Opće carinske povlastice

Opće carinske povlastice (GSP)

Opće carinske povlastice (Generalised System of Preferences-GSP) sustav su kojim razvijene zemlje jednostrano odobravaju carinske povlastice zemljama u razvoju i najnerazvijenijim zemljama. Utemeljen je 1968. godine UNCTAD Rezolucijom broj 21. Ciljevi Općih carinskih povlastica su jačanje gospodarstava zemalja u razvoju i najnerazvijenijih zemalja kroz povećanje njihovog izvoza, promociju njihove industrijalizacije i ubrzanje njihovog gospodarskog razvoja. Danas u svijetu Europska unija i 10 zemalja odobravaju Opće carinske povlastice i to: Australija, Bjelarus, Japan, Kanada, Novi Zeland, Norveška, Ruska Federacija, Sjedinjene Američke Države, Švicarska i Turska.

Opće carinske povlastice Europske unije
Opće carinske povlastice Europske unije (u daljnjem tekstu: GSP) su sustav kojim Europska unija jednostrano dodjeljuje trgovinske povlastice zemljama u razvoju i najnerazvijenijim zemljama. GSP kao jedna od mjera trgovinske politike Europske unije omogućava snižavanje carinskih stopa zemljama u razvoju ili ukidanje carinskih stopa najnerazvijenijim zemljama prilikom uvoza proizvoda podrijetlom iz navedenih zemalja u Europsku uniju.
Europska unija od 1971. godine dodjeljuje trgovinske povlastice kroz GSP sustav, te se danas primjenjuju smjernice EU o ulozi GSP-a u desetogodišnjem razdoblju od 2006. do 2015. godine Smjernica EU od 2006. do 2015. godine. Opće carinske povlastice uređene su Uredbom Vijeća broj 980/2005 u razdoblju od 2006. do 2008. godine, a Uredbom Vijeća broj 732/2008 od 2009. do 2011. godine. Uredbom broj 521/2011 je uređeno da se opće carinske povlastice primjenjuju Uredbom Vijeća broj 512/2011 do kraja 2013. godine.
Od 1. siječnja 2014. godine Opće carinske povlastice Europske unije uređene su Uredbom broj 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. godine o primjeni Općih carinskih povlastica i opoziva Uredbe Vijeća broj 732/2008, te delegiranom Uredbom Komisije (EU) br. 1421/2013 o izmjeni priloga I., II. i IV. Uredbi (EU) br. 978/2012 Uredba 978/2012 Uredba 1421/2013.
Opće carinske povlastice EU provode se kroz tri sustava povlastica: opći dogovor, posebni poticajni aranžmani za održivi razvoj i kvalitetno upravljanje (GSP+) i poseban dogovor za najnerazvijenije zemlje.

Opći dogovor
Obuhvaća 26 zemalja s manjim dohotkom sukladno klasifikaciji Svjetske banke:
Republika Kongo, Bocvana, Côte d'Ivoire, Cookovi otoci, Fidži, Gana, Indonezija, Indija, Irak, Kamerun, Kenija, Kirgiska Republika, Maršalovi otoci, Namibija, Nigerija, Nauru, Niue, Sirijska Arapska Republika, Savezne Države Mikronezija, Svazi, Šri Lanka, Tadžikistan, Tonga, Ukrajina, Uzbekistan i Vijetnam.

DOGOVORENI REŽIM POVLASTICA
Za osjetljive proizvode (označeni oznakom „O“):
 
  • Ad valorem carina je manja 3,5%
  • Za tekstil i tekstilne proizvode (poglavlje 50-63) sniženje iznosi 20% ad valorem carine
  • Za pojedine proizvode ad valorem carina je smanjena za 30%
  • Ukoliko se za proizvod primjenjuje i ad valorem i posebna carina, posebne carine se neće smanjivati već samo ad valorem carina
Za neosjetljive proizvode (označeni oznakom „N“): osim za poljoprivredne proizvode, ukidaju se carinske stope.
Posebni poticajni aranžmani za održivi razvoj i kvalitetno upravljanje (GSP+)
Obuhvaća 8 zemalja: Armenija, Bolivija, Filipini, Kabo Verde, Gruzija, Mongolija, Paragvaj i Pakistan.

DOGOVORENI REŽIM POVLASTICA
 
  • Ad valorem carine su ukinute za proizvode navedene u Dodatku IX Uredbe
  • Ukoliko se za proizvod primjenjuje i ad valorem i specifična carina, specifična carina se neće ukidati već samo ad valorem carina
  • Specifična carina za proizvod iz tarifnog broja 17041090 ograničena je na 16% carinske vrijednosti

Poseban dogovor za najnerazvijenije zemlje (EBA – Everything But Arms)
Obuhvaća 49 najnerazvijenijih zemalja: Afganistan, Angola, Bangladeš, Burkina Faso, Burundi, Benin, Butan, DR Kongo, Srednjoafrička Republika, Džibuti, Eritreja, Etiopija, Gambija, Gvineja, Ekvatorska Gvineja, Gvineja-Bisao, Haiti, Kambodža, Kiribati, Komori, Laos, Liberija, Lesoto, Madagaskar, Mali, Mijanmar/Burma, Mauritanija, Malavi, Mozambik, Niger, Nepal, Ruanda, Salomonovi otoci, Sudan, Sijera Leone, Senegal, Somalija, Južni Sudan, Sveti Toma i Prinsipe, Čad, Togo, Timor-Leste, Tuvalu, Tanzanija, Uganda, Vanuatu, Samoa, Jemen, Zambija.

DOGOVORENI REŽIM POVLASTICA
 
  • Carinske stope ukidaju se u cijelosti za sve proizvode od 1-97 Carinske tarife osim za proizvode iz poglavlja 93 (oružje)
  • Od 1. siječnja 2014. do 30. rujna 2015. uvoz proizvoda iz tarifnog broja 1701 nalazi se na uvoznim dozvolama
 
 
OPOZIV TARIFNIH PREFERENCIJA ZA POJEDINE PROIZVODE
Provedbenim propisom Komisije br. 1213/2012 od 17. prosinca 2012. godine o opozivu tarifnih preferencija za pojedine GSP zemlje navedeni su proizvodi koji će biti izuzeti od Općih carinskih povlastica režima od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2016. godine Uredba 1213/2012   i odnosi se na sljedeće zemlje i proizvode:
Kostarika: izuzimaju se proizvodi S-2b voće i povrće
Indija: izuzimaju se proizvodi: S-5: mineralni proizvodi; S-6a: proizvodi kemijske industrije; S-6b kemikalije, osim organske i anorganske; S-8a sirova koža; S-11a tekstil i S-17b putnička vozila, bicikli, avioni, brodovi i njihovi dijelovi.
Indonezija: izuzimaju se proizvodi: S-1a žive životinje i životinjski proizvodi osim riba; S-3 biljna i životinjska ulja i S-6b kemikalije, osim organske i anorganske.
Nigerija: izuzimaju se proizvodi S-8a-sirova koža
Ukrajina: Izuzimaju se proizvodi S-17a željeznička i tramvajska vozila i proizvodi

Izuzimanje zemalja i pojedinih proizvoda iz GSP-a
Povlašteni dogovori Općih carinskih povlastica mogu se opozvati za pojedine zemlje iz sljedećih razloga:
 
  • Ukoliko se utvrdi kršenje načela predviđenih konvencijama navedenim u Prilogu VIII Uredbe
    /27 Konvencija – 15 - temeljna ljudska i radna prava iz konvencija UN-a/ILO-a; 12 – Konvencije o zaštiti okoliša i načelima upravljanja/
  • Ukoliko se radi o robi koja je proizvod rada u zatvorskom sustavu
  • Ukoliko se radi o ozbiljnim nedostacima u carinskoj kontroli
  • Ukoliko se utvrdi primjena nepravedne trgovinske prakse
  • Ukoliko se krše ciljevi usvojeni od strane regionalnih ribarskih organizacija odnosno koje se odnose na očuvanje i upravljanje resursima ribarstva
Temeljem Uredbe Uredbe Vijeća 1933/2006 Bjelarus je izuzeta iz Općih carinskih povlastica EU od 2007. godine.

Zaštitne mjere
Člancima od 22.-28. Uredbe br. 978/2012 predviđena je mogućnost uvođenja zaštitnih mjera ukoliko Opće carinske povlastice stvori ozbiljne poteškoće u zemljama EU. Zaštitne mjere uvode se na zahtjev države članice EU, a nakon provedenog ispitivanja Europska Komisija donosi provedbeni akt koji stupa na snagu u roku od jednog mjeseca od dana objave u Službenom listu Europske unije.
 
Pravila o podrijetlu robe
Pravila o podrijetlu robe propisana su Uredbom Komisije br. 2454/1993  koja je dopunjena Uredbom Komisije broj 1063/2010. Uredbom Komisije broj 1063/2010. Navedenim Uredbama utvrđene su odredbe o uspostavi carinskog kodeksa Zajednice odnosno omogućeno je korištenje sustava kumulacije podrijetla proizvoda između pojedinih zemalja, a s ciljem stjecanja preferencijalnog podrijetla za uvoz u Europsku uniju Sukladno navedenom GSP sustavu omogućene su četiri vrste kumulacije podrijetla proizvoda između pojedinih zemalja kako slijedi:
 
  Naziv/vrsta kumulacije Opis kumulacije
I. KUMULACIJA DVOSTRANA KUMULACIJA Omogućuje da se proizvodi podrijetlom iz EU, a koji se ugrađuju u gotov proizvod u zemlji korisnici smatra proizvod s podrijetlom
II. KUMULACIJA KUMULACIJA S NORVEŠKOM, ŠVICARSKOM I TURSKOM Omogućuje da se proizvodi podrijetlom iz Norveške, Švicarske i Turske, a koji se ugrađuju u gotov proizvod u zemlji korisnici smatra proizvod s podrijetlom
III. KUMULACIJA PROŠIRENA KUMULACIJA Omogućuje se uporaba materijala između pojedinih zemalja i EU u zemlji korisnici, te njegovu izradu sukladno GSP-u što u konačnici predstavlja proizvod s podrijetlom zemlje korisnice – NE PRIMJENJUJE SE NA POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENE PROIZVODE
IV. KUMULACIJA REGIONALNA KUMULACIJA Ovim oblikom kumulacije omogućeno je kumuliranje podrijetla robe unutar pojedinih zemalja navedenih u članku 86. Uredbe Vijeća broj 1063/2010/18.11.2010.
NE PRIMJENJUJE SE NA POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENE PROIZVODE
    I SKUPINA 
Bruneji, Kambodža, Indonezija, Laos, Malezija, Filipini, Singapur, Tajland, Vijetnam
(Južna Azija)
II SKUPINA  Bangladeš, Honduras, Nikaragva, Panama, Peru, Venezuela, Bolivija, Kolumbija, Kostarika, Ekvador, El Salvador, Gvatemala, Honduras, Nikaragva, Panama, Peru, Venezuela
(Srednja Amerika)
III SKUPINA  Bangladeš, Butan, Indija, Maldivi, Nepal, Pakistan, Šri Lanka
(Srednja Azija)
IV SKUPINA
Argentina, Brazil, Paragvaj, Urugvaj
(Južna Amerika)
 
  
Smatra se da su proizvodi s podrijetlom iz zemlje korisnice ukoliko je proizvod stekao podrijetlo sukladno definiciji pojma „proizvoda s podrijetlom“ kako je navedeno u „ Vodiču za pravila o podrijetlu i to na sljedeći način: 
 
 
  • Ako su dobiveni u cijelosti;
  • Ako su dobiveni u zemlji korisnici, a sadrže materijale koji nisu dobiveni u cijelosti, pod uvjetom da su odnosni materijali podvrgnuti dostatnoj preradi ili obradi;
  • Proizvod zemlje korisnice u EU ne smije biti izmijenjen, preoblikovan ili podvrgnut postupcima osim postupaka potrebnih za očuvanje u dobrom stanju;
  • Skladištenje proizvoda i dijeljenje pošiljaka mora biti pod odgovornošću izvoznika i proizvod mora biti pod carinskim nadzorom u državi
  • Postupci za izradu gotovog proizvoda moraju biti dostatni za stjecanje statusa s podrijetlom, odnosno postupak izrade proizvoda s podrijetlom ne smije biti jednostavan (npr. rastavljanje i sastavljanje proizvoda, čišćenje, pranje, i sl.).

Ostali uvjeti za korištenje Općih carinskih povlastica
 
  • Roba mora biti podrijetlom iz zemlje korisnice
  • Robu mora pratiti odgovarajući dokaz o podrijetlu (potvrda „Form A“ ili izjava na računu i to:
Potvrda o podrijetlu – obrazac „Form A“: 
 
  • Može biti izdana prilikom izvoza iz zemlje korisnice u vrijednosti proizvoda iznad 6.000 €
  • Može biti naknadno izdana (polje 4. – „Issued retrospectively“)
  • Može biti izdana kao duplikat (polje 4. – „Duplicate“) u slučaju krađe, gubitka, uništenja
Izjava na računu
 
  • Može biti izdana prilikom izvoza iz zemlje korisnice u vrijednosti proizvoda ispod 6.000 €
  • U slučaju kumulacije podrijetla potrebno je na navedenim dokumentima navesti naziv zemlje čija se sirovina, polugotov proizvod kumulirala u gotov – izvozni proizvod.

Odbor za opće povlastice
Odbor za opće povlastice predstavljaju predstavnici država članica kojom predsjeda Europska komisija. Radna grupa ima savjetodavnu ulogu, te sudjeluje u izradi propisa vezanih uz Opće carinske povlastice EU. Europska komisija usvaja prijedloge Vijeća temeljem kvalificirane većine glasova država članica EU u Odboru za opće povlastice.

Način utvrđivanja statusa roba u GSP sustavu Europske unije
Države članice sukladno članku 35. Uredbe dostavljaju Komisiji (Eurostat) statističke podatke o proizvodima koji su obuhvaćeni GSP. Države članice dostavljaju svoje statističke podatke ne kasnije od 40 dana od kraja svakog mjesečnog referentnog razdoblja. Radi lakšeg upoznavanja zainteresiranih gospodarskih subjekata sa statusom roba u GSP sustavu, upućujemo na web stranicu EU – integrirana tarifa EU -TARIC  kojoj se mogu uz poznavanje tarifne oznake robe može pronaći tražena informacija.
http://gd.mvep.hr/hr/trgovinska-politika-europske-unije/gsp/