Jahte iz Markuševca plove jezerima i morima Italije, Švicarske, Njemačke...

Da hrvatska ima najveću čartersku flotu u svijetu, već je godinama općepoznato. Jedna od najpopularnijih jahtica, dužine devet metara, na Jadranu je Mirakul 30 koja nije došla iz nekog "mondenog" brodogradilišta u Italiji, Francuskoj ili Njemačkoj već se proizvodi podno Sljemena u zagrebačkom Markuševcu.

Da hrvatska ima najveću čartersku flotu u svijetu, već je godinama općepoznato. Iako uglavnom prevladava mišljenje da su ti brodovi, bilo da se radi o motornim brodicama - jahtama ili pak o jedrilicama, stranog porijekla, realnost je da je dobar dio njih proizveden u Hrvatskoj.

Jedna od najpopularnijih jahtica, dužine devet metara, na Jadranu je Mirakul 30 koja nije došla iz nekog "mondenog" brodogradilišta u Italiji, Francuskoj ili Njemačkoj već se proizvodi podno Sljemena u zagrebačkom Markuševcu.

Jahte Grginić je obiteljska tvrtka koju danas vodi Klaudio Grginić, a jahtama se bave od 2004. Nakon što je malo razvio posao, došla je gospodarska kriza 2009. koja je dobrano uzdrmala kompaniju, a spasio ih je segment konstantne proizvodnje pogrebničke opreme. No, to je bila i prilika da se jače okrenu izvozu te su preko specijaliziranih sajmova došli do kupaca u Njemačkoj, Austriji, Italiji i Švicarskoj te Mirakuli danas plove tamošnjim morima, rijekama i jezerima.

Grupa Grginić danas zapošljava 20-ak ljudi, a za potrebe svojevrsnog showrooma je u Biogradu osnovana i bazirana njihova čarterska flota koja danas broji sedam brodova iz vlastite proizvodnje. Dosad je tržištu isporučeno više od 100 Mirakula 30, a od 2015. je krenula proizvodnja i većeg i luksuznijeg Mirakula 40 dužine 12 metara. Uz to su u ponudu uvrstili i gumenjake Shark od 7 metara, a u planu je i veći od devet metara.

Na konstataciju da je malo čudno da se brodovi ove veličine proizvode u podsljemenskoj zoni, umjesto uz obalu, Grginić ističe da se od 70-ak malih brodara u Hrvatskoj njih 50 nalazi u Zagrebu ili neposrednoj okolici, a samo 20-ak na moru.

"Konkurencije zapravo nemamo jer je svatko od nas specijaliziran za neku nišu ovog biznisa. Strani proizvođači nam isto tako nisu konkurencija jer su njihove cijene puno više. Jedina konkurencija su nam rabljeni brodovi koji se zbog ekoloških razloga, prvenstveno u Francuskoj, uvelike otpisuju i prodaju u bescjenje. Mnogi završe i u našem Jadranu, a što je isto kao kad smo svojevremeno krenuli s masovnim uvozom prastarih automobila iz EU", ističe markuševečki brodar.

Kao veliku prepreku jačem razvoju male brodogradnje u RH ističe nedostatak marina i vezova.

(Poslovni dnevnik)

Vijesti iz medija | Strana tržišta | Hrvatski izvoz