Izvoz namještaja porastao za 7,2 posto

Hrvatska proizvodnja namještaja (C31) je u porastu tijekom prvih deset mjeseci, potvrđuju to objavljeni podaci DZS-a. Ostvaren je rast od 7,2 posto u prvih deset mjeseci 2019. u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Proizvodnja namještaja u listopadu bila je veća za 9,9 posto u odnosu na lanjski listopad, dok je proizvodnja namještaja u rujnu bila za čak 20,2 posto veća nego prije godinu dana, a većina namještaja završi na izvoznim tržištima.

Hrvatska proizvodnja namještaja (C31) je u porastu tijekom prvih deset mjeseci, potvrđuju to objavljeni podaci DZS-a. Ostvaren je rast od 7,2 posto u prvih deset mjeseci 2019. u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Proizvodnja namještaja u listopadu bila je veća za 9,9 posto u odnosu na lanjski listopad, dok je proizvodnja namještaja u rujnu bila za čak 20,2 posto veća nego prije godinu dana, a većina namještaja završi na izvoznim tržištima.

Nakon nekoliko promjenjivih godina i proizvodnih oscilacija uzrokovanih velikim tržišnim pritiscima, proizvodnja se tijekom 2019. uistinu konsolidirala, stoga europski analitičari ovom sektoru pripisuju obilježje "sporog, ali snažnog rasta".Treba vrlo ozbiljno uzeti u obzir učestale najave o sektorskom usporavanju, što posljednjih mjeseci dolaze s glavnih izvoznih europskih tržišta, prije svega iz Italije i Njemačke,  gdje završi glavnina hrvatskog namještaja, navodi se u priopćenju Hrvatskog drvnog klastera.

Prema podacima EUROSTAT-a, cijene namještaja u Hrvatskoj predstavljaju oko 74,8 posto prosječnih EU cijena, s time da najniže cijene namještaja u Europi bilježe Bugarska s razinom 49 posto i Rumunjska s 69 posto europskih cijena.

Izvoz hrvatskog namještaja se nadovezuje na važne postavke EU trendova jer europski proizvođači namještaja postavljaju i određuju svjetske trendove. Oko 12 posto dizajna registriranog u Uredu za intelektualno vlasništvo EU-a odnosi se upravo na namještaj, a EU proizvodi podrazumijevaju segment vrhunskog tržišta. EU je svjetski lider u segmentu vrhunskog namještaja jer se gotovo dva od svaka tri proizvoda vrhunskog namještaja koji se prodaju u svijetu proizvode u EU.

S druge strane, unatoč pozitivnim statistikama kod proizvodnje namještaja, postoji doza rezerve na šumi baziranom sektorom u RH. Preostali dio hrvatske drvne industrije – prerada drva, proizvodnja podova, prozora, vrata, drvenih kuća itd. (C16) bilježi pad proizvodnje od 1,8 posto u prvih deset ovogodišnjih mjeseci, što se  i poklapa s prognozama sektorskih analitičara koji očekuju vrlo neizvjestan razvoj tržišnih trendova početkom 2020. Postoje i optimističnija očekivanja kako bi siječanjski sajmovi namještaja (IMM Koeln, Maison Objet Paris, January Furniture Show Birmingham itd.) mogli nagovijestiti nove trendove i pozitivan razvoj događaja za ovu važnu industrijsku granu koja u EU zapošljava oko milijun radnika u 130 tisuća tvrtki, generirajući godišnji promet od oko 96 milijardi eura.

Unatoč određenom oprezu s razvojem tržišta u Europi, kao i uslijed snažnog utjecaja trgovinskog rata s Kinom, sjevernoamerički trgovci namještajem i stručni mediji najavljuju dobru poslovnu 2020. godinu s rastom od 2,7 posto(prognoze časopisa Furniture Today) do 4 posto (prognoze veletrgovaca namještajem). Naime, predviđa se, kako će primjerice promet uredskim namještajem u SAD-u dosegnuti 13,86 mlijardi eura, u Kanadi 2,16 milijardi eura te u Meksiku 1,54 milijardi eura, što će doprinijeti rastu globalnog tržišta od 6,4 posto do 2023. kada će promet tom vrstom namještaja dosegnuti 75,96 milijardi eura. Očekuje se kako će tržište svih vrsta namještaja, uključujući i industriju madraca u SAD završiti 2019. godinu s ukupnim prihodom od 103,05 milijardi eura.

(Privredni vjesnik)

Vijesti iz medija | Statistički podaci | Hrvatski izvoz