Povećava se broj proizvoda koji se izvoze na tržišta EU-a

Prehrambeno-prerađivački sektor povećava broj proizvoda koji se izvoze na tržišta EU-a, naročito Italiju, Sloveniju, Austriju i Mađarsku te starih i novih članica, ali i na treća tržišta.

Hrvatska prehrambena industrija je kao i prehrambena industrija EU-a, najveći proizvođački industrijski sektor i najveći je poslodavac od svih prerađivačkih industrija. Ima i posebnu ulogu u ravnomjernom razvoju zemlje, jer je u svim dijelovima države. Najveći broj poduzeća koje posluju su srednja i mala poduzeća, što je također značajno za ukupni ekonomski razvoj - kaže Zvjezdana Blažić, vlasnica tvrtke Geja.
 
Prehrambena industrija u EU ostvarila je u 2015. godini više od 1,244 milijarde eura prihoda, izravno zapošljava više od 4,25 milijuna osoba i ostvaruje 212 milijardi eura dodane vrijednosti. U ukupnoj industrijskoj proizvodnji EU-a prehrambena industrija čini 15,6 % prihoda, 13 % dodane vrijednosti i 15,2 % zaposlenosti. Također, EU industrija hrane i pića najveći je svjetski izvoznik koji ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj bilanci. Prehrambena industrija Hrvatske je, dodaje Blažić, najveći poslodavac s više od 60.000 zaposlenih i najveći je proizvođački sektor.
 
Prema podacima iz sektorske analize Ekonomskog instituta u Zagrebu, prehrambena industrija ostvaruje 4% udjela u BDP-u u Hrvatskoj, od toga 3,1% udjela proizvodnje hrane i 0,9% proizvodnje pića. Udjel prehrambene industrije u BDP-u prerađivačke industrije je čak 28,2%, a udjel u ukupnoj zaposlenosti 24%. Srednja i mala poduzeća čine 98% od 3264 poduzeća i ostvaruju 32,2% ukupnih prihoda. U 2015. godini ostvaren je izvoz od 1575,94 milijuna eura dok je uvoz iznosio golemih 2.547,43 milijuna eura. Znači, deficit je 971,5 milijuna eura. Unatoč činjenici da je u 2014. i 2015. godini izvoz snažnije rastao od rasta uvoza, početna baza je tako visoka da nam je deficit u 2015. godini pao za samo 17 milijuna eura - kaže Zvjezdana Blažić.
 
Posljednjih godina kontinuirano raste izvoz proizvoda ribarstva, svježe i zaleđene ribe, te pripremljene i konzervirane ribe. Tu se mora istaknuti značajan rast izvoza tune u Japan, svježih brancina i orada u Italiju. U akvakulturu i marikulturu, kapacitete u ribarstvu i preradi ribe su uložena značajna sredstva u nove tehnologije, najsuvremeniju opremu, znanje, stalne inovacije, istraživanje i razvoj. Zatim, raste izvoz kukuruza, soje i pšenice. Taj izvoz uglavnom je usmjeren u zemlje EU-a, tako da čak 38% svih izvezenih roba u EU čine "commodities" robe. Na listi proizvoda koji su značajno prisutni u izvozu jesu čokolada i šećer, koji svaki ostvaruju gotovo 90 milijuna eura. Naravno, tu su uvijek prisutni proizvodi u skupini začina i umaka gdje se prepoznaje kao nositelj izvoza Podravkina Vegeta. Zatim slijede proizvodi mlinarskog i pekarskog sektora, proizvodi koji se koriste za prehranu životinja, pivo, mineralne i izvorske vode - navela je Blažić.
 
Vidljivo je da se povećava broj proizvoda koji se izvoze na tržišta EU-a i starih i novih članica, ali i na treća tržišta. Od ulaska u EU promijenila se orijentacija s tržišta CEFTE, te raste izvoz na nama najbliža EU tržišta; naročito Italiju, Sloveniju, Austriju i Mađarsku. BiH je bila naše najznačajnije izvozno tržište za prehrambene proizvoda s više od 30% udjela u izvozu, dok ove godine udjel BiH pada na manje od 15%, jer raste izvoz na prije spomenuta europska izvozna tržišta.
 
(Glas Slavonije)
 

Vijesti iz medija | Strana tržišta | Hrvatski izvoz