Fanon ove godine izvezao više od 1560 šlepera

Ove je godine tvrtka Fanon izvezla više od 1560 kamiona robe, što je gotovo 300 kamiona više nego lani, a financijski prihodi od izvoza u drugom polugodištu su iznad 50 posto. Što se tiče najjačih zemalja u koje Fanon izvozi to su Njemačka, Mađarska, BiH, Austrija, Slovenija, Poljska, Srbija, Grčka i Litva.

Fanon je petrijanečka tvornica stočne hrane za govedarstvo, svinjogojstvo, peradarstvo, ovce, koze, kuniće i zečeve osnovana 1998. kao obiteljska tvrtka koja trenutno zapošljava oko 150 zaposlenika i veliki je domaći izvoznik. Točnije, ove je godine tvrtka izvezla više od 1560 kamiona robe, što je gotovo 300 kamiona više nego lani. Također, financijski prihodi od izvoza u drugom polugodištu su iznad 50 posto.

Od najznačajnijih proizvoda to su ulje repice, suncokreta i lana te hrana za krave, perad i svinje, koje su ove godine zbog afričke svinjske kuge ipak malo usporile rast u tom segmentu. Ove godine bilježe značajniji rast u proizvodnji premium hrane za konje za tržište zapadne Europe. Većinom se radi o B2B kupcima s kojima su razvili šest robnih marki, većinom za njemačko tržište.

- Sve su to proizvodi veće dodane vrijednosti, GMO free, bez palmine masti i neki SOY free, što daje naslutiti kakvi trendovi će uskoro zakucati i na naše tržište. Šteta je da od svih ovih proizvoda nijedan ne prodajemo u Hrvatskoj, gdje je još uvijek jedini kriterij cijena, bez obzira na kvalitetu ili proizvodne rezultate - rekao je Mario Jarnjak, direktor Fanona.

Što se tiče najjačih zemalja u koje Fanon izvozi, Jarnjak spominje Njemačku, Mađarsku, Bosnu i Hercegovinu, Austriju, Sloveniju, Poljsku, Srbiju, Grčku i Litvu.

- Sa našim kapacitetom od 120.000 tona godišnje dosegnuli smo maksimum, zato u početku iduće godine krećemo s prvom fazom investicije na novoj lokaciji u poduzetničkoj zoni Kneginec, ako svi pripremni radovi od strane općine budu završeni. Tu bismo digli kapacitet uljare za 100 posto, proizvodnje hrane za životinje i poluproizvoda otprilike 50 posto te naravno skladišne i logističke kapacitete paralelno sa navedenim kapacitetima - dodaje Jarnjak.

Govoreći o budućnosti, Jarnjak je rekao ono što se već dobro zna. Neizvjesnost je ono na što se poduzetnici privikavaju i teško je bilo što prognozirati. Europsko tržište diže ljestvicu produktivnosti proizvodnje, dok određeni dio domaćeg tržišta konstantno traži ‘optimizaciju‘ koja ne nudi visoku proizvodnju, a ni kvalitetu.

Mislim da se svatko na svome želucu uvjerio u to u zadnjih godinu dana. Htjeli bismo tu svijest i mindset zemalja koje teže toj produktivnosti i kvaliteti prenijeti stočarima u Hrvatskoj koji teže tom rezultatu jer samo to može održati hrvatsko stočarstvo. Na nama je isto tako da ne spuštamo kriterije nauštrb kvalitete.

Izvozno tržište možemo zadržati jedino kvalitetom. Steći povjerenje u jednoj Njemačkoj možete jedino kvalitetom i konzistentnošću. I to je proces koji traje, međutim nakon toga nema potrebe za marketingom, proizvod i rezultati govore sami za sebe. Za izvozne aktivnosti jako je bitno osluškivanje pojedinog tržišta, regulativa koje se u Europi često mijenjaju i svake godine sužuju krug proizvođača koji mogu ponuditi takve proizvode - zaključuje Jarnjak.

(Lider)
 
 

Vijesti iz medija | Strana tržišta | Hrvatski izvoz