- Objavljeno: 28.03.2017.
Hrvatska najviše izvezla šećera, čokolade, ribe, kukuruza i pšenice
Hrvatska danas u EU izvozi gotovo 62 posto vrijednosti ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Pokrivenost uvoza izvozom u 2016. godini je 67%, za razliku od 2015. godine gdje je pokrivenost bila niža i iznosila 61%. Glavna izvozna tržišta jesu Italija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Srbija i Njemačka.
Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u 2016. godini upućuje na nastavak trenda rasta izvoza hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na tržište EU.Negativna bilanca smanjena je za 100 milijuna eura. "U EU danas Hrvatska izvozi gotovo 62 posto vrijednosti ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. To je odraz promjene trgovinskih uredbi koje smo preuzeli pristupanjem EU", kazala je pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Žaklina Jurišić dodajući da je ukupan izvoz u 2016. godini povećan za 13%, a izvoz u EU za čak 30%, odnosu na 2015.
Izvoz hrvatskih proizvoda na CEFTA tržište i dalje slabi i manji je za 8% u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni rezultati u 2016. u odnosu na 2015. godinu nešto su bolji. Dobro je to što je 2015. ostala rekordna godina po negativnoj bilanci od 969 milijuna eura. Kako je u 2016. godini izvoz rastao brže od uvoza, negativna bilanca smanjena je za 100 milijuna eura. Uvezli smo roba vrijednosti 2,614 milijarde eura, a izvezli roba vrijednosti 1,745 milijarde eura.
Pokrivenost uvoza izvozom u 2016. godini je 67%, za razliku od 2015. godine gdje je pokrivenost bila niža i iznosila 61%. Ukupan uvoz se povećao za 4%, a onaj iz EU narastao je za čak preko 120 milijuna eura. Naša glavna izvozna tržišta jesu Italija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Srbija i Njemačka, dok su glavna uvozna tržišta Njemačka, Italija, Mađarska, Slovenija, Nizozemska i Poljska.
Slika uvoza i izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Hrvatske najbolje ilustrira njihovu konkurentnost i dostatnost. Naravno, u formulu se mora uključiti prosječno niska kupovna moć prosječnog hrvatskog potrošača i njegove preferencije u smjeru kupnje proizvoda nižih cjenovnih kategorija, kažu u HGK.
Najviše uvozimo proizvoda u kategorijama mesa (325 milijuna eura), proizvoda na bazi žitarica i škroba (205 milijuna eura).
Izvozimo najviše proizvoda u kategorijama različitih prehrambenih proizvoda (178 mln EUR), šećera i proizvoda od šećera (161 mln EUR), žitarica (150 mln EUR), riba (150 mln EUR).
(Poslovni dnevnik)