UN naš gradić proglasio najdestinacijom

Najgostoljubivija destinacija ove je godine svjetska ruralna najdestinacija Slunj. Od 260 ruralnih destinacija iz 60 zemalja iz cijelog svijeta UN-ova Svjetska turistička organizacija upravo je izabrala Slunj. Ovo područje godišnje posjeti sto tisuća posjetitelja. Najviše je Nijemaca i domaćih ljudi, ali je sve više i Amerikanaca.

Najgostoljubivija destinacija ove je godine svjetska ruralna najdestinacija Slunj. Od 260 ruralnih destinacija iz 60 zemalja iz cijelog svijeta UN-ova Svjetska turistička organizacija upravo je izabrala Slunj.

Stanovnici područja koje ima manje od 15 tisuća stanovnika i turizam mu je pokretač razvoja shvaćaju da se na turističkoj sceni mogu nametnuti jedino kvalitetom i atraktivnom ponudom kakve nema nigdje drugo. Grad su turisti zavoljeli zbog čarobnih slapova, mlinova, netaknute prirode, ali i vrhunske lokalne gastronomije, objavio je RTL.

Slabo naseljeno područje godišnje posjeti sto tisuća posjetitelja. Najviše je Nijemaca i domaćih ljudi, ali je sve više i Amerikanaca.

“Ono po čemu je Slunj isto tako prepoznat, osim ovih zaštićenih predjela, Rastoka i ljepote rijeke Slunjčice, je to da svi mi zajedno, naša zajednica sudjeluje u kreiranju ponude naše destinacije i to je prednost ovog našeg malog mjesta”, kazala je Jasmina Mrkonja, direktorica turističke zajednice Grada Slunja.

Domaći će reći da još uvijek razvijaju ponudu i trude se da bude raznolika. Obiteljskim gospodarstvima poput OPG-a koji ima destileriju i kušaonicu, a proizvodi rakije i likere, prioritet im je vrhunska kvaliteta i ambijent u kojem će svi poželjeti makar malo predahnuti. Zbog dobrih recenzija dolaze im i stranci i domaći.

Zlatko, kojem gosti svraćaju, kaže, zbog dobrih recenzija i preporuka, smatrao je kako uz vrhunsko meso i roštilj gostima treba ponuditi i neku atrakciju, pa ima i stado od 20-ak jelenova, košuta i srna koje posjetitelji mogu hraniti.

“Za šljivovicu, viljamovku i gin osvojili smo značajne nagrade u Londonu što znači da smo za šljivovicu osvojili srebrnu medalju, za gin i vilijamovku brončanu medalju”, poručio je Josip Magdić koji ima svoj OPG. “Ljudima je to jako veliko. Odjednom vide da imamo tu jelene, parcelu od 20 tisuća kvadratnih metara i onda ostanu paf i uživaju. Zaborave da žure, ne vide auta, ne vide ništa i automatski se ljudi smire, provedu tu dva, tri, četiri sata što uobičajeno sigurno ne bi napravili”, objasnio je Zlatko Ružnić iz Brajdić Sela.

Oni koji dođu na neku od šetnica u Rastokama, u toplijim dijelovima godine rado bicikliraju ili se povezu kajakom niz Slunjčicu. Dio restorana i suvenirnica radi cijelu godinu, pa i vlasnik trgovine s proizvodima samo s ovog područja. “Strani posjetitelji voljni su probati apsolutno sve. Znači, od dimljene pastrve, sireva, zavisno o sezoni da l’ su ovčji, kozji, kravlji, rakije, lokalna vina. A kozmetika, da ne pričam, ne samo kozmetički, nego i ljekovito. Domaći turisti oni već znaju za naše brašno rastočko, što se proizvodi tu na tradicionalnim mlinovima”, kazao je o navikama kupaca Davor Šime Hrvojević.

U Rastokama se to brašno dobivalo u 50 mlinova, a sada rade samo dva. U jednom se može kupiti brašno, a u drugome dobiti vođena tura samo ako mlinarica ima vremena.

(Poslovni dnevnik)

 

Vijesti iz medija | Događanja | Hrvatski izvoz