Riječki i pulski brodograditelji prvi u svijetu primijenili novu tehnologiju

Pulski i riječki brodograditelji odvažili su se na pionirski iskorak. Prvi u svijetu u značajnom su obujmu primijenili lake kompozitne materijale na svojim novogradnjama.

Pulski i riječki brodograditelji odvažili su se na pionirski iskorak. Prvi u svijetu u značajnom su obujmu primijenili lake kompozitne materijale na svojim novogradnjama. Rezultat toga je »Siem Cicero«, 200 metara dug i 32 metra širok brod za prijevoz automobila koji već nekoliko mjeseci plovi svjetskim morima i nosi titulu najštedljivijeg broda u svojoj klasi. Zahvaljujući primjeni ove inovativne tehnologije, ova ploveća grdosija koja na svojih 13 paluba može prevoziti 7.000 automobila, »olakšana« je za ukupno 800 tona zbog čega troši i do 2,4 tone goriva manje dnevno.
 
Za desetak dana, točnije 10. listopada, Siemovu novogradnju u riječkom »3. maju« obići će šezdesetak sudionika E-Lass konferencije koja će se održati u Puli. Riječ je o Europskoj mreži za lagane primjene na moru koja okuplja dionike zainteresirane za lagani dizajn u pomorskoj industriji. Ova organizacija osnovana je 2013. godine kao svojevrsni odgovor konzervativnom otporu u brodograđevnoj i brodarskoj industriji prema promjenama, dok s druge strane energetska učinkovitost i zaštita okoliša sve više uvjetuju potrebu za laganim materijalima i laganim dizajnom i u trgovačkom brodovlju.

E-Lass ima više od 200 članova iz 25 različitih zemalja koji nastoje olakšati aktivnosti i razmjenu informacija u poticanju razvoja laganog dizajna. Dogodilo se, eto, da se upravo jedno hrvatsko brodogradilište odvažilo na prvu značajniju primjenu lakih materijala na novogradnjama u svijetu što nesumnjivo budi velik interes kod sudionika ove E-Lassove konferencije, što se može iščitati već iz njezine najave i poziva na dolazak u Pulu.
 
Primjena ove nove tehnologije lakog dizajna i brodogradilištu nosi benefite, unatoč tome što su kompozitni materijali u startu skuplji od čelika. Prema riječima Uljanikova projektanta Vite Radolovića, konačne analize još se rade, no dosadašnji izračuni pokazuju da su troškovi proizvodnog procesa u palubnoj strukturi jednaki ili čak i nešto niži od onih kod konvencionalne gradnje.
 
Uz svjetski poznatog »igrača«, Diaba, na optimizaciji i samoj izradi panela uključene su dvije domaće tvrtke, Bonum i Brzoglas. U Uljaniku naveliko hvale vrhunsku kvalitetu kompozitnih panela s Diabovom Divinycellovom jezgrom, koju je izradila vrtka Brzoglas iz Kaštel Novog koja se, među ostalim, bavi proizvodnjom proizvoda od plastike. Tijekom gradnje »Siem Cicera«, za 12.500 četvornih metara, kolika je ukupna površina tri palube, iz Kaštel Novog isporučili su 1.043 kompozitna panela, svaki dimenzija 6,7 sa 1,7 metara, koji su se iz Dalmacije transportirali šleperom u Pulu, a sada i u Rijeku.
 
Nova tehnologija na Uljanikovim car-carrierima dobila je sva potrebna odobrenja od klasifikacijskog društva Bureau Veritasa i ostalih institucija, a u našem najvećem brodogradilištu ne misle na tome stati. U bliskoj suradnji s partnerima iz ovog posla i kroz sudjelovanje u drugim EU projektima u koje su uključeni, u Uljaniku razmatraju kako ova rješenja primijeniti i na drugim brodovima. S palubama i nadogradnjama tradicionalno izrađenim od teškog čelika postoji golema prilika za daljnje uštede na brodovima koji slijede, poručuju iz Pule.
 
 (Novi list)

Vijesti iz medija | Strana tržišta | Hrvatski izvoz