Promocija Hrvatske kojoj zaštitni znak postaje čisto more

Slika /slike 1/Promet i pomorstvo/shutterstock_60543391_cr.jpg

Rad tima riječkih znanstvenika pod nazivom »Vremenske varijacije i prediktivno modeliranje mikrobiološke kakvoće mora« objavljen je u prestižnom svjetskom časopisu Water Research. To je promocija Hrvatske kojoj zaštitni znak postaje čisto more. S obzirom na to da se radi o europskom projektu koji uključuje cijeli Jadran, omogućit će se izvoz hrvatskog znanja.

Tim riječkih znanstvenika proveo je opsežno istraživanje vezano za prediktivno modeliranje mikrobiološke kakvoće mora, a rezultat toga je da je njihov rad pod nazivom »Vremenske varijacije i prediktivno modeliranje mikrobiološke kakvoće mora« objavljen u prestižnom svjetskom časopisu Water Research.
 
Riječ je o vodećem svjetskom časopisu iz područja vodnih resursa, a interdisciplinarni tim riječkih znanstvenika, predvođen voditeljicom Odsjeka mikrobiologije okoliša Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije doc. dr. Darijom Vukić Lušić, razvio je jedinstven prediktivni model koji će omogućiti predviđanje pojave mikrobiološkog onečišćenja prije nego li se ono i dogodi, što predstavlja podizanje zaštite kupača na višu razinu.
 
Pojašnjavajući kako je nedostatak postojećeg monitoringa kakvoće mora na plažama dostupnost informacija o stanju kakvoće tek nakon detekcije onečišćenja, doc. dr. Vukić Lušić kaže kako su riječki znanstvenici razvili model koji to onečišćenje može predvidjeti.
 
S obzirom na to da je većina onečišćenja mora evidentiranih u Primorsko-goranskoj županiji bila kratkotrajna, jer više od 80 posto onečišćenja je trajalo kraće od 24 sata, zapravo se zabrana kupanja nije objavila u periodu kada je more bilo onečišćeno, već se takva informacija prenijela kada je onečišćenje najčešće već prošlo. Zbog tog odmaka u vremenu, u periodu od pojave onečišćenja do objave rezultata i provođenja daljnjih propisanih mjera, korisnici plaže izloženi su potencijalnom zdravstvenom riziku. Naša metoda pak pokušava predvidjeti kakvoću mora tako da unaprijed možemo izdati upozorenje o mogućem onečišćenju.
 
Uz znanstvenike riječkog Medicinskog fakulteta iz domene sanitarnog inženjerstva koji su ujedno i djelatnici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, istraživanje je okupilo i znanstvenike Tehničkog fakulteta, a timu se pridružio i dr. sc. Slaven Jozić sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Upravo je interdisciplinarnost projekta, kaže izv. prof. dr. Lado Kranjčević s Tehničkog fakulteta, jedna od vrijednosti provedenog istraživanja.
 
Hrvatska je jedna od prvih mediteranskih zemalja koja je počela sustavno provoditi program praćenja kakvoće mora na plažama, a EU Direktiva o kakvoći vode za kupanje postavila je cilj da do kraja 2015. godine sve vode za kupanje na morskim plažama u EU-u moraju biti barem »zadovoljavajuće« kakvoće. Taj cilj nije ostvaren u cijelosti,  jer je ostvaren u samo sedam EU članica, a Hrvatska je jedna od njih.
 
To je i promocija Hrvatske kojoj zaštitni znak postaje čisto more. Naime, trenutačno je u završnoj fazi prijava većeg hrvatsko-talijanskog EU projekta, a riječ je o suradnji Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u Bolonji, u koji je uključena ova razvijena tehnologija predikcije onečišćenja.
 
S obzirom na to da se radi o europskom projektu koji uključuje cijeli Jadran, omogućit će se  izvoz hrvatskog znanja i primjena u talijanskim obalnim gradskim područjima gdje se monitoring radi na isti način kao i kod nas. Riječ je o projektu čija vrijednost iznosi 2 milijuna eura i koji se tiče sigurnosti cijelog obalnog pojasa te uz mikrobiološki monitoring uključuje i kontrolu incidentnih situacija poput nadzora gibanja potencijalnih naftnih fleka – pojašnjava izv. prof. dr. Kranjčević.
 
Dodajući kako je predviđanje onečišćenja ostvareno primjenom inovativnog predikcijskog modela, koji predstavlja znanstveni novitet, a što je potvrđeno i objavom ovog istraživanja u vodećem svjetskom časopisu s područja vodnih resursa,  doc. dr. Dražen Lušić s Katedre za zdravstvenu ekologiju Medicinskog fakulteta ističe da objava znanstvenog rada u tako prestižnom časopisu predstavlja veliki uspjeh riječkih znanstvenika.
 
Uz doc. dr. Vukić Lušić, izv. prof. dr. Kranjčevića, dr. Slavena Jozića, doc. dr. Lušića na projektu su radili i prof. dr. Senka Maćešić te Luka Grbčić s Tehničkog fakulteta te s Medicinskog fakulteta: doc. dr. sc. Željko Linšak, dr. Lovorka Bilajac i Neiro Bilajac.
 
Model predikcije je realiziran pomoću računanog programa GosumD (Aimdyn inc.) koji je dobiven na korištenje zahvaljujući suradnji s prof. Igorom Mezićem s University od California Santa Barbara.  
 
(Novi list)
 


 

Vijesti iz medija | Strana tržišta | Hrvatski izvoz