- Objavljeno: 14.09.2017.
Hrvatska izvozi mulj, slamu, koralje, lišće, grane, vinski talog, životinjska crijeva..
Koliko je izvoz važan za Hrvatsku, govore statistički pokazatelji, iz kojih je vidljivo kako samo 15 posto hrvatskih poduzeća izvozi, no ta poduzeća istodobno zapošljavaju 52 posto ukupnog broja zaposlenih u svim poduzećima te ostvaruju 66 posto ukupnih prihoda od prodaje.
Koliko je izvoz važan za Hrvatsku, govore statistički pokazatelji, iz kojih je vidljivo kako samo 15 posto hrvatskih poduzeća izvozi, no ta poduzeća istodobno zapošljavaju 52 posto ukupnog broja zaposlenih u svim poduzećima, ostvaruju 66 posto ukupnih prihoda od prodaje, a u razvoj ulažu čak 79 posto ukupno ulaganih sredstava u razvoj.
Recimo, s nevjericom će mnogi reagirati kada kažemo da Hrvatska u Mađarsku izvozi - mulj! Da, doista, pravi mulj, koji nastaje nakon obrade, odnosno pročišćivanja, otpadnih voda. A zbrinjavanje mulja, s obzirom na sve veći broj pročišćivača otpadnih voda, postaje problem. Podatak o izvozu mulja mogao se čuti na prošlotjednoj konferenciji o vodama u Zagrebu. Samo u našem glavnom gradu godišnje nastaje oko 50 tisuća tona mulja.
Tvrtka Kemis-Termoclean iz Zagreba ovlaštena je za zbrinjavanje mulja, a izvozi ga, u dnevnim količinama od 100 do 200 tona, u Mađarsku, gdje se mulj koristi za rekultivaciju starih rudarskih kopova gline te deponija pepela iz termoelektrana. Prema podacima časopisa Komunal, na tim rekultiviranim površinama omogućuje se podizanje nasada biomase i uzgoj energetskog bilja, koje se potom u mađarskim kogeneracijama koristi za proizvodnju električne energije.
Iz Hrvatske gospodarske komore, dostavili su primjerice, podatak da su, prema izvješću o izvozu otpada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, 2015. godine iz Hrvatske izvezene 1.563 tone različitih muljeva, dakle ne samo onih s pročišćivača vode.
Podaci Državnog zavoda za statistiku koje je obradio HGK pokazuju kako Hrvatska izvozi životinjska crijeva, mjehure i želuce. U 2015. godini taj je izvoz (763 tone) vrijedio 4,6 milijuna eura, a lani (959 tona) 4,4 milijuna eura. Izvozimo i ptičju kožu i druge ptičje dijelove. U 2015. godini u vrijednosti od 994 eura, a 2016. taj izvoz bilježi velik pad, na 527 eura. Tu priča o životinjskim ostatcima kao izvoznim proizvodima ne završava. Recimo, kosti i srž rogova, prah i otpaci donijeli su 2015. godine gotovo 61 tisuću eura izvoznih prihoda, a lani nešto više od 84 tisuće eura. Nadalje, izvoz bjelokosti, kitove kosti, rogova i otpadaka, kako se navode ti proizvodi u carinskoj tarifi, donijeli su 2015. godine 89 tisuća eura prihoda, a 2016. nešto više od 81 tisuće eura.
Hrvatska izvozi i koralje, ljušture mekušaca i otpatke. Lani je taj izvoz vrijedio više od pet tisuća eura. Oko 300 eura uprihodili smo lani i preklani izvozom proizvoda koji se u carinskoj tarifi svrstavaju pod - ambra siva, kastoreum, cibet i mošus.
Niz je neobičnih izvoznih proizvoda i iz biljne proizvodnje. Tako je izvoz pod - lišće, grane, svježe, sušeno u 2015. donio 266 tisuća eura, a 2016. godine 220 tisuća eura. Sasvim solidne prihode donosi izvoz slame i pljeve. Prije dvije godine izvezli smo 23.663 tone slame, čija je vrijednost 1,2 milijuna eura. Lani je količina znatno smanjena, na 15.635 tona, te je i prihod snižen na 817 tisuća eura.
Izvoz roba pod carinskom tarifom - broskva, stočna repa, sijeno, lucerna godišnje donosi oko sto tisuća eura prihoda. U protekle dvije godine izvozili smo biljni materijal za pletarske proizvode. Njegova je vrijednost na godišnjoj razini oko 800 eura. Zanimljiv je i izvoz vinskog taloga ili vinskog kamena, i to prije dvije godine u vrijednosti od gotovo tisuću eura.
Kada se pogledaju izvozni proizvodi koje smo spomenuli i koji sasvim sigurno imaju uporabnu vrijednost, može se samo još jednom zaključiti kako svaka roba ima svoga kupca.
(Poslovni dnevnik)