DZS: Lani i uvoz i izvoz rasli za po pet posto u odnosu na 2018.

Slika /slike 1/Gospodarstvo/dzs-izvoz.jpg

Vrijednost hrvatskoga robnog izvoza 2019. iznosila je 112,9 milijardi kuna, što je 5 posto ili 5 milijardi kuna više nego u istom razdoblju 2018. Najveći su vanjskotrgovinski partneri iz EU-a u 2019. bili Njemačka, Italija i Slovenija. Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a s kojima je Hrvatska ostvarila robnu razmjenu u 2019. i nadalje su susjedne države, BiH i Srbija.

Vrijednost hrvatskoga robnog izvoza 2019. iznosila je 112,9 milijardi kuna, što je 5 posto ili 5 milijardi kuna više nego u istom razdoblju 2018., dok je uvoz dosegnuo 185,2 milijardi kuna, također 5 posto ili 9 milijardi kuna više nego godinu prije, pokazuju prvi podaci DZS-a objavljeni u petak.

Vanjskotrgovinski deficit u 2019.  iznosio je 72 milijarde kuna i bio je za 4 milijarde kuna ili 6 posto veći nego 2018.  Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 61 posto, isto kao 2018.

U države članice EU-a u tijekom 2019. izvezeno je robe u vrijednosti 77,1 milijardi kuna, odnosno 3,9 posto više nego u istom razdoblju 2018.. Vrijednost uvezene robe u 2019. iz članica EU-a porasla je za 8,2 posto, na 148,9 milijardi kuna. Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u 2019. iznosio je 15,2 milijarde eura, što je 4,7 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za 5,2 posto, na 24,9 milijardi eura.

Tako je vanjskotrgovinski deficit iznosio 9,7 milijarde eura, dok je 2018. iznosio 9,2 milijarde eura.

U zemlje članice EU-a izvezeno je robe u vrijednosti 15,2 milijardi eura, odnosno 4,7 posto više nego u 2018. Vrijednost uvezene robe u iz članica EU-a porasla je za 5,2 posto, na 24,9 milijardi eura.

S udjelom u ukupnom izvozu od oko 90 posto u 2019., prerađivačka industrija ostvarila je porast izvoza od 5 posto  na 101,8 milijardi kuna i time najviše utjecala na porast ukupnog izvoza Hrvatske. Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (izvoz 6,2 milijarde kuna), kao dio prerađivačke industrije, sudjelovala je u ukupnom izvozu s oko 6 postoi ostvarila je najveći doprinos porastu izvoza, i to s 27 posto. Znatan utjecaj na povećanje izvoza imala je i proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (izvoz 3,8 milijardi kuna), s udjelom od oko 3 posto u ukupnom izvozu i porastom izvoza od 34,5 posto.

Porastu uvoza u 2019. isto tako najviše je pridonijela prerađivačka industrija (uvoz lani 165,1 milijardu kuna), s udjelom u ukupnom uvozu oko 89 posto i povećanjem uvoza od 7,8 posto  u odnosu na 2018. Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, kao dio prerađivačke industrije (uvoz lani 8,9 milijardi kuna), s udjelom od oko 5 posto u ukupnom uvozu, najviše je pridonijela povećanju uvoza, i to za 25,6 posto u odnosu na 2018.  Povećanju uvoza pridonijela je i proizvodnja prehrambenih proizvoda (uvoz 17,3 milijarde eura), s udjelom od oko 9 posto u ukupnom uvozu i porastom od 11,9 posto.

Prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), sektor strojevi i prijevozna sredstva ostvaruje najveću vrijednost, odnosno čini gotovo četvrtinu ukupnog izvoza i uvoza Hrvatske.

U 2019. izvoz tog sektora iznosio je oko 29 milijardi kuna i činio nešto više od 25 posto ukupnoga hrvatskog izvoza te je ostvario porast od oko 13 posto u odnosu na 2018. Uvoz u istom razdoblju iznosio je oko 51 milijardu kuna, odnosno oko 27 posto ukupnog uvoza  Hrvatske i, u odnosu na 2018., ostvario porast od oko 8 posto. 

Najveći su vanjskotrgovinski partneri iz EU-a u 2019. bili Njemačka, Italija i Slovenija.  Italija, s udjelom od 14 posto ukupnog izvoza, jest zemlja partner u koju je izvezeno najviše robe u 2019,. u vrijednosti oko 16 milijardi kuna, što je ostalo na istoj razini kao i u 2018. 

U ukupnome hrvatskom uvozu u 2019. udio uvoza robe iz Njemačke iznosio je oko 16 posto (28,6 milijardi kuna), što je porast od oko 7 posto u odnosu na 2018. Njemačka je za većinu država članica EU-a, prema privremenim podacima Eurostata, i dalje država u koju se u 2019. najviše izvozi, ali i iz koje se najviše robe uvozi. 

Slovenija je uobičajeno jedna od najvažnijih zemalja partnera u ukupnoj robnoj razmjeni Republike Hrvatske, pa su tako u 2019. izvoz i uvoz činili oko 11 posto ukupnog izvoza i uvoza. U 2019. izvoz u Sloveniju porastao je oko 2 posto, a uvoz oko 9 posto u odnosu na godinu prije.

Robna razmjena s trećim zemljama u 2019. čini oko 32 posto ukupnog izvoza, koji je porastao za oko 6 posto, i oko 20 posto ukupnog uvoza, koji se smanjio za oko 6 posto u usporedbi s 2018.

Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a s kojima je Hrvatska ostvarila robnu razmjenu u 2019. i nadalje su susjedne države, BiH i Srbija. U 2019. godini 10 posto ukupnoga hrvatskog izvoza, koji je porastao u odnosu na 2018. za 11,6 (ukupan izvoz u tu zemlju bio je 11,2 milijarde eura) ostvareno je u BiH, dok je uvoz pao za 4,9 posto, na 5,1 milijardu eura.

(Hina)



 

Vijesti iz medija | Statistički podaci | Hrvatski izvoz