskim cijenama nafte, ali i poreznim promjenama iz 2015. te konverziji kredita vezanih uz tečaj švicarskog franka.
"Uz blagi oporavak na tržištu rada te porast potrošačkog optimizma, očekujemo da bi se pozitivan trend mogao nastaviti u ovoj i u sljedećoj godini, i to za 1,5 posto u ovoj i za 1,6 posto u 2017. godini", prognoziraju iz EIZ-a.
Također, očekuju i blago ubrzanje stope rasta državne potrošnje, koja je u prvom tromjesečju zabilježila skroman desezonirani rast od 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, a do kraja bi godine, s obzirom na proračun, očekivani rast proračunskih prihoda i daljnji oporavak ekonomije, trebala porasti za 0,6 posto.
Dodatni poticaj rastu, očekuju, dat će i investicije, koje su nastavile pozitivan trend iz 2015. te su u prvom tromjesečju ove godine ostvarile najvišu stopu rasta još od 2008. godine, uz opasku da će konačne brojke za investicije ovisiti i o političkoj situaciji u zemlji.
Pozitivan doprinos rastu BDP-a očekuje se i od vanjske trgovine, no uz nešto niže stope rasta izvoza i uvoza, pa tako i suficit na tekućem računu bilance plaćanja prognoziraju na razini od 3,9 posto BDP-a u ovoj i 2,8 posto BDP-a slijedeće godine. Napominje se da će pozitivan doprinos doći od priljeva iz EU fondova, dok će oporavak profita banaka u inozemnom vlasništvu imati negativan učinak na bilancu plaćanja.
U EIZ-u očekuju i daljnje smanjenje proračunskog deficita, koji bi već ove godine mogao pasti na razinu propisanu procedurom prekomjernog deficita, iz koje bi, ako se takva kretanja nastave, Hrvatska mogla izaći već slijedeće godine.
Za ovu godinu, naime, očekuju deficit na razini od 2,9 posto, a u 2017. na 2,5 posto, "što najvjerojatnije znači da će Hrvatska tada i formalno izići iz procedure prekomjernog deficita".
Što se tržišta rada tiče, u EIZ-u drže da će stopa nezaposlenosti nastaviti padati, i to na 16,5 posto ove te 16,1 posto slijedeće godine, dok će nominalne plaće najvjerojatnije nastaviti rasti po stopi višoj od inflacije što upućuje na rast realnog raspoloživog dohotka u nadolazećem razdoblju.
Na banakrskom tržištu očekuju, pak, blagi oporavak kreditiranja.
"S obzirom na to da je razina likvidnosti u bankarskom sustavu već dulje razdoblje vrlo visoka te da su kamatne stope izrazito niske, smatramo kako bi opaženo smanjenje nenaplativih kredita i s njim povezano smanjenje troškova rezervacija za gubitke banaka moglo imati pozitivan utjecaj na domaću kreditnu aktivnost u drugoj polovici godine. Međutim, razduživanje stanovništva i korporativnog sektora koje je još uvijek bilo značajno u prvoj polovici godine dovest će do negativne stope rasta kredita od -1,1 posto u ovoj godini. Uzimajući u obzir poboljšanje uvjeta zaduživanja te oporavak domaće potražnje zajedno s rastom BDP-a u 2017., krediti bi mogli porasti za skromnih 1,5 posto", zaključuju iz EIZ-a.
(Hina)