HSTEC-ov izvozni aduti su inovativni prototipovi i male serije

HSTEC je tvrtka specijalizirana za razvoj, projektiranje i proizvodnju visokobrzinskih elektromotornih vretena, a njeni se proizvodi upotrebljavaju u automobilskoj industriji, najviše u Njemačkoj, ali i od SAD-a do Koreje.

Gdje drugi provode odmor, mi stvaramo inovativne proizvode.’ To geslo nije pomoglo da HSTEC (High speed technique), visokotehnološka tvrtka iz Zadra, promijeni percepciju grada, a ni mnogi Zadrani nemaju pojma da u njihovom dvorištu postoji tvrtka koja je u vrhu svjetske proizvodnje sofisticiranih motora i implementacije robota za alatnu industriju. U široj javnosti u Hrvatskoj, osim u metaloprerađivačkoj branši ili na strojarskim fakultetima, malo je tko čuo za HSTEC. A ni u njemu se ne vole previše eksponirati. Kupci su im ionako izvan granica Hrvatske.

Riječ je o inovativnom izvozniku u području visokobrzinske tehnologije i robotske automatike. HSTEC je specijaliziran za razvoj, projektiranje i proizvodnju visokobrzinskih elektromotornih vretena, a njegovi se proizvodi upotrebljavaju u automobilskoj industriji, najviše u Njemačkoj, ali i od SAD-a do Koreje. U vrijeme krize proširio je poslovanje na industrijsku i robotsku automatizaciju te servis glavnih vretena obradnih strojeva i sustava, što ne samo da je amortiziralo negativne efekte recesije nego je omogućilo velik rast prihoda.

Zbog toga je HSTEC-u trebala nova hala, koja je u funkciji od lipnja ove godine i s kojom je osjetno proširio svoje proizvodne i izvozne kapacitete.

Očekujemo povećanje prihoda i izvoza za više od 30 posto računajući od početka građenja hale (2015.) pa do kraja 2019. godine, kaže Mladen Šarlija, predsjednik Uprave i jedan od dioničara koji je u lipnju prešao iz NO-a na čelo Uprave zamijenivši na tom mjestu dugogodišnjeg direktora i osnivača Željka Goju, koji se povukao na mjesto predsjednika NO-a i priprema se za mirovinu.

Ukupna vrijednost investicije u novu halu iznosila je 14,7 milijuna kuna, sufinancirana je iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 35 posto, a ostatak je financiram vlastitim sredstvima i kreditom HBOR-a. HSTEC iz godine u godinu bilježi rast, a tako će, kaže Šarlija, biti i ove godine. Očekivani prihod na kraju 2017. je 67,3 milijuna kuna, a dobit 6,8 milijuna kuna. Porast prihoda u ovoj godini u odnosu na 2016. tako će biti 15 posto, a dobit će ostati na sličnoj razini kao i lani kada je zabilježila veliki skok. I broj zaposlenika, koje HSTEC-u kao i svim sličnim kompanijama nije nimalo lako naći, povećao se ove godine za deset pa ih je sada ukupno 83, mahom mladih, visokoobrazovanih i specijaliziranih kadrova.

Prihod od izvoza u 2017. iznosit će 42,5 milijuna kuna, a glavna izvozna tržišta su mu Njemačka (50 posto izvoza), Slovenija (10 posto), Austrija (pet posto) i SAD (pet posto). Plan povećanja izvoza temelji se, kaže Šarlija, na širenju prodaje na postojećim tržištima. Glavni kupci HSTEC-ovih proizvoda su iz autoindustrije, staklarske, ljevačke, prehrambene industrije i drugih. S druge strane, industrijske robote implementira za različite aplikacije, poput robotskog posluživanja strojeva, robotskih manipulacija, robotskih obrada pomoću njegovih visokobrzinskih motornih vretena itd. Osim proizvodnih robota, u HSTEC-u su razvijeni i ispitni vizijski sustavi, odnosno robotizirani sustavi za kontrolu strojnih dijelova i na tom području u njemu očekuju niz novih projekata.

U robotizaciju su krenuli još 2006. godine s orijentacijom na zapadno tržište, ali motiv za ulazak u to područje bila im je i činjenica da u Hrvatskoj ima nevjerojatnih deset posto slovenske robotske divizije.

Hrvatska je zasad znatno ispod europskog prosjeka kada se gleda broj implementiranih robota na deset tisuća zaposlenih u industriji, ističe Šarlija.

Prema podacima koje je nedavno iznio Goja tisuću robota dovodi do otvaranja novih tri tisuće radnih mjesta, a Hrvatska je s 19 robota na deset tisuća zaposlenih na začelju zemalja u njihovoj primjeni. Prednjače razvijene zemlje EU, s više od 300 robota na taj broj zaposlenih. HSTEC je u suradnji s FSB-om još prije deset godina konstruirao i usavršio robotsku ruku za punjenje, pražnjenje i posluživanje strojeva u automobilskoj industriji pa se njegovi roboti primjenjuju u njemačkoj autoindustriji.

U svojoj proizvodnji, pak, nema implementiranih robota jer riječ je o prototipnoj i maloserijskoj proizvodnji. Ne bavi se, dakle, serijskom proizvodnjom već u suradnji s partnerima, istraživačkim institucijama i kupcima, razvija proizvode prema zahtjevima kupca te nudi vlastita rješenja na području industrijske automatizacije. U HSTEC-u je na taj način razvijeno više stotina različitih inovativnih proizvoda, a zadnja velika paleta takvih proizvoda strojevi su za automatsku montažu rukohvata za automobile. Upravo u tom segmentu planira postati lider u ovom dijelu Europe.

S obzirom na to da je HSTEC razvojna tvrtka, ulaganja u istraživanje i razvoj su velika i iznose više od pet posto godišnjeg prometa. Svaki proizvod nastaje prema principu otvorene inovacije i prototipne proizvodnje prema posebnim zahtjevima naših kupaca. Takav pristup izdvaja nas od konkurencije, a naša je snaga u tome da proizvodimo inovativne prototipne proizvode i male serije, gdje možemo konkurirati cijenom u odnosu na proizvođače iz EU, napominje Šarlija.

HSTEC je izrastao na temeljima nekadašnjeg industrijskoga giganta SAS-a. Osnovala su ga trojica inženjera, Željko Goja, Mladen Šarlija i Frane Marasović, u jednom od pogona bivšeg SAS-a, poprilično srušenom u ratu, gdje su usavršili proizvodnju superbrzih motora za alatne strojeve koji obrađuju dijelove u autoindustriji. Zanimljivo je da je Goja, nekadašnji nastavnik na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Šarliji bio asistent na fakultetu. Goja se nakon 12 godina fakultetske karijere odlučio vratiti u Zadar, najprije u SAS, a zatim u 1997. osnovan HSTEC.

Krenuli su s idejom razvoja novog proizvodnog programa i traženja partnera. Željeli su, pojasnio je svojedobno Goja, započeti inovativni biznis, stvaranje novog proizvoda za poznatog stranoga kupca, bez serijske proizvodnje. Od početka su odlučili hrabro zakoračiti na zapadno tržište i prodavati vlastite proizvode. Goja i Šarlija pisali su i za najpoznatije njemačke i američke tehničke časopise, što je također otvaralo vrata HSTEC-ovom izvozu.

U suradnji sa SAS-om našli su prvog stranog partnera, njemačku tvrtku Indramat, današnji Bosch-Rexroth, koji je u obnovu pogona i početak proizvodnje uložio milijun maraka. HSTEC je tako nastao kao zajedničko ulaganje Indramata, svjetski poznate tvrtke u proizvodnji elektromotornih pogona, i SAS-a Zadar. Potom je 2001. njemačka tvrtka Ketterer otkupila udjele SAS-a, Bosch Rexrotha i ostala većinski dioničar do 2009. godine. Dolaskom krize Ketterer je dospio u poslovne teškoće, a današnji dioničari otkupili su njegove udjele u HSTEC-u i danas je tvrtka u vlasništvu Željka Goje (30,26 posto dionica), Mladena Šarlije (29,01 posto), Frane Marasovića (28,27 posto) i Miodraga Kulaša (12,46 posto).

U HSTEC-u smatraju da u današnjem visokotehnološkom industrijskom okružju, u kojem se povezuju fizički i virtualni sustavi, i snažnoj konkurenciji opstaju samo tvrtke koje se fleksibilno prilagođavaju globalnim trendovima, ulažu u znanje, ljude i vrhunsku tehnologiju. Oni potpuno prate te trendove i razvijaju sofisticirane proizvode spremne za novo digitalno doba u okružju pametnih tvornica i industrije 4.0

(Lider)

Vijesti iz medija | Uspjesi izvoznika | Hrvatski izvoz