- Objavljeno: 08.12.2016.
DZS o rastu izvoza u prvih devet mjeseci
Hrvatski robni izvoz u prvih devet mjeseci ove godine, iskazan u kunama, porastao je za 2,7 posto. Hrvatski je robni izvoz u prvih devet mjeseci ove godine iznosio 66,3 milijarde kuna. Najvažnije tržište za hrvatske proizvode ostala je Europska unija, a pojedinačno, najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partneri ostaju Njemačka, Italija i Slovenija.
Hrvatski robni izvoz u prvih devet mjeseci ove godine, iskazan u kunama, porastao je za 2,7 posto, a uvoz za 3,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pokazuju drugi privremeni podaci, koje je u četvrtak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).DZS je tako povisio svoje prve procjene koje su govorile o rastu izvoza i uvoza za 2,5 posto.
Hrvatski je robni izvoz u prvih devet mjeseci ove godine iznosio 66,3 milijarde kuna i bio je za 2,7 posto viši u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz istodobno iznosio 109 milijardi kuna što je za 3,3 posto više nego godinu ranije.
Vanjskotrgovinski deficit Hrvatske za prvih devet ovogodišnjih mjeseci iznosi 42,7 milijardi kuna i porastao je 4,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Pokrivenost uvoza izvozom u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci iznosila 60,8 posto, 1,6 postotnih bodova manje od 62,4 posto iz istog razdoblja lani.
Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u razdoblju od početka godine do kraja rujna iznosio 8,8 milijardi eura ili 3,8 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a uvoz 14,5 milijardi eura ili 4,3 posto više. Tako je vanjskotrgovinski deficit u prvih devet mjeseci iznosio 5,7 milijardi eura što je rast od 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Najvažnije tržište za hrvatske proizvode ostala je Europska unija u koju je izvezeno robe u vrijednosti 5,9 milijardi eura ili 4,8 posto više nego u prvih devet lanjskih mjeseci. Uvoz iz članica EU-a je istovremeno rastao za 5,4 posto, na 11,3 milijarde eura.
Pojedinačno, najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partneri Hrvatske ostaju Njemačka, Italija i Slovenija.
U Njemačku je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci izvezeno robe u vrijednosti 1,1 milijardi eura ili 11,6 posto više nego godinu ranije, a uvezeno za 2,4 milijardi eura ili 11,2 posto više. U Italiju je izvezeno robe za 1,2 milijarde eura ili 6,3 posto više, a robni uvoz iz te zemlje porastao je za 2,5 posto, na 1,9 milijardi eura. Izvoz u u Sloveniju je povećan za 4,9 posto, na 1,1 milijardu eura, a uvoz za 9,1 posto, na 1,6 milijardu eura.
Izvoz u zemlje CEFTA-e je, pak, u prvih devet mjeseci ove godine bio na razini 1,5 milijardi eura te je bio 2,5 posto niži nego lani, dok je uvoz iz tih zemalja povećan za 10,3 posto, na 830,3 milijuna eura.
Izvan EU-a, Hrvatska je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci najviše, 818 milijuna eura ili 2 posto manje nego lani, izvezla robe u Bosnu i Hercegovinu, dok je izvoz u Srbiju iznosio 371,7 milijuna eura i bio 2,1 posto manji nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Uvoz ih BiH istovremeno je povećan za 10,2 posto, na 406,9 milijuna eura, a iz Srbije za 10,5 posto, na 351,6 milijuna eura.
Promatrano prema djelatnostima, među onima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, najveći postotni rast robnog izvoza u promatranom razdoblju ostvarila je farmaceutska industrija - za 46,1 posto, na 573 milijuna eura, a znatno je, za 24 posto, na 707,6 milijuna eura rastao i izvoz gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme.
Osjetno povećanje izvoza, za 23,5 posto, na 309 milijuna eura bilježi se i kod motornih vozila, prikolica i poluprikolica te električne opreme, na 640 milijuna eura, što je godišnji rast od 20,1 posto.
Znatniji pad izvoza iskazan je kod ostalih prijevoznih sredstava, u što ulazi i brodogradnja i to za 39,6 posto, na 221 milijun eura, kao i kod rafiniranih naftnih proizvoda, za 27,3 posto, na 464 milijuna eura.
(Hina)