Hrvatski gospodarski pohod u Iran

Ukidanje sankcija Iranu pokušat će iskoristiti i jake snage hrvatskih gospodarstvenika koje predvodi predsjednik HGK Luka Burilović, u sklopu službenog posjeta predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović Teheranu od 16. do 19. svibnja. Gospodarsko izaslanstvo čini 70 gospodarstvenika iz 50 izvozno orijentiranih tvrtki iz područja energetike, građevine, farmaceutike, IT-a, brodogradnje, turizma.

Ukidanje sankcija Iranu pokušat će iskoristiti i jake snage hrvatskih gospodarstvenika koje predvodi predsjednik HGK Luka Burilović, u sklopu službenog posjeta predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović Teheranu od 16. do 19. svibnja. Potporu ovom gospodarskom i međudržavničkom posjetu  dat će i ministri gospodarstva te poduzetništva i obrta, Tomislav Panenić te Darko Horvat. 

Tržište od 80 milijuna stanovnika i veliki infrastrukturni projekti koji se planiraju u Iranu, za čiju realizaciju više nema prepreka, velika su prilika za Hrvatsku. Kao glavni adut gospodarske suradnje Iranu možemo ponuditi geostrateški položaj koji je za njih vrata u EU, prije svega za distribuciju njihovih plina i nafte u europske zemlje.

"Nakon dugogodišnjeg embarga Iran žudi za svim robama i uslugama i tu su brojne prilike za hrvatske gospodarstvenike", rekao je predsjednik HGK Luka Burilović u povodu odlaska u Teheran, dodavši kako Iran planira ulaganja u ceste, željeznice, strojeve, proizvodnju, industriju građevinskog materijala, upravljanje vodama, gospodarenje otpadom, energetski, zdravstveni sektor, a na nama je da to iskoristimo.

Burilović ističe kako je nužno u što skorijem roku pokrenuti poslovanje s Iranom. Iran će u narednih nekoliko godina morati obnoviti vozni park, a procjenjuje se da će u narednih desetak godina nabaviti oko pola milijuna gospodarskih vozila. "Velika je to šansa našim tvrtkama koje proizvode dijelove u autoindustriji, poput primjerice tvrtke AD Plastik koja je dio izaslanstva. S obzirom na planirana ulaganja, nije nerealno da RH sudjeluje s jedan posto u ukupnom uvozu u Iran. U tom bi slučaju naše gospodarstvo bilo bogatije za impresivnih 657 milijuna dolara", rekao je Burilović.

Iran je prva azijska zemlja koja je priznala Hrvatsku, a podsjetimo da je tijekom sankcija Iranu, hrvatsko državno i gospodarsko izaslanstvo posjetilo tu zemlju, što oni itekako pamte i cijene, rekao je predsjednik HGK.

Iran raspolaže s četvrtim najvećim zalihama nafte u svijetu, te ima najveće zalihe zemnog plina. Treba napomenuti i da su energenti u Iranu pristupačniji nego bilo gdje drugdje, a zbog toga su i troškovi iranske eksploatacije niski. Iran želi povećati dnevne količine isporuke nafte i to sa sadašnjih milijun barela na oko 2,5 milijuna.

"Posljedice ukidanja sankcija već se osjećaju na tržištu, točnije na svakoj benzinskoj crpki. Nakon ukidanja sankcija Iranu i u Hrvatskoj smo osjetili smanjenje cijena litre benzina, a cijena sirove nafte na svjetskom je tržištu dosegla razinu od prije 13 godina", napominje Burilović dodajući kako to može pozitivno utjecati na sva gospodarstva EU pa tako i na hrvatsko.

Od 10-ak milijuna turista koje daje Iran, njih oko dva milijuna posjećuje Europu, a njihov udio u statistici dolazaka stranih gostiju u RH je toliko malen da ga se niti ne bilježi.

Hrvatska ima sav potencijal kojim može zadovoljiti kriterije iranskih turista. Uz sve prirodne ljepote u hrvatskom turizmu jedan od standarda sve više postaje posjedovanje halal certifikata, a halal turisti, poznato je, bolji su potrošači. Trebamo se snažnije promovirati na iranskom tržištu, naglašava predsjednik HGK.

Gospodarsko izaslanstvo čini 70 gospodarstvenika iz 50 izvozno orijentiranih tvrtki iz područja energetike, građevine, farmaceutike, IT-a, brodogradnje, turizma, među kojima su i Ina, Crodux, Dalekovod, PPD, Đuro Đaković Holding, Ivanićplast, Rotoplast, TŽV Gredelj, Partner banka, IGH, IMR Hamburg i Adria Winch.
U Teheranu će se održati i gospodarski forum u sklopu kojega će tvrtke imati priliku za individualne razgovore s iranskom stranom kao i posjete iranskim ministarstvima, institucijama i tvrtkama.

Ukupna vrijednost robne razmjene Hrvatske s Iranom u 2015. godini iznosila je 4.423.000 dolara, odnosno tek 0,01 posto. Iran je jedna od rijetkih zemalja s kojom imamo suficit u robnoj razmjeni pa tako izvozimo gotovo sedam puta više nego što uvozimo. Međutim i dalje je riječ o vrlo maloj robnoj razmjeni i nedovoljno iskorištenim mogućnostima koje nudi tržište od oko 80 milijuna stanovnika.

(Privredni vjesnik)


 

Vijesti iz medija | Strana tržišta | Hrvatski izvoz