Što izvoznici očekuju od Vlade, HBOR-a i HNB-a

Izvoznici su svjesni da su Hrvatskoj sljedeće dvije godine bitne za otplatu dugova i da nije realno očekivati od HNB-a i Vlade politiku slabe kune, ali isto tako očekuju neke horizontalne mjere koje bi pomogle jačanju izvoza.

Darinko Bago je na čelu Uprave Končar Elektroindustrije od 1999. godine i nema sumnje da dobro poznaje Končarov sustav. Bago je i prvi čovjek Hrvatskih izvoznika (HIZ), udruge koja neumorno traži podršku izvoznicima od Vlade i HNB-a.
 
Govoreći o razgovorima izvoznika s Vladom, Bago je naglasio kako su imali sastanak s ministricom Dalić na temu izvoza, proračuna, porezne reforme i očekivanja izvoznika od Vlade te su bili zadovoljni sastankom.
 
Bago je kazao da su, kao izvoznici, svjesni da su Hrvatskoj sljedeće dvije godine bitne za otplatu dugova i da nije realno očekivati od HNB-a i Vlade politiku slabe kune, ali isto tako očekuju neke horizontalne mjere koje bi pomogle jačanju izvoza.
 
Govoreći o mjerama, Bago je naveo kako su to mjere dominantno vezane uz HBOR. Dogovoreno je da će se uskoro sastati predstavnici HIZ-a, Vlade i HBOR-a da se vidi gdje postoji prostor za poboljšanje.
 
Kapitala ima, to nije problem, samo je pitanje percepcije rizika i troška toga kapitala. Treba vidjeti postoji li prostor da se trošak kapitala smanji, ne pojedincima nego horizontalno, te kako to pretočiti u mjere za sve izvoznike. Osim nižih kamata tu je i pitanje jamstava za izvozne poslove, stvaranje popisa tvrtki s dobrim bonitetom za koje bi jamčila hrvatska izvozna banka, istaknuo je Bago.
 
Bago je napomenuo, govoreći o HBOR-u kao izvoznoj banci, kako je HBOR već sad vrlo dobra izvozna banka, ali uvijek postoji prostor za napredak i o tome se planira razgovarati. Ne treba odbacivati druge funkcije HBOR-a, ali se izvozna funkcija mora učiniti još jačom i efikasnijom. Treba napraviti usporedbu s drugim izvoznim bankama i njihovim opusom aktivnosti.

Sigurno je njemački KfW jedna od najboljih banaka na svijetu, rezultat se vidi u količini izvoza u odnosu na proizvodnju, koji je znatno veći od svih razvijenih zemalja. Ali ima i manjih zemalja, poput Austrije i Finske, koje su efikasne u tom smislu.

HBOR-u, a i cijeloj Hrvatskoj veliki je nedostatak što je deficitarna s vlastitim kapitalom te kada se zadužuje kod vjerovnika, mora navesti svrhu i ciljeve zaduženja. HBOR-u je sigurno u interesu razvoj proizvodnje u Hrvatskoj i izvoz, ali zašto bi to bilo u interesu nekom stranom kreditoru, istaknuo je Bago.

(Lider)
 

Vijesti iz medija | Strana tržišta | Hrvatski izvoz