Ohrabreni ojačalom izvoznom statistikom, hrvatski vinari opet jurišaju na inozemna tržišta

Proteklih godina, od kada je na snazi Vinska omotnica, hrvatski vinari kroz povlačenje EU novca za promociju uspješnije pronalaze nova tržišta. Osim briselskih izvora financiranja, pomoć nalaze i na domaćem terenu pa tako, primjerice, HGK kroz akciju "Vino Croatia - Vino Mosaica" hrvatska vina predstavlja na novim tržištima diljem svijeta, od SAD-a do Švicarske i Njemačke.

Proteklih godina, od kada je na snazi Vinska omotnica, hrvatski vinari kroz povlačenje EU novca za promociju uspješnije pronalaze nova tržišta. Osim briselskih izvora financiranja, pomoć nalaze i na domaćem terenu pa tako, primjerice, HGK kroz akciju "Vino Croatia - Vino Mosaica" hrvatska vina predstavlja na novim tržištima diljem svijeta, od SAD-a do Švicarske i Njemačke.

Osim briselskih izvora financiranja, pomoć nalaze i na domaćem terenu pa tako, primjerice, Hrvatska gospodarska komora kroz akciju "Vino Croatia - Vino Mosaica" hrvatska vina predstavlja na novim tržištima diljem svijeta, od SAD-a do Švicarske i Njemačke. Nakon prošlogodišnjih uspješnih promocija vina u SAD-u, Švicarskoj i Austriji, priča se nastavila i ove godine te su se nedavno vinari predstavili u New Yorku i u München. Krajem ožujka u New Yorku su se pred tristotinjak američkih distributera i vinskih stručnjaka stale 22 hrvatske vinarije, od kojih 15 već imaju svoje distributer na američkom tržištu.

Izvoz u SAD je posljednjih godina u porastu i on je u top pet tržišta hrvatskih vinara izvan Europske unije. U svibnju je na redu bilo njemačko tržište, koje je za domaća vina drugi najpotentniji izvozni "teren" unutar EU. München u kojem se predstavilo 12 hrvatskih tvrtki, ujedno je i nezaobilazno mjesto europske i svjetske eno-gastronomije, a HGK ovakvim akcijama pokušava domaćim vinarima pomoći da dođu do novih tržišta i novih kupaca, a promocije u koje se uključila i Hrvatska turistička zajednica nastavit će i u drugim zemljama iz kojih dolaze turisti u našu zemlju. 

Posjetitelji na jednom od trgova u Münchenu mogli kušati neka od najboljih hrvatskih vina, predstavilo se 12 tvrtki; Aura Delikatessen, Baba delicije - Kuća pršuta, Badel 1862, Dingač Skaramuča, Kutjevo, Maraska, OPG Rajka Dvanajščak, Osilovac - Feravino, PP Orahovica, PZ Masvin, PZ Vrbnik i Zigante Tartufi. Hrvatska je na ovo zahtjevno tržište u 2017. izvezla vina vrijednosti veće od dva milijuna eura, a iz Njemačke smo uvezli vina u vrijednosti 1,96 milijuna eura te je ona na četvrtom mjestu uvoznih tržišta.  Ukupno gledajući, 2017. u odnosu na 2016. izvoz vina povećao se 13 posto, dok se uvoz završio s plusom od dva posto. Hrvatski vinari izvezli su u prvih 11 mjeseci prošle godine vina u količini od 4693 tona što je 60% više u odnosu na isto vrijeme 2016.

Pritom je vrijednosno izvoz bio veći preko 36 posto odnosno za više od tri milijuna eura. Podaci HGK pokazuju da smo na izvozu vina u od siječnja do studenoga 2017. zaradili 11,89 milijuna eura, dok je godinu ranije izvoz iznosio 8,73 milijuna eura. S druge strane, uvoz vina smanjen je količinski za 13 posto na 24.902 tone, a vrijednosno za pet posto na 26,7 milijuna eura, što je 1,5 milijun eura manje. A kako se uspješno probijati u priči o brendiranju nacionalnih vinskih etiketa, upitali smo neke renomirane hrvatske vinare. Kabola je prva i zasad jednina istarska vinarija koja svoje vinograde održava po principima eko proizvodnje.  "U kreaciji vina istražujemo granice, ali sve u skladu s prirodom. Kada je biznis u pitanju informirani smo o trendovima, ali ih ne pratimo slijepo", objašnjava Marino Markežić, vlasnik vinarije Kabola.

Kako tvrdi, u zadnje dvije godine napravili su značajne pomake u definiranju  i stvaranju prepoznatljivosti brenda Kabola. "Utvrdili smo prije svega tko smo i to uz pomoć stručnjaka i tek tada se u punom svjetlu predstavili javnosti na naš autentičan način. A ona je to prepoznala. Nastojimo iskomunicirati emociju Kabole i ljepotu destinacije te biti u kontekstu kvalitetnih gastro i vinskih priča", kaže Markežić. Napominje kako je ključno povezati se s uglednim partnerima i angažirati profesionalce.

 "Pažljivo birajući kontekst pojavljivanja, pazimo da naš brand zadrži dozu umjerenosti i elegancije. I u tome imamo pomoć profesionalca. Ne umišljamo si da znamo i marketing i proizvodnju vina. I rezultati ne izostaju. Postali smo prepoznatljiv brend kod preofesionalaca i ljubitelja vina, a u našu stanciju ciljano dolazi sve veći broj posjetitelja", ističe Markežić.  Brend Kabola prisutan je na 15 tržišta, odabiru ga zahtjevniji potrošači kako u maloprodaji tako i restorani, hoteli, a u izvoz ide 25% proizvedenih količina: "Ono što mi primjenjujemo u razvoju branda Kabola je brendiranje naše vinarije u smislu prezentiranja ljepote, prirode, naše Stancije, usluge tastinga koji nudimo... Sve je to dodatan sadržaj koji stvara cjelovitu sliku o brendu jer brend nisu samo vina već ukupan dojam, doživljaj koji naš posjetioc odnese nakon što boravi kod nas u Kaboli".

Velike izvozne ambicije i uspjehe ne krije ni vlasnik Vinarija Krauthaker. Vlado Krauthaker kaže da na ino tržištu trebamo pokazati vrijednost autohtonih sorti, to je ono u čemu bi trebali biti prepoznatljivi.  "Na europskom tržištu već i sada s cijenom i kvalitetom odlično konkuriramo s bijelim vinima. Iz našeg podruma izlazi ukupno 25 različitih etiketa. Vina Krauthaker prepoznata su i u inozemstvu i na vinskim smo kartama poznatih svjetskih restorana poput Moti Mahal, The Fat Duck, Thomas Cubitt i China Tang, La Cape i La Cite du Vin te Bloom in the Park. Četvrtina proizvodnje izvozi se u gotovo 20 zemalja svijeta, i u sve zemlje izvozimo našu Graševinu. To nas posebno veseli, jer je graševina prepoznata kao sorta koje nigdje drugdje nema. Odlično se prodaje u romanskom dijelu tržišta, Francuskoj, pa i Italiji, zemljama Beneluxa i Engleskoj", kaže Krauthaker. 

(Poslovni dnevnik)

Vijesti iz medija | Strana tržišta | Hrvatski izvoz