Kontrola izvoza i sankcije

Primjena mjera ograničavanja u Republici Hrvatskoj

Republika Hrvatska primjenjuje mjere ograničavanja Europske unije i sankcije uvedene od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju svi pravni propisi Europske unije postali su pravno obvezujući u Hrvatskoj. Svi pravni propisi Europske unije iz područja mjera ograničavanja postali su sastavni dio unutarnjeg hrvatskog pravnog sustava.
 
Osim pravne stečevine za područje međunarodnih mjera ograničavanja, u Republici Hrvatskoj na snazi su:

  • Zakon o međunarodnim mjerama ograničavanja (NN 139/2008)
  • Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o međunarodnim mjerama ograničavanja (NN 41/2014)
  • Odluka  o određivanju tijela državne uprave i nositelja javnih ovlasti nadležnih za nadzor nad provedbom međunarodnih mjera ograničavanja utvrđenih pravnim aktima Europske unije

 
Zakonom o međunarodnim mjerama ograničavanja uređuje se postupak primjene međunarodnih mjera ograničavanja koje Republika Hrvatska provodi u skladu s pravnim aktima i odlukama Europske unije s ciljem uspostavljanja i očuvanja međunarodnog mira i sigurnosti, poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, razvoja i jačanja demokracije i pravne države te drugih s međunarodnim pravom usklađenih ciljeva.
 
Vrste mjera:

  • prekid diplomatskih odnosa,
  • potpuni ili djelomični prekid gospodarskih odnosa,
  • potpuna ili djelomična ograničenja uvoza, izvoza, provoza, pružanja usluga, te prometnih, poštanskih i drugih komunikacija,
  • embargo na oružje,
  • ograničenja ulaska u zemlju,
  • ograničenja raspolaganja imovinom i
  • druge mjere u skladu s međunarodnim pravom.

 
Bitna odredba za primjenu mjera ograničavanja: "Članak 10. - Fizičke i pravne osobe i drugi subjekti dužni su postupati sukladno ovom Zakonu, osigurati izravnu primjenu mjera ograničavanja u svom djelokrugu te o tome izvijestiti Ministarstvo vanjskih i europskih poslova."
 
Na mrežnim stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova, u dijelu „Ugovori, dokumenti, obrasci“ navedene su informacije o međunarodnim mjerama ograničavanja i poveznica s pretraživačkim servisom EU za provjeru fizičkih i pravnih osoba obuhvaćenih mjerama ograničavanja.
 
Informacije o propisima Europske unije u području mjera ograničavanja i pojedinačnim sankcijskim režimima mogu se pronaći na: http://www.mvep.hr/sankcije

 

Roba s dvojnom namjenom

U borbi protiv terorizma i širenja oružja za masovno uništenje veliki broj zemalja uspostavio je i unaprijedio zakonske i institucionalne okvire nacionalnih sustava nadzora izvoza robe i tehnologije s vojnom i dvojnom namjenom. Donošenjem sustava nadzora pridonosi se neširenju oružja za masovno uništenje u svijetu, borbi protiv terorizma, te globalnoj i regionalnoj sigurnosti.

Kontrola izvoza oružja i robe s dvojnom namjenom provodi se radi osiguranja nacionalne i međunarodne sigurnosti, te ispunjavanja međunarodnih obveza Republike Hrvatske kao ugovorne stranke i aktivne sudionice većine važnih međunarodnih ugovora i konvencija te kao potpisnice dokumenata koji se odnose na neširenje oružja za masovno uništenje i konvencionalnog oružja.

Od navedenih konvencija i ugovora spomenut ćemo:
 
Republika Hrvatska sudionica je i međunarodnih aranžmana i režima:
 
  • Wassenaar aranžman (Wassenaar Arrangement - WA) – cilj ovog aranžmana je poticanje transparentnosti i veće odgovornosti u prijenosu robe i tehnologije za konvencionalno oružje i robu s dvojnom namjenom, te održavanje dogovorenog kontrolnog popisa vojne robe i robe s dvojnom namjenom. Republika Hrvatska sudionica je WA od lipnja 2005. godine.
  • Grupa nuklearnih dobavljača (Nuclear Suppliers Group – NSG) – cilj joj je stvoriti multilateralnu kontrolu nad izvozom vojne robe i robe s dvojnom namjenom koje se mogu koristiti u izradi nuklearnog oružja, te održavanje kontrolnog popisa. Republika Hrvatska sudionica je NSG-a od lipnja 2005. godine.
  • Zanggerova komisija (Zangger Committee) – cilj je sprječavanje preusmjeravanja izvezenih nuklearnih materijala za civilne svrhe u nuklearna oružja ili druge nuklearne eksplozivne naprave. Republika Hrvatska sudionica je od lipnja 2006. godine.
  • Australska skupina (The Australia Group – AG) – ima za cilj svesti rizik od širenja agensa za kemijski i biološki rat na najmanju moguću mjeru, održavanje dogovorenog kontrolnog popisa prekursora kemijskog oružja, robe s dvojnom namjenom ključnoj u proizvodnji agensa za kemijski i biološki rat, bioloških agenasa i biljnih i životinjskih patogena. Republika Hrvatska sudionica je od travnja 2007. godine.

 

Republika Hrvatska još uvijek nije sudionica Režima kontrole raketne tehnologije (Missile Technology Control Regime – MTCR) koji ima za cilj ograničiti širenje projektila i tehnologije za proizvodnju projektila, te održavanje kontrolnog popisa robe s vojnom i dvojnom namjenom.

Dakle, prednosti uvođenja sustava kontrole izvoza robe s dvojnom namjenom su u strateškim razlozima i javnoj sigurnosti, ali i potencijalnoj gospodarskoj koristi. Sustav kontrole izvoza robe s dvojnom namjenom ima gospodarsku korist jer proširuje mogućnosti za globalnu trgovinu, omogućuje uvoz robe i tehnologije čiji izvoz kontrolira zemlja izvoznik čime olakšava strana ulaganja, potiče otvaranje radnih mjesta kao rezultat stranog ulaganja i uvezenih tehnologija, te može povećati izvoz poticanjem proizvodnje koja zadovoljava međunarodne standarde.
 

Nadzor izvoza robe i tehnologije s dvojnom namjenom važan je u borbi protiv terorizma i provodi se radi sprječavanja širenja oružja za masovno uništenje te zlouporabe takve opreme ili tehnologije. 

Roba s dvojnom namjenom je roba, uključujući računalne programe i tehnologiju, koja se može koristiti kako u civilne, tako i u vojne svrhe, te robu koja može biti upotrijebljena u neeksplozivne svrhe, ali i koja na bilo koji način može pomoći u proizvodnji nuklearnog oružja ili drugih nuklearnih eksplozivnih naprava.

U Europskoj uniji ovo područje uređeno je Uredbom (EU) 2021/821 od 20. svibnja 2021.  i njenim izmjenama kojima se utvrđuje režim Zajednice za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom. Uredba je direktno primjenjiva i obvezujuća u svim državama članicama.

Uredbom (EU) 2021/821 utvrđen je učinkovit zajednički sustav nadzora izvoza robe s dvojnom namjenom kako bi se osiguralo poštivanje međunarodnih obveza i odgovornosti država članica, posebice u vezi neproliferacije, i Europske unije. Takav zajednički sustav nadzora i usklađene politike za provedbu i praćenje u svim državama članicama preduvjet je za uspostavu slobodnog kretanja robe s dvojnom namjenom unutar Unije.

Izvoz, kako je definirano Uredbom (EU) 2021/821 znači carinskim propisima uređen carinski postupak prema robi s dvojnom namjenom koja trajno ili privremeno napušta carinsko područje Republike Hrvatske i Europske Unije, uključujući i ponovni izvoz takve robe. Izvoz znači i prijenos softvera ili tehnologije putem elektroničkih medija, uključujući putem telefaksa, telefona, elektroničke pošte ili bilo kojim drugim elektroničkim sredstvima na odredište izvan Europske Unije; uključuje stavljanje na raspolaganje takvog softvera i tehnologije u elektroničkom obliku pravnim i fizičkim osobama i partnerstvima izvan Unije. Izvoz se također primjenjuje na usmeni prijenos tehnologije ako se tehnologija opisuje preko telefona.

Kako bi se omogućila direktna primjena Uredbe Vijeća (EZ) 428/2009 u Republici Hrvatskoj donesen je Zakon o nadzoru robe s dvojnom namjenom („Narodne novine“, br. 80/2011 i 68/2013).

Primjenom Uredbom (EU) 2021/821  hrvatske tvrtke mogu slobodno prenositi gotovo svu robu s dvojnom namjenom unutar carinskog područja Europske unije, odnosno bez izdavanja dozvole. Dozvola je potrebna samo za robu s dvojnom namjenom iz Priloga IV. Uredbe Vijeća (EZ) 428/2009 s obzirom da se radi o robi strateškog nadzora Unije. Također, mogu koristiti Opće izvozne dozvole Europske unije za izvoz određene robe na određene destinacije bez izdavanja pojedinačnih dozvola. Izvoznik je dužan 20 dana prije korištenja Opće izvozne dozvole Europske unije prijaviti se kod Ministarstva vanjskih i europskih poslova, koji će u roku od 10 dana izvozniku dostaviti potvrdu o prijavi.

Za izvoz robe s dvojnom namjenom, pružanje brokerskih usluga i tehničke pomoći potrebna je dozvola koju izdaje Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

Uredbom (EU) 2021/821 propisan je i sustav tzv. sveobuhvatne kontrole (catch-all) koja se odnosi  na krajnju uporabu ili krajnjeg korisnika. To znači da će izvozna dozvola biti potrebna i za izvoz robe koja nije navedena u Popisu ali je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova obavijestilo izvoznika da bi roba mogla biti namijenjena proizvodnji i širenju kemijskog, biološkog ili nuklearnog oružja. Također, izvozna dozvola bit će potrebna i u slučaju da je roba namijenjena zabranjenom krajnjem korisniku, odnosno državi prema kojoj se provode sankcije Vijeća sigurnosti UN-a, odnosno akcije na temelju odluke Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) ili Europske unije. Dakle, u ovom slučaju Ured obavještava izvoznika da treba izvoznu dozvolu. Međutim, ako izvoznik zna da je roba koju namjerava izvoziti namijenjena za navedenu krajnju uporabu ili navedenog krajnjeg korisnika mora o tome obavijestiti Ministarstvo vanjskih i europskih poslova koje će odlučiti da li je za taj izvoz potrebna izvozna dozvola.

Vrste dozvola i potvrda

VRSTE DOZVOLA I POTVRDA

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, na temelju Zakona o nadzoru robe s dvojnom namjenom (NN 80/11. i 68/13.), izdaje:
·         individualnu izvoznu dozvolu,
·         globalnu izvoznu dozvolu,
·         dozvolu za prijenos,
·         dozvolu za pružanje brokerskih usluga,
·         dozvolu za pružanje tehničke pomoći,
·         dozvolu za poseban provoz,
·         potvrdu o robi s dvojnom namjenom

INDIVIDUALNA IZVOZNA DOZVOLA (dozvola za izvoz robe s dvojnom namjenom / pružanje brokerskih usluga/ tehničke pomoći)

Individualna izvozna dozvola znači dozvola dodijeljena jednom određenom izvozniku za jednog krajnjeg korisnika ili primatelja u trećoj zemlji i koja obuhvaća jednu ili više roba s dvojnom namjenom. Ministarstvo izdaje individualnu izvoznu dozvolu te dozvolu za pružanje brokerskih    usluga odnosno tehničke pomoći za svaki pojedinačni posao.

GLOBALNA IZVOZNA DOZVOLA

Ministarstvo može izdati izvozniku globalnu izvoznu dozvolu, uzimajući u obzir vrstu robe s dvojnom namjenom, vrstu i dugoročnost izvoznih poslova, državu u koju se ta roba izvozi, te da li izvoznik ima uspostavljen Program unutarnje usklađenosti, kojim su utvrđena pravila postupanja i odgovornosti unutar tvrtke, radi osiguranja usklađenosti s odredbama i ciljevima Uredbe Vijeća (EZ) 428/2009 i Zakona.

DOZVOLA ZA PRIJENOS ROBE UNUTAR EU

Primjenom Uredbe Vijeća (EZ) 428/2009 hrvatske tvrtke mogu slobodno prenositi gotovo svu robu s dvojnom namjenom unutar carinskog područja Europske unije, odnosno bez dozvole. Dozvola je potrebna samo za robu s dvojnom namjenom iz Priloga IV. Uredbe Vijeća (EZ) 428/2009, s obzirom da  se radi o robi strateškog nadzora Unije.

DOZVOLA ZA POSEBAN PROVOZ

Ministarstvo može zabraniti provoz robe s dvojnom namjenom, ako imaju opravdane razloge sumnjati temeljem informacija obavještajnih službi ili drugih izvora da roba jest ili može biti namijenjena, u cijelosti ili djelomično, za širenje oružja za masovno uništenje ili sredstava njihova prijenosa. Prije odluke o zabrani provoza, u posebnim slučajevima Ministarstvo može nametnuti zahtjev za dozvolom posebnog provoza robe s dvojnom namjenom i propisati uvjete za izdavanje dozvole.

POTVRDA O ROBI S DVOJNOM NAMJENOM

Ako država izvoznica robe s dvojnom namjenom zahtijeva za izvoz te robe međunarodnu uvoznu potvrdu (IIC – International Import Certificate), potvrdu o krajnjem korištenju (EUC – End-Use Certificate) ili potvrdu o primitku robe s dvojnom namjenom (DVC – Delivery verification Certificate) nadležnog tijela Republike Hrvatske, potvrdu o robi s dvojnom namjenom izdaje Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
 
 

Popis

Popis robe s dvojnom namjenom utvrđuje Vlada Republike Hrvatske Uredbom o Popisu robe s dvojnom namjenom. Popis robe s dvojnom namjenom sastoji se od popisa međunarodnih režima i to: Wassenaar aranžmana, Režima kontrole raketne tehnologije, Grupe nuklearnih dobavljača, Australske skupine i Konvencije o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i njegovu uništenju. Donošenjem Popisa koji je usklađen s državama članicama navedenih režima omogućuje se ista klasifikacija i postupak izdavanja izvoznih dozvola za robe s dvojnom namjenom u različitim državama.
 

  • Kategorija 0 - Nuklearni materijali, postrojenja i oprema

  • Kategorija 1 - Posebni materijali i srodna oprema

  • Kategorija 2 - Obrada materijala

  • Kategorija 3 - Elektronika

  • Kategorija 4 - Računala

  • Kategorija 5 - Telekomunikacije i "sigurnost informacija"

  • Kategorija 6 - Senzori i laseri

  • Kategorija 7 - Navigacija i avionika

  • Kategorija 8 - Pomorstvo

  • Kategorija 9 - Zračni i svemirski prostor i pogonski sustavi


Svaka od navedenih kategorija popisa podijeljena je na pet skupina koji određuju vrstu robe vezano uz namjenu, i to:
 

  • Skupina A - Sustavi, oprema i komponente

  • Skupina B - Oprema za ispitivanje, pregled i proizvodnju

  • Skupina C - Materijali

  • Skupina D - Računalni programi (Softver)

  • Skupina E – Tehnologija


Zadnja tri broja označavaju podrijetlo kontrole vezano za međunarodne režime:
 

  • 000 - 099 - Wassenaar aranžman

  • 100 -199 - MTCR - Režim kontrole raketne tehnologije

  • 200 - 299 - NSG - Grupe za sprječavanje širenja nuklearnog oružja i materijala

  • 300 - 399 - Australska skupina

  • 400 - 499 - CWC - Konvencija o zabrani kemijskog oružja


Određene države imaju i nacionalne kontrole koje su određene brojevima od 901 do 999. Republika Hrvatska nije uvela nacionalnu kontrolnu listu za izvoz robe s dvojnom namjenom.

Svaka skupina sadrži popis robe po točkama s detaljnim opisom robe. Pojedinačna točka robe označena je posebnom peteroznamenkastom šifrom. Struktura šifre određuje namjenu uporabe robe i njenu vrstu, te podrijetlo vezano za međunarodne kontrolne režime.

U peteroznamenkastoj šifri robe pojedinačne oznake određuju sljedeće:
 

  • Prva oznaka - brojčana oznaka označava kategoriju robe u popisu (0-9)

  • Druga oznaka - skupina proizvoda (A-E)

  • Treća oznaka - brojčana oznaka označava izvor robe vezano za međunarodne kontrolne režime

  • Četvrta i peta oznaka - brojčane oznake označavaju raspored robe u kategoriji i skupini.


Primjer: 2B122 - Centrifuge koje mogu prenositi ubrzanja iznad 100 g i koje imaju kontaktne prstene koji mogu prenositi električnu energiju i podatke o signalu.

Potrebno je napomenuti da ovaj način određivanja kategorije robe nije usklađen s kombiniranim sustavom Carinske tarife te je njegovo korištenje vrlo specifično.

Kako bi vam olakšali snalaženje u Popisu robe s dvojnom namjenom upućujemo vas na Korelacijski popis tarifnih oznaka prema Integriranoj tarifi EU (TARIC) vezano na kontrolne oznake robe s dvojnom namjenom prema Prilogu  Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018//1922.
 

EU regulativa

Uredba Vijeća (EZ) br. 428/2009 od 5. svibnja 2009. o uspostavljanju režima Zajednice za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom

Izmjenama Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009, izvoznicima je omogućena primjena pet novih Općih izvoznih dozvola Europske unije u okviru Uredbe (EU) 1232/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenog 2011. o izmjenama Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009 od 5. svibnja 2009. kojom se utvrđuje režim Zajednice za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom

Uredbom (EU) br. 599/2014 Europskog Parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009 o uspostavljanju režima Zajednice za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom Komisiji se delegira ovlast kojom se osigurava redovito i pravodobno ažuriranje zajedničkog popisa robe s dvojnom namjenom u skladu s dužnostima i obvezama koje su preuzele države članice u okviru međunarodnih režima za kontrolu izvoza

Izmjenama Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009, donešen je novi Popis robe dvojne namjene u okviru Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1922 od 10. listopada 2018. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009 o uspostavljanju režima Zajednice za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom

Uredba Vijeća (EZ) 428/2009 stavljena je van snage Uredbom (EU) 2021/821

Zakoni

  1.  Zakon o nadzoru robe s dvojnom namjenom (NN 80/11 i 68/2013).

 

Podzakonski akti

  1. Pravilnik o obrascima zahtjeva dozvola za robu s dvojnom namjenom (NN 44/2014)

    Pravilnik o obrascima zahtjeva za robu s dvojnom namjenom  (NN  44/14 i 20/17)

    Pravilnik o obrascu zahtjeva za izdavanje međunarodne uvozne potvrde, potvrde o krajnjem korištenju i potvrde o primitku robe s dvojnom namjenom  (NN 44/14 i 20/17)

  2. Pravilnik o obrascu zahtjeva za izdavanje međunarodne uvozne potvrde, potvrde o krajnjem korištenju i potvrde o primitku robe s dvojnom namjenom (NN 44/2014)


Obrasci zahtjeva

Zahtjev za izdavanje izvozne dozvole za izvoz robe s dvojnom namjenom, dozvole za pružanje brokerskih usluga te dozvole za pružanje tehničke pomoći podnosi se u sadržaju i obliku sukladno obrascima propisanim Pravilnikom o obrascu zahtjeva za izdavanje dozvole za izvoz robe s dvojnom namjenom te pružanje brokerskih usluga i tehničke pomoći.

Uz zahtjev za izdavanje izvozne dozvole za izvoz robe s dvojnom namjenom, dozvole za pružanje brokerskih usluga te dozvole za pružanje tehničke pomoći podnositelj zahtjeva dužan je priložiti sljedeće dokumente:
 

  • izvorni primjerak potvrde o krajnjem korisniku – ovjerenu od nadležnog državnog tijela, odnosno izjavu krajnjeg korisnika ovjerenu od ovlaštene osobe koja sadrži namjenu krajnje uporabe robe s izjavom da istu neće ponovno izvesti bez suglasnosti Ministarstva vanjskih i europskih poslova, (primjer potvrde o krajnjem korištenju možete preuzeti u MS Word .doc obliku: HR i ENG verzija).

  • broj suglasnosti ili dozvole nadležnog tijela za obavljanje djelatnosti ako je zakonom propisana,

  • kopiju dokumenata koji navode kvalitetu i tehničke karakteristike robe s dvojnom namjenom (kad se radi o kemikalijama sigurnosno-tehnički list),

  • izvornik ili ovjerenu kopiju ugovora sklopljenog s tvrtkom koja uvozi robu, odnosno predračun ili narudžbu, te ugovora sklopljenog s mogućim posrednikom,

  • dokaz o uplaćenoj upravnoj pristojbi u korist Državnog proračuna u iznosu 85,00 kuna (žiro-račun broj: 1001005-1863000160, model: 64, poziv na broj odobrenja: 5002-748-OIB) temeljem Zakona o upravni pristojbama („Narodne novine“, broj 115/16)


Uz zahtjev za izdavanje dozvole za pružanje brokerskih usluga, uz navedeno, podnositelj zahtjeva dužan je priložiti i izvornik ili ovjerenu kopiju ugovora sklopljenog s tvrtkom koja izvozi robu, odnosno predračun.

Prilikom podnošenja zahtjeva sva priložena dokumentacija mora biti prevedena na hrvatski jezik kod ovlaštenog sudskog tumača.

Prilikom podnošenja zahtjeva za izvoz robe u Islamsku Republiku Iran, potrebno je ispuniti i Upitnik o poslovnim aktivnostima sa Iranom koji možete preuzeti ovdje.

Iako je Zakonom o nadzoru robe s dvojnom namjenom propisano da o zahtjevu za izdavanje izvozne dozvole za robu s dvojnom namjenom, te dozvole za pružanje brokerskih usluga i tehničke pomoći, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova odlučuje u roku do 60 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva, dozvole se u pravilu izdaju u roku od 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva.

Ovdje možete preuzeti navedene zahtjeve u elektronskom obliku:
 

 

Kontakt

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Služba za izvoznu kontrolu
Tel +385 1 4598 110; 4598 135; 4598 137
Fax: +385 1 6474 553
E-mail: kontrola.izvoza@mvep.hr

 

Roba koja se može uporabiti za izvršenje smrtne kazne i mučenje

Na razini Europske unije, područje nadzora robe koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, neljudsko ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, provodi se na temelju Uredbe (EU) 2019/125 o trgovini određenom robom koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje. Uz promicanje poštivanja ljudskog života i temeljnih ljudskih prava, ova pravila trebala bi osigurati da gospodarski subjekti nemaju nikakve koristi od trgovine koja promiče ili na drugi način omogućava provođenje politike koja podržava smrtnu kaznu ili mučenje i ostalo okrutno, neljudsko ili ponižavajuće postupanje i kažnjavanje.

Uredbom (EU) 2019/125 uvodi se zabrana izvoza robe koja nema praktičnu uporabu, osim za izvršenje smrtne kazne, mučenje i drugo okrutno, neljudsko ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje i kontrola izvoza određene robe koja se može koristiti u te svrhe. Uredba promiče temeljna prava i načela navedena u Povelji o temeljnim pravima Europske unije, posebno poštovanje i zaštitu ljudskog dostojanstva, pravo na život i zabranu mučenja i neljudskog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja.

Iako je Uredba (EU) 2019/125 izravno primjenjiva u svim državama članicama Europske unije, Europska unija ovlastila je države članice da nacionalnim propisima utvrde nadležna tijela za izdavanje dozvola i provođenje nadzora, te propišu kaznene odredbe, kako bi se osigurala njihova učinkovita provedba.

Sukladno tome, Vlada Republike Hrvatske u srpnju 2013. donijela je Uredbu o izvozu i uvozu robe koja se može uporabiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, neljudsko ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje (Narodne novine, br. 100/2013).Predmetnom Uredbom propisan je oblik i sadržaj obrasca zahtjeva za izdavanje izvozne ili uvozne dozvole, postupak izdavanja, izmjena i dopuna ili oduzimanja izvozne ili uvozne dozvole, te nadzor za takvu robu koji obavlja Ministarstvo financija – Carinska uprava. Kaznene odredbe propisane su Zakonom o trgovini (Narodne novine, br. 87/08116/0876/09114/1168/2013 i 30/2014 ).

EU regulativa


Zakoni


Podzakonski akti

  •  Uredba o izvozu i uvozu robe koja se može uporabiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, neljudsko ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje (Narodne novine, 100/2013)


Godišnje izvješće

  •  Godišnje izvješće za 2013. godinu izrađeno je sukladno odredbama članka 13. Uredbe Vijeća (EZ-a) br. 1236/2005 od 27. lipnja 2005. o trgovini određenom robom koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje. Izvješće za 2013. godinu možete preuzeti ovdje.


Obrazac zahtjeva

Zahtjev za izdavanje dozvole za izvoz i uvoz robe koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne ili za mučenje podnosi se u sadržaju i obliku sukladno obrascima propisanim Uredbom o izvozu i uvozu robe koja se može uporabiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, neljudsko ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje (NN 100/2013).

Uz zahtjev za izdavanje dozvole za izvoz i uvoz robe koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne ili za mučenje podnositelj zahtjeva dužan je priložiti sljedeće:
 

  • dokaz o uplaćenoj upravnoj pristojbi u korist Državnog proračuna u iznosu 125,00 kuna (žiro-račun broj: 1001005-1863000160, model: 64, poziv na broj odobrenja: 5002-748-OIB).


Podnositelj zahtjeva dužan je Ministarstvu vanjskih i europskih poslova dostaviti sve relevantne podatke o aktivnostima za koje je potrebno odobrenje te podatke u skladu sa zahtjevima iz Uredbe o izvozu i uvozu  robe koja se može uporabiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, neljudsko ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje (NN 100/2013).

Ovdje možete preuzeti navedeni zahtjev u elektronskom obliku: