Trgovinske misije

Trgovinske misije u 2024. godini:  

Hrvatsko-slovenski forum: "Tržišta kapitala 2024.: Budućnost štednje i ulaganja", Zagreb, 9. listopada 2024.

Postoji ideja regionalne integracije tržišta kapitala u vidu formiranja zajedničkog burzovnog indeksa, o čemu razgovaramo s kolegama iz Slovenije i iz nekoliko drugih država članica EU-a, izjavio je u srijedu ministar financija Marko Primorac na Hrvatsko-slovenskom forumu "Tržišta kapitala 2024.: Budućnost štednje i ulaganja".

Konferenciji, koju su organizirali Jutarnji list i slovenske dnevne novine Delo, uvodno su se, osim Primorca, obratili i potpredsjednik Vlade Republike Slovenije i ministar financija Klemen Boštjančič, guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić i predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman, a svi su se složili da, iako se određeni pomaci vide, postoji još puno prostora za razvoj tržišta kapitala, ponajprije većim sudjelovanjem malih investitora, to jest građana.

Primorac je istaknuo da njegovo ministarstvo priprema strateški okvir za razvoj tržišta kapitala, gdje će se napraviti nekoliko iskoraka i na strani ponude i potražnje. Otkrio je i da postoje razgovori, prije svega sa Slovencima, oko regionalne integracije tržišta.


12. Korejsko-hrvatski poslovni forum, Zagreb, 12. lipnja 2024.

Raste broj dolazaka i noćenja korejskih turista u Hrvatsku, ali još nisu dosegnute pretpandemijske brojke, a tom cilju bi značajno mogla doprinijeti nedavno uspostavljena izravna zračna linija, poručeno je s 12. Korejsko-hrvatskog poslovnog foruma održanog u srijedu.

Forum je organiziralo Veleposlanstvo Republike Koreje u Hrvatskoj, u suradnji s Korejskom turističkom organizacijom, Korejskim poslovnim centrom u Zagrebu (KOTRA), Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ), Turističkom zajednicom grada Zagreba (TZGZ) i korejskim zrakoplovnim prijevoznikom T’Way Air-om.

Forum se održava od 2013. godine s ciljem promicanja partnerstva između Koreje i Hrvatske, a ovogodišnji fokus je turizam, posebice imajući u vidu da je od 16. svibnja ove godine pokrenuta izravna zrakoplovna linija T'Way Air-a između korejskog Incheona i Zagreba.

Prema podacima HTZ-a, u dosadašnjem dijelu godine korejski su turisti u Hrvatskoj ostvarili više od 74 tisuća dolazaka i više od 94 tisuće noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje lani rast od 38 posto u dolascima i od 34 posto u noćenjima. Tijekom prošle godine korejski turisti ostvarili su oko 150 tisuća dolazaka i gotovo 200 tisuća noćenja, što je u odnosu na 2022. skok od 270 posto u dolascima i 179 posto u noćenjima, podaci su HTZ-a, iz kojeg napominju da je 2022. još uvijek bila pod velikim utjecajem pandemije.

Cilj je stoga povratak na pretpandemijske trendove, odnosno na brojke iz 2019. kada su Korejci u Hrvatskoj ostvarili više od 385 tisuća dolazaka i više od 485 tisuća noćenja.


Korejsko-hrvatski gospodarski forum, Seoul, 3. lipnja 2024. 

Najveći potencijali za rast gospodarske suradnje Hrvatske i Republike Koreje su u prehrambenoj industriji, IT-ju, distribuciji i logistici, metalnoj industriji, turizmu i proizvodnji namještaja, istaknuto je u ponedjeljak na Hrvatsko-korejskom gospodarskom forumu u Seoulu, izvijestila je u ponedjeljak Hrvatska gospodarska komora (HGK).

Hrvatski izvoz u Republiku Koreju prošle godine bio je 30 posto veći nego godinu prije, što je, kako je rečeno, pridonijelo ukupnoj robnoj razmjeni od 85 milijuna dolara u 2023. godini. Hrvatska u Koreju najviše izvozi strojeve te vučna vozila i dijelove, a uvozi osobne automobile.

U sklopu foruma HGK i Korejsko-hrvatsko poslovno udruženje potpisali su sporazum o suradnji koji će, kako je rečeno, dodatno ojačati gospodarske odnose dvije zemlje. "Rast gospodarske aktivnosti jedan je od razloga zašto smo nakon desetak godina u prvoj odlaznoj delegaciji na ovom perspektivnom tržištu", kazao je predsjednik HGK Luka Burilović.

Potpisivanjem sporazuma, kako je rekao, obvezujemo se dodatno ojačati gospodarske odnose, a siguran je i kako će ponovno uvođenje direktne avionske linije T'Way Aira pridonijeti rastu turističkih dolazaka i olakšati komunikaciju gospodarstvenika


Hrvatsko-kazahstanski gospodarski forum, Zagreb, 25. travnja 2024. 

Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Međunarodna gospodarska komora Kazahstana u četvrtak su u sklopu zajedničkog gospodarskog foruma u Zagrebu osnovale Poslovno vijeće Hrvatska - Kazahstan, izvijestili su iz HGK. Osnivanjem tog vijeća Međunarodna gospodarska komora Kazahstana i HGK obvezuju se na širenjem suradnje između poduzeća Kazahstana i Hrvatske, promicanje trgovinskih i gospodarskih odnosa i mogućnosti ulaganja, olakšanje pristupa tržištu i izravne razmjene informacija i kontakata između poslovnih zajednica.

Gospodarske komore Kazahstana i Hrvatske potpisale su i Sporazum o razumijevanju u cilju širenja i razvoja obostrano korisne trgovinske, gospodarske i znanstvene suradnje između tvrtki članica komora. Od ukupnog kazahstanskog izvoza čak 39 posto odlazi u Europsku uniju što čini EU najvećim trgovinskim partnerom Kazahstana. EU je 2022. činila gotovo 30 posto ukupne trgovine te zemlje, a EU je i najveći strani ulagač u Kazahstanu.

Kako se navodi u priopćenju, u 2023. ukupna robna razmjena između Hrvatske i Kazahstan iznosila je 102 milijuna američkih dolara, što je rast od jedan posto u odnosu na prethodnu godinu. U istom razdoblju hrvatski izvoz iznosio je 53 milijuna dolara, što je rast od 136 posto, dok je zabilježeni uvoz dosegao 49 milijuna dolara.


Azerbajdžansko - hrvatski gospodarski forum , Baku, 12. ožujka 2024.

U sklopu službenog posjeta hrvatskog izaslanstva u utorak je održan i Azerbajdžansko - hrvatski gospodarski forum. U hrvatskoj delegaciji sudjeluju predstavnici 14 tvrtki čiji odlazak je organizirala Hrvatska gospodarska komora. Tvrtke su imale priliku za B2B sastanke s 40 institucija i tvrtki iz Azerbajdžana.

"Cilj ovog gospodarskog foruma je nastavak energetske suradnje te unapređenje suradnje u područjima strojogradnje, ICT-ja i prehrambene industrije. Hrvatske tvrtke traže nove poslovne partnere među tvrtkama iz Azerbajdžana zbog želje za sklapanjem poslovnih sporazuma, suradnjom na projektima te razmjenom roba i usluga ojačamo bilateralne odnose",  rekla je Silva Stipić Kobali, direktorica Centra za internacionalizaciju poslovanja HGK.

Ukupna vrijednost robne razmjene između Hrvatske i Azerbajdžan do studenog 2023. godine iznosila je 763 milijuna dolara, što označava pad od gotovo 40 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. I dalje, najveći dio čini hrvatski uvoz energenata iz Azerbajdžana.

Trgovinske misije u 2023. godini:

Hrvatsko - ukrajinski gospodarski forum, Zagreb, 10. listopada 2023.

Hrvatsko - ukrajinskom gospodarskom forumu održan je 10. listopada 2023. godine u organizaciji HGK i u suradnji s Veleposlanstvom Ukrajine u Republici Hrvatskoj. Na forumu je sudjelovalo 65 hrvatskih tvrtki poput Dalekovoda, Industroopreme te Ericssona Nikola Tesla, a uključujući i one s popisa top 10 hrvatskih izvoznika u Ukrajinu poput JGL-a i Podravke.

"Hrvatske tvrtke imaju iskustva u kompleksnim projektima obnove i mogu ponuditi kvalitetna rješenja za obnovu ukrajinske infrastrukture, industrijskih postrojenja i civilnih objekata. Dodatni poticaj našim gospodarskim odnosima daje i sporazum o slobodnoj trgovini između EU i Ukrajine. Sporazumom se uz velike carinske olakšice otvaraju tržišta roba i usluga što potvrđuje rast robne razmjene za 76 posto u odnosu na prošlu godinu", izjavio je Luka Burilović, predsjednik HGK.

Prema podacima DZS-a ukupna robna razmjena između Hrvatske i Ukrajine u 2022. godini iznosila je 153 miljuna eura, što je povećanje za 50 posto u odnosu na 2021. godinu. Hrvatska je u istom razdoblju ostvarila izvoz u Ukrajinu u vrijednosti od 77 milijuna eura, što je povećanje od 33 posto, dok je uvoz rastao za 72 posto i iznosio je 76 milijuna eura.

U prvih šest mjeseci 2023. godine ukupna robna razmjena između dvije zemlje iznosila je 98 milijuna eura. Izvoz je u istom razdoblju iznosio 46 milijuna eura (rast od 96 posto), dok je uvoz rastao za 61 posto i iznosio je 52 milijuna eura.


Poslovni forum Inicijative triju mora, Bukurešt, 07. rujna 2023.

Osmi po redu  Summit Inicijative triju mora (Three Seas Initiative - 3SI), održanje od 06. do 07. rujna u Bukureštu, u organizaciji Vlade Rumunjske. Službenu delegaciju Hrvatske na Summitu predvodi predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

U okviru Summita 07. rujna održan je i poslovni forum na kojem je sudjelovalo hrvatsko gospodarsko izaslanstvo na čelu s potpredsjednicom HGK za graditeljstvo i promet Mirjanom Čagalj, uz devet tvrtki: Altpro, CIO, INA, Ires ekologija, Končar-Inženjering, LNG Hrvatska, Odašiljači i veze, Plinacro i Lučka uprava Rijeka.

Ključne stavke snažnog gospodarskog rasta cjelokupnog područja srednje Europe su izgradnja i poboljšanje postojećih interkonekcijskih infrastrukturnih veza, poruke su s poslovnog foruma Inicijative triju mora. Prilika je to i za Hrvatsku, za jačanje vlastitog gospodarstva i smanjenje razlika u razvoju između država članica EU.

Robna razmjena sa zemljama članicama Inicijative triju mora u 2022. iznosila je 33,8 posto ukupne robne razmjene Hrvatske sa svijetom. Zemlje članice Inicijative sudjeluju u izvozu Hrvatske 35,4 posto, dok u uvozu sudjeluju s 32,9 posto. Turisti iz pet zemalja Inicijative triju mora (Poljske, Slovenije, Austrije, Češke i Mađarske) ostvarili su prethodnih godina gotovo 44 posto noćenja svih stranih turista u Hrvatskoj.


Hrvatska-Kosovo poslovni klub, Zagreb, 30. lipnja 2023. 

Hrvatska - Kosovo poslovni klub osnovan je u Zagrebu s ciljem razvoja poslovnih odnosa i organiziranja aktivnosti između Hrvatske i Kosova, a predsjednik mu je Ivan Domagoj Milošević. Za potpredsjednike kluba, koji će pružati podršku poduzetnicima u raznim vidovima gospodarskog i društvenog života, izabrani su Katja Jajaš i Fadil Demiri. Upravni odbor čine Damir Jugo, Ante Mihanović i Agron Jusufi.

Klub će raditi na promicanju poslovnih veza između dviju država te podržavati razvoj suradnje među njihovim poduzetnicima. Iako je međusobna robna razmjena Hrvatske i Kosova u porastu, postoji potreba za poboljšanjem strukture te razvojem novih oblika trgovinsko-gospodarske suradnje.


Njemačko - hrvatski gospodarski forum, Zagreb, 17. svibnja 2023.

Njemačka je među najvažnijim hrvatskim gospodarskim partnerima, a Nijemci su Hrvatsku uvijek podupirali  u ostvarenju njenih strateških međunarodnih ciljeva, rečeno je u srijedu na Njemačko - hrvatskom gospodarskom forumu u organizaciji Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.

Ministar financija Marko Primorac istaknuo je kako je Njemačka za Hrvatsku uvijek bila prijateljska država i zemlja koja ju je podupirala u svim njezinim strateškim međunarodnim ciljevima. Primorac je rekao i da je Njemačka bila i ostala jedan od najvažnijih hrvatskih trgovinskih partnera. 

Njemački veleposlanik u Hrvatskoj Christian Hellbach čestitao je Njemačko-hrvatskoj industrijskoj i trgovinskoj komori na 20 godina rada istaknuvši kako je Njemačka godinama jedan od najvažnijih hrvatskih partnera. Veliki potencijal vidi u hrvatsko-njemačkoj suradnji na području obnovljivih izvora energije, a Hrvatsku vidi kao jednu od najvažnijih energetskih točaka ovog dijela Europe. 

I za Franzisku Brantner, državnu tajnicu Saveznog ministarstva gospodarstva i zaštite klime Njemačke, obnovljivi izvori energije jedan su od načina za gospodarski prosperitet. Istaknula je kako je Hrvatska blagoslovljena potencijalom za veće korištenje obnovljivih izvora energije.

Predsjednik Njemačko - hrvatske industrijske i trgovinske komore Marjanm Vučak rekao je da ovih dana komora obilježava 20 godina rada te da je lanjska trgovinska razmjena Hrvatske i Njemačke iznosila gotovo osam milijardi eura. Komora broji 340 članica i po tome je najjača bilateralna komora u Hrvatskoj, kaže Vučak i dodaje da sve više njemačkih poduzeća ulaže u Hrvatsku.


Hrvatsko - kineski poslovni forum, Zagreb, 24. travnja 2023. 

"Ovo je treće događanje komore s kineskim partnerima u posljednjih nekoliko mjeseci. Drago nam je da se nakon pauze zbog pandemije vraćamo u uobičajeni ritam susreta uživo. Komora je već 2014. započela i tradiciju jačanja gospodarskih odnosa ciljano s određenim kineskim gradovima i provincijama, točnije s gradom Ningbo. Vjerujem da ćemo jednako uspješno izgraditi i dugoročno poslovno partnerstvo s provincijom Shaanxi i gradom Xi’An",  poručila je glavna tajnica HGK-a Marina Rožić na Hrvatsko-kineskom poslovnom forumu, čiji je cilj bio povezati hrvatske gospodarstvenike s članovima delegacije kineske provincije Shaanxi.

Na poslovnim razgovorima sudjelovalo je oko 30 tvrtki. Kineske tvrtke zainteresirane su za suradnju s Hrvatskom u područjima: metalne industrije, materijala za industriju namještaja, strojogradnje, rezervnih dijelova za brodogradnju, solarne energije, transporta i trgovine. Zhai Beiqin, zamjenik generalnog direktora Ureda za trgovinu provincije Shaanxi, ujedno i predvodnik kineskog gospodarskog izaslanstva, predstavio je provinciju. Prema podacima HNB-a, izravna ulaganja Kine u RH za razdoblje od 1993. do kraja 2022. iznose 158,4 milijuna eura. Prema preliminarnim podatcima u 2022. iz Kine je uloženo u Hrvatsku 0,4 mil. eura, dok je 2021. bila rekordna kada je iz Kine uloženo 38,8 mil. Eura. Kina se nalazi na 26. mjestu po izravnim ulaganjima u Hrvatsku


1. Konferencija Indijsko-hrvatskog poslovnog kluba, Zagreb, 06. travnja 2023.

Poslovanje s najmnogoljudnijom zemljom svijeta - Indijom može biti izazovno, ali isto tako i vrlo isplativo. Indija je veliko i rastuće gospodarstvo s bogatom kulturom i velikim potencijalom za ulaganje. Istaknuto je to na 1. Konferenciji Indijsko-hrvatskog poslovnog kluba „Kako poslovati s Indijom“ Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova, a glavne teme bile su suradnja Hrvatske i Indije, poslovanje između dvije države te vrlo aktualni problem nedostatka radne snage. Indijsko-hrvatski poslovni klub djeluje već dugi niz godina i okuplja hrvatske tvrtke koje posluju na velikom tržištu Indije.

Osim članova kluba, na konferenciji su prisustvovali brojni gosti iz poslovne zajednice i visoki uzvanici, uključujući indijskog ambasadora u Hrvatskoj, državne tajnike MINGOR-a i MUP-a te brojne druge predstavnike Vlade. Posebno zanimljive bile su panel rasprave „Iskustva poslovanja s Indijom“ i „Izazovi radne snage u RH“ na kojima su sudjelovali predstavnici tvrtki poput ALTPRO-a, Infobipa, Skilled Labor-a, Pivac mesne industrije i drugih, koji su iz prve ruke mogli opisati svoja iskustva na velikom indijskom tržištu.


Armensko-hrvatski gospodarski forum, Erevan, 07. veljače 2023.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman boravio je u utorak i srijedu, 07. i 08. veljače 2023. godine, u službenom posjetu Republici Armeniji. Riječ je o prvom službenom posjetu jednog ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske Republici Armeniji.

Tijekom službenog posjeta ministar Grlić Radman susreo se s armenskim kolegom, ministrom Araratom Mirzoyanom, s kojim se osvrnuo na bilateralne odnose, mogućnosti produbljivanja suradnje u raznim područjima te aktualne vanjskopolitičke teme. Ministar Grlić Radman je nakon susreta istaknuo kako je cilj njegovog službenog posjeta dati novi zamah i poticaj hrvatsko-armenskim odnosima.

Ministar Grlić Radman u Erevan je stigao s izaslanstvom hrvatskih gospodarstvenika, a s armenskim ministrom gospodarstva Vahanom Kerobyanom otvorio je prvi Armensko-hravtski gospodarski forum. Prilikom otvorenja Foruma, ministar Grlić Radman istaknuo je kako Hrvatska želi dodatno osnažiti gospodarske odnose s Armenijom te je naglasio važnost ovog okupljanja kao prvog koraka u intenziviranju buduće suradnje.


Kosovsko-hrvatski gospodarski forum, Priština, 26. siječnja 2023.

Gospodarska suradnja Hrvatske i Kosova razvija se u pozitivnom smjeru posljednjih desetak godina, a sektori graditeljstva, prometne infrastrukture, financijski sektor, tekstilna industrija, poljoprivreda i, energetika samo su neki u kojima je moguće jačanje gospodarske suradnje, rečeno je u četvrtak na gospodarskom forumu Hrvatska - Kosovo u Prištini.
Na forumu je sudjelovalo otprilike 100 kosovskih i 40 hrvatskih tvrtki, a organiziran je povodom posjeta hrvatskog gospodarskog izaslanstva Kosovu, kojeg predvodi ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, izvijestili su iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).
U doba velikih globalnih promjena i nesigurnosti, kao i poremećaja u globalnim dobavnim lancima, otvara se prostor i za jače poslovanje s regijom i širim okruženjem, a relativna blizina tržišta, poznavanje načina poslovanja, kao i prepoznatljivost proizvoda mogu biti dodatni poticaj jačoj suradnji poduzetnika, rečeno je na forumu.
"Kako bismo našim članicama otvorili vrata suradnje na stranim tržištima potrebni su nam partneri od povjerenja, koji imaju uvid u našu kulturu poslovanja i koji poznaju kvalitetu naših proizvoda", kazao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević. Naveo je da su već i sada u izvozu zastupljeni najznačajniji  hrvatski prehrambeno-prerađivački brendovi koji na kosovskom tržištu imaju prepoznatljivost kvalitete, tradiciju i lojalnost među potrošačima.


Hrvatsko - turski gospodarski forum, Zagreb, 18. siječnja 2023.

Hrvatsko-turska robna razmjena je značajna, najveća suradnja je u turizmu i financijskom sektoru, a daljnju suradnju moglo bi ojačati građevinarstvo, rečeno je u srijedu na Hrvatsko-turskom gospodarskom forumu održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš rekao je da postoji značajan prostor za međusobnu suradnju, razmjenu roba i usluga ili pak zajedničko nastupanje na trećim tržištima.
Na hrvatsko-turskom gospodarskom forumu okupilo se je oko 40 hrvatskih i isto toliko turskih tvrtki. Turske tvrtke zainteresirane su za suradnju u područjima graditeljstva, inženjeringa, građevinskih materijala, namještaja, transporta i brodogradnje.
Robna razmjena s Turskom je prema podacima Državnog zavoda za statistiku u prvih deset mjeseci prošle godine iznosila 820,7 milijuna eura pri čemu je izvoz u odnosu na isto razdoblje 2021. povećan za 29 posto, na 286 milijuna eura, a uvoz je bio veći za 48 posto i iznosio 534,7 milijuna eura.
Hrvatska izvozi u Tursku je otpadno željezo koje čini oko 50 posto izvoza, zatim određene proizvode koji se odnose na naftu i naftne derivate i kemijska industrija, rekao je Radoš.

 

Trgovinske misije u 2022. godini:

Hrvatsko - kineski gospodarski forum, Zagreb, 25. studenoga 2022.

Hrvatsko-kineska robna razmjena je značajna, no prevladava uvoz iz Kine, ali to se može popraviti jačanjem suradnje u područjima poput transporta i distribucije roba, kao i popuštanjem kineskih ograničenja povezanih s covidom, rečeno je u petak na Hrvatsko - kineskom gospodarskom forumu. "Jedna od ključnih tema foruma, koja je bitna i njihovim i našim poduzetnicima, definitivno su restriktivne mjere pri ulasku u Kinu", rekao je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš. Radoš ističe da su stroge mjere karantene u Kini zbog koronavirusa najveće zapreke u daljnjem razvoju gospodarskih odnosa.
"Do sada su poduzeća iz Kine bila dominantno zainteresirana u ulaganja na području transporta i logistike, ali sada je to krenulo i prema energentima i autodijelovima", rekao je Radoš. Dodatne mogućnosti po njegovim riječima otvara članstvo Hrvatske u EU-u. Sve više interesa za Kinu kao emitivno tržište pokazuju hrvatske turističke agencije, a pojačana promocija Hrvatske kao turističke destinacije u Kini, kažu u HGK-u. "Odnosi naših zemalja počivaju na jako dobrim gospodarsko-političkim vezama, isto tako i u poslovnoj trgovini čija vrijednost brzo raste", dodao je.
Prošle godine Hrvatska je u Kinu izvezla roba u vrijednosti 105,6 milijuna dolara, a daleko najveći udio imaju proizvodi od piljenog drva s 41,3 milijuna dolara. Slijede motorna vozila za posebne namjene sa 7,5 milijuna dolara, mramor, travetin, ekozin i drugo vapnenačko kamenje s 4,9, građevinska stolarija i ostali proizvodi za građevinarstvo od drva te folije od aluminija s po 3,8 milijuna dolara. Vrijednost uvoza iz Kine lani je iznosila 1,2 milijarde dolara, a najviša je kod električnih strojeva i aparata s posebnom funkcijama sa 123 milijuna dolara, potom električnih aparata za žičnu telefoniju i telegrafiju sa 76,2, željezni ili čelične konstrukcija 72,2 milijuna dolara itd.


Korejsko-hrvatski poslovni forum, Zagreb, 17. studenoga 2022.

Ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen otvorit će nove poslovne prilike i za korejske tvrtke koje posluju u Hrvatskoj i s Hrvatskom, rečeno je u četvrtak na korejsko-hrvatskom poslovnom forumu, koji je održan u organizaciji Veleposlanstva Republike Koreje u Republici Hrvatskoj, u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatskom gospodarskom komorom, Korejskim poslovnim centrom u Zagrebu (KOTRA) te Hrvatsko-korejskim poslovnim klubom. Veleposlanik Republike Koreje u Republici Hrvatskoj Hong Sungwook istaknuo je da sada već tradicionalni forum pomaže tvrtkama i poduzetnicima iz Koreje i Hrvatske da se bolje povežu i stvaraju nove poslovne prilike. Sungwook je čestitao hrvatskoj vladi na skorom pristupanju eurozoni, a vrlo vjerojatno i Schengenu, pozvavši ujedno sve poslovne ljude iz Koreje da iskoristite prostor koji će se otvoriti ulaskom Hrvatske u te integracije.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner istaknuo je tradicionalno dobre i prijateljske korejsko-hrvatske odnose koji traju već više od 30 godina. Veliki prostor za napredak poslovnih odnosa Reiner vidi prvenstveno u IT industriji, transportu, infrastrukturnim projektima i energetici. Državni  tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Hrvoje Bujanović također je podsjetio na dobre veze između Hrvatske i Koreje, istaknuvši uz ostalo ulaganje Hyundaia u Rimac Automobile, ali i brojne korejske turiste koji iz godine u godinu posjećuju hrvatsku obalu i Zagreb. Direktor Korejskog poslovnog centra u Zagrebu Chae Heekwang istaknuo je da taj klub u Hrvatskoj posluje od 1996. godine, te da kod nas trenutno posluje desetak korejskih tvrtki. Uz ostalo, osim daljnjeg širenja suradnje u IT-u, turizmu i nizu ostalih sektora, Chae Heekwang se nada i snažnijem probijanju korejske hrane na hrvatsko tržište.


Hrvatsko-makedonski gospodarski forum, Zagreb, 26. rujna 2022.

Mogućnosti jačanja gospodarske suradnje Hrvatske i Sjeverne Makedonije su brojne, posebice u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, energetici, prometu, turizmu i infrastrukturi, istaknuto je u ponedjeljak na hrvatsko - makedonskom gospodarskom forumu. Predsjednik HGK Luka Burilović je na forumu "Pogled u budućnost u izazovnim vremenima: Produbljivanje makedonsko-hrvatskog gospodarskog partnerstva i suradnje" u HGK, rekao kako su gospodarski odnosi dvije zemlje dobri i prijateljski, ali puno je prostora i potencijala za jačanje gospodarske suradnje. Uz poljoprivredu, prehrambenu i farmaceutsku industriji, suradnju je, kako je naveo, moguće ojačati u nizu sektora - energetici, prometu, turizmu itd. Naveo je kako podaci za prvih šest mjeseci pokazuju rast robne razmjene za 30 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što je, kaže, motivirajuće i treba nastaviti u tom smjeru. I potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je poručio kako će Hrvatska pomoći Sjevernoj Makedoniji na njenom putu ulaska u EU. I potpredsjednik Vlade Republike Sjeverne Makedonije zadužen za gospodarstvo, koordinaciju gospodarskih sektora i investicije Fatmir Bytyqi također je kazao kako su brojni potencijali za jačanje gospodarskih odnosa dviju zemalja posebice u području energetike. U sklopu Foruma potpisani su Memorandumi o suradnji između HGK i partnerskih gospodarskih komora Sjeverne Makedonije. Na Forumu je sudjelovalo 60 tvrtki - 40 hrvatskih i 20 makedonskih.


Hrvatsko-turski poslovni forum, Zagreb, 8. rujna 2022.

Hrvatska i Turska imaju potencijala za jačanje gospodarske suradnje, posebice u područjima energetike, ICT-ja, graditeljstva, poljoprivrede, prehrambene industrije, turizma, istaknuto je u četvrtak na Hrvatsko-turskom poslovnom forumu "Investicije i  izvoz" na kojem su sudjelovali predsjednici Republike Hrvatske i Republike Turske Zoran Milanović i Recep Tayyip Erdoğan.
Milanović je kazao kako poslovni forumi predstavljaju važan dio gospodarske diplomacije te kako interes za nove poslovne prilike uvelike pokazuje kako hrvatska i turska poslovna zajednica istinski nastoje unaprijediti i produbiti dobre gospodarske veze.
Hrvatska je već sada prepoznata kao atraktivno ulagačko odrediše, jednako kao što uspješne hrvatske kompanije imaju svoje mjesto na turskom tržištu, istaknuo je Milanović te dodao kako stranim investitorima Hrvatska može poslužiti kao polazna točka prema europskim i regionalnim tržištima.
Erdoğan je istaknuo kako je danas s predsjednikom Milanovićem vodio vrlo konstruktivne i produktivne sastanke. "Razgovarali smo o trgovinskim, gospodarskim i bilateralnim odnosima naših dviju zemalja i čvrsto vjerujem da ćemo tu suradnju unaprijediti isto kao i prijateljstvo između naših država", kazao je.
Turska i Hrvatska su dobri poslovni partneri, rekao je, navevši da je robna razmjena na početku 2021. godine iznosila 387 milijuna dolara da bi na kraju godine dosegnula gotovo 900 milijuna dolara. Cilj je, kako je kazao, da ona u kratkoročnom razdoblju bude dvije milijarde, a u dugoročnom pet milijardi dolara. Kao područja moguće suradnje izdvojio je energetiku, ICT, graditeljstvo, poljoprivredu i prehrambenu industriju, navodnjavanje, turizam, infrastrukturne projekte. Forum je održan u organizaciji Lider media i Kluba izvoznika, a okupio je predstavnike 75 tvrtki iz Turske te 160 hrvatskih tvrtki.

​
Talijansko-hrvatski gospodarski forum, Rim, 24. lipnja 2022.

"Dobri temelji mogu preživjeti sve. Tako vidim odnos između Hrvatske i Italije u poslovanju. U 2020. smo svjedočili jačem padu gospodarske suradnje zbog pandemije, no kada pogledamo brojke sada, to je već druga priča,” rekao je predsjednik HGK Luka Burilović na gospodarskom forumu u Rimu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Talijanskog ureda za vanjsku trgovinu (ITA), na kojem je sudjelovalo više od 90 hrvatskih i talijanskih tvrtki, održanom u sklopu petog sastanka Koordinacijskog odbora ministara Hrvatske i Italije.
Naime, za prva dva mjeseca ove godine s Italijom bilježimo rast od 30 posto izvoza u Italiju i rast od 37 posto uvoza iz Italije u Hrvatsku. Burilović je istaknuo da su najveći doprinos dosadašnjoj suradnji prije pandemije bile talijanske investicije u proizvodne kapacitete unutar Hrvatske, koje su kreirale nove konkurentne izvozne proizvode unutar naših granica.
Predsjednik HGK osvrnuo se i na odličnu suradnju HGK s talijanskim partnerima na Interreg projektu InnovaMare za održivost Jadranskog mora, zajedničkog prirodnog resursa o kojem ovisi veliki broj tvrtki i radnih mjesta. Njegovu važnost potvrdio je i ovaj susret budući da je povodom posjeta korištenje resursa u Jadranskom moru bila jedna od tema sastanka  ministara, o čemu je na forumu izvijestio ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. Naime, ministri su potpisali Ugovor o razgraničenju isključivih gospodarskih pojaseva te će time Hrvatska i Italija učvrstiti suradnju u domenama zaštite morskog okoliša, održivog korištenja mora i njegovih resursa.
Na panelu o perspektivama hrvatskog i talijanskog IT-ja uz moderiranje potpredsjednika HGK Tomislava Radoša sudjelovale su tvrtke Ericsson Nikola Tesla, Span, Poslovna Inteligencija, Asseco SEE, M Plus Croatia i Infobip.
Uz panel o IT-ju i digitalizaciji, u sklopu gospodarskog foruma održan je i panel na temu industrijskih procesa i prerade hrane, u kojem su sudjelovali i predstavnici Zvijezde Plus i Podravke te panel na temu infrastrukture i mobilnosti, gdje je svoje poslovanje predstavio i AD Plastik, koji je na forumu sudjelovao s ciljem jačanja suradnje s talijanskom automobilskom industrijom. Inače, početkom ove godine ugovorili su nove poslove sa Stellantis Grupom za europsko tržište vrijedne 71,5 milijuna eura.


Hrvatsko-litvanski gospodarski forum, Zagreb, 20. travnja 2022.

HGK je pouzdan partner svim litavskim tvrtkama koje u svojoj budućnosti vide suradnju s Hrvatskom, rekao je potpredsjednik HGK Tomislav Radoš na Hrvatsko-litavskome gospodarskom forumu, koji je okupio 15-ak tvrtki, u organizaciji HGK i Vilniuske komore trgovine, industrije i obrtništva te uz podršku Europske poduzetničke mreže. Današnje potpisivanje memoranduma o razumijevanju između naše Komore Zagreb i Vilniuske komore zasigurno će dodatno osnažiti temelje za suradnju, napomenuo je Radoš. Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman istaknula je da joj je drago što su se tvrtke okupile na današnjem forumu, posebno u kontekstu izazova tijekom proteklih godina, počevši od pandemije pa sve do aktualne geopolitičke situacije. Dva su cilja Vlade koji će dodatno pomoći jačanju suradnje, a prvi je ulazak u Schengen. Preduvjeti su ispunjeni i očekujemo da će se to realizirati ove godine i olakšati poslovanje. Drugi je važan cilj uvođenje eura, istaknula je Mikuš Žigman. Čvrsto vjerujem u to da je nakon jačanja političke i kulturne suradnje vrijeme za novo poglavlje, jaču gospodarsku suradnju. Imamo mnogo toga zajedničkoga, obje zemlje prošle su intenzivne transformacije. Dijelimo zajedničke vrijednosti, zajednički rad za mirnu i prosperitetnu Europu. Nadam se uzvratnom forumu u Vilniusu sljedeće godine, rekla je veleposlanica Republike Litve u RH Nj. E. Jurate Raguckiene. Prošle je godine ukupna robna razmjena između Hrvatske i Litve iznosila 110,6 milijuna eura, što je povećanje od 20,9 posto u usporedbi s godinom prije. Hrvatski izvoz iznosio je oko 57,6 milijuna eura, dok je uvoz iznosio 53,0 milijuna eura.


UAE-hrvatski poslovni forum, Dubai, 6. ožujka 2022.

"Svatko s imalo poslovnog iskustva zna koliko su prilagodljivost i snalažljivost nužne kako bi poslovanje preživjelo, posebno u trenutnim uvjetima. Moj je moto uvijek bio da poslovanje mora ići dalje. Unatoč svim političkim, zdravstvenim i drugim problemima, za gospodarstvo stajanja nema. Tako je u nedjelju, 6. ožujka, s nama oko 100 tvrtki s obje strane iz svih ključnih sektora", rekao je predsjednik HGK Luka Burilović na poslovnom forumu održanom u sklopu Nacionalnog dana Hrvatske na sajmu Expo Dubai, u organizaciji HGK i Komore Dubai. S obzirom na interes hrvatskih tvrtki predsjednik HGK osvrnuo se i na dosadašnju suradnju s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koja je čak i u posljednje dvije izazovne godine u porastu. Jedan od predstojećih izazova u kojem će se zahtijevati prilagodljivost i snalažljivost je i održivo poslovanje. U tom procesu prva i najvažnija stvar koju moramo mijenjati je percepcija i vizija budućnosti jer samo će ona poduzeća koja se na vrijeme pripreme i prilagode zahtjevima zelene tranzicije biti konkurentna. Uz jedinstven proizvod, izuzetno važan element poslovanja na ovim tržištima je i povjerenje lokalnog partnera, posebno u smislu početnog kontakta i profiliranja tvrtki kao vjerodostojnih partnera za suradnju. Otvorenost za suradnju i potporu na tržištu UAE potvrdio je i potpredsjednik Komore Dubai Faisal Belhoul. Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković osvrnuo se na ulogu sajma kao jedinstvenog prostora za međukulturalnu i poslovnu suradnju, koji zorno prikazuje koliko je cijeli svijet međusobno povezan i ovisan. Mnoge hrvatske tvrtke doprinose i unaprjeđuju našu bilateralnu suradnju, uključujući Infobip, Podravku, Končar, Đuru Đakovića, HS Produkt i druge, rekao je Plenković, istaknuvši gospodarski forum kao priliku za privlačenje arapskih investicija. U sastavu hrvatske gospodarske delegacije dominirale su energetika, industrija i graditeljstvo s jakim igračima poput Končara i Rimac Automobila. Slijedi IT sektor i druge konzultantske usluge s rješenjima u područjima interneta stvari i podatkovne znanosti, poput tvrtki Geld Data i Poslovna inteligencija. Delegacija je uključivala i značajan broj tvrtki iz prehrambene industrije, uključujući i perjanice poput Podravke i Paške sirane.

Trgovinske misije u 2020. godini:
 

Hrvatsko - češki poslovni susret, Zagreb, 16. rujna 2020.

Mogućnosti suradnje hrvatskih i čeških tvrtki su velike posebice u području prerađivačke industrije, energetike, graditeljstva, turizma, poljoprivrede i prometa, istaknuto je na Hrvatsko-češkim poslovnim susretima u organizaciji HGK. Kao područja moguće suradnje izdvojena su i zaštita okoliša, infrastrukturni projekti, posebice cestogradnja, brodogradnja, zajednički nastupi na trećim tržištima itd. Mogućnosti suradnje hrvatskih i čeških tvrtki su velike posebice u području prerađivačke industrije, energetike, graditeljstva, turizma, poljoprivrede i prometa, istaknuto je u srijedu na Hrvatsko-češkim poslovnim susretima u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK). Kao područja moguće suradnje izdvojena su i zaštita okoliša, infrastrukturni projekti, posebice cestogradnja, brodogradnja, zajednički nastupi na trećim tržištima itd.
Pomoćnik direktorice Sektora za međunarodne poslove HGK Ante Perica je istaknuo tradicionalno dobre odnose Hrvatske i Češke. Prošle godine robna razmjena Hrvatske i Češke iznosila je oko 870 milijuna eura i blago je pala u odnosu na prethodnu godinu, a u prvom polugodištu ove godine smanjena je za sedam posto, posebno zbog pandemije koronavirusa, kazao je.
Voditelj odjela za trgovinu i gospodarstvo u Veleposlanstvu Češke Republike u Hrvatskoj Petr Kašička je kazao kako je 2020. loša godina za gospodarstvo u cjelini, ali odlična po pitanju nanotehnolgije, jer ona ima puno načina uporabe u ovoj pandemiji.
Voditelj poslovnog razvoja za napredne industrijske tehnologije za Czech Invest Robert Keil predstavio je češke kapacitete u području nanotehnologije.
Prema podacima DZS-a, robna razmjena Hrvatske i Češke u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 407,9 milijuna eura od čega je izvoz u Češku bio 124,8 milijuna eura ili 7,5 posto viši nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz smanjen 12 posto, na 283,1 milijun eura. Prema podacima HNB-a o inozemnim ulaganjima u Hrvatsku za razdoblje 1993.. do kraja prvog kvartala ove godine Češka se s iznosom ulaganja od 536,3 milijuna eura nalazi na 12. mjestu najvećih ulagača u Hrvatsku. U razdoblju od 1993. do kraja prvog kvartala ove godine ukupna ulaganja Hrvatske u Češku iznose 21,3 milijuna eura što Hrvatsku svrstava na 24. mjesto po ulaganjima u tu zemlju.


Njemačko-hrvatski gospodarski forum, Frankfutrt, 10. veljače 2020.

Predsjednik HGK Luka Burilović je na Njemačko-hrvatskomu gospodarskom forumu otvorenom 10. veljače 2020. godine u Frankfurtu naglasio kako je Njemačka važan gospodarski partner Hrvatskoj. Kako u 2020. upravo Hrvatska i Njemačka predsjedaju EU-om, Burilović je kazao da je to prilika da budemo primjer sinergije najmlađe i jedne od najstarijih članica Unije. Na forumu će se petnaestak hrvatskih tvrtki predstaviti u pitch-sesijama više od stotinu njemačkih gospodarstvenika. Jedna od njih je i tvrtka OG Consultancy Services.
Melanie Nolte, potpredsjednica Industrijsko-trgovinske komore Frankfurt, osvrnula se na odlične vanjskotrgovinske odnose i postojeću robnu razmjenu, s fokusom na to da je Njemačka ključni hrvatski vanjskotrgovinski partner. Gradonačelnik Frankfurta Uwe Becker rekao je da je Frankfurt financijski centar Europske unije i da u tom području vide prilike za intenziviranje suradnje s Hrvatskom.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman naglasio je da ima i mora biti prostora za povećanje suradnje te da nije iskorišten pravi potencijal suradnje, ne samo Hrvatske i Njemačke, već Hrvatske i njemačke savezne države Hessen. "Hrvati koji žive ovdje most su za uspostavljanje suradnje", rekao je Radman. Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović najavila je da će Hrvatska biti partner i na 831. rođendanu luke Hamburg u svibnju, kada se planira održati još jedan dan hrvatskoga gospodarstva. Kazala je da Hrvatska i Njemačka imaju odličnu suradnju u brojnim područjima i podsjetila da samo u saveznoj državi Hessen živi gotovo 54 tisuće Hrvata.
Susret u Frankfurtu prvi je dio susreta hrvatskih i njemačkih gospodarstvenika u Njemačkoj, u organizaciji Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, Industrijsko-trgovinske komore Frankfurt, Hrvatskoga svjetskoga kongresa u Njemačkoj, Hrvatskoga gospodarskog saveza i Hrvatske gospodarske komore. Drugi dio dana hrvatske gospodarske delegacije u Njemačkoj održat će se u Mainzu, uz potporu lokalne Industrijsko-trgovinske komore Rheinhessen.


Hrvatsko-albanski gospodarski forum, Zagreb, 13. siječnja 2020.

Hrvatska i Albanija u prošloj su godini znatno unaprijedile trgovinsku razmjenu, a prostor za daljnji rast je velik, posebice u turizmu i prehrambenoj industriji, istaknuto je u ponedjeljak na Hrvatsko-albanskom gospodarskom forumu održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
Horvat je podsjetio da su albanska i hrvatska strana tada potpisale memorandum o razumijevanju, čiji učinci su se vidjeli već u drugoj polovici 2019. godine kada je trgovinska razmjena povećana za 30 posto.
Kaže da je albansko tržište malo, no i vrlo blizu Hrvatskoj, a da hrvatski poduzetnici imaju što ponuditi na njemu, te da s trenutne relativno skromne gospodarske razmjene koja se zadnjih nekoliko godina kretala na razini od 60 milijuna eura, možemo doći do puno boljeg gospodarskog efekta. Navodi da su hrvatske kompanije već uspostavile suradnju s albanskim javnim poduzećima u infrastrukturi, izgradnji autocesta i cesta, izgradnji i opremanju željezničke infrastrukture novom tehnologijom, a tek se očekuje jačanje izvoza hrvatskih prehrambenih proizvoda, u kontekstu jačanja albanskog turizma, što Horvat ističe kao jedan od prioriteta.
I Albanska ministrica Denaj naglasila je kako je za Albaniju važno hrvatsko preuzimanje predsjedanja Vijećem EU-a, uz nadu da će ono doprinijeti unaprjeđenju političkih procesa u cijeloj regiji. Kaže da će u Albaniji pokušati prenijeti hrvatska iskustva i znanje u različitim sektorima te u budućnosti nastojati pospješiti suradnju, i to ne samo u općoj gospodarskoj razmjeni, već i konkretnim sferama, kao što su turizam i industrija. Denaj je tako već održala sastanak s hrvatskim ministrom financija, a između ostalog i s ciljem usvajanja iskustava u uvođenju fiskalizacije.
Predsjednik HGL Luka Burilović istaknuo je da su na albanskom tržištu značajne poslovne projekte ostvarili Končar, Crosco, Elektro Centar Petek i Dalekovod. Međutim, Burilović kaže da mogućnosti za jačanje gospodarskih odnosa između hrvatskih i albanskih tvrtki ne postoje samo u energetici, s obzirom da su na forumu prisutni predstavnici više od 50 hrvatskih i albanskih tvrtki iz graditeljstva, prehrambene industrije, turizma i ugostiteljstva, proizvodnje industrijske opreme, osiguranja i druge. Ističe da bi boljoj gospodarskoj povezanosti pridonijela uspostava izravne zračne linije Zagreb-Tirana, kao i izgradnja jadransko-jonske autoceste i povezivanje morskim putem preko Drača i Šibenika ili Rijeke.
Predsjednica Unije albanskih trgovinskih i industrijskih komora Ines Mucostepa kazala je da se u Albaniji turizam počeo snažnije razvijati tek od dvijetisućitih godina, pa je i u tom području dobrodošlo hrvatsko znanje i iskustvo. Nada se da će se turistička razmjena dvije zemlje povećati te time i potaknuti investicije.
U sklopu foruma potpisan je i memorandum o razumijevanju između HGK i Unije albanskih trgovinskih i industrijskih komora.

 

Trgovinske misije u 2019. godini:

Kinesko-hrvatski poslovni forum, Šangaj, 06. studenog 2019.

Na Hrvatsko-kineskom poslovnom forumu, koji je u organizaciji HGK održan u Šangaju, istaknuto je kako je otvorenost kineskog tržišta uvozu prilika koju Hrvatska mora još bolje iskoristiti, a očekuje se i jačanje kineskih ulaganja u Hrvatsku.
Forum je održan na marginama Drugog kineskog međunarodnog uvoznog sajma (2nd China International Import Expo). Sudjelovalo je 12 hrvatskih i 30 kineskih tvrtki, a između ostalih nazočili su mu i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, ministrica poljoprivrede Marija Vučković te predsjednik HGK Luka Burilović.
Jandroković je pozvao kineske tvrtke na ulaganja u Hrvatsku, a istaknuo i da Hrvatska želi povećati izvoz u Kinu i uravnotežiti trgovinsku razmjenu. Smatra da će direktni razgovori tvrtki pridonijeti daljnjem razvoju poslovne suradnje između Hrvatske i Kine.
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat poručio je da se Hrvatska uspinje na ljestvici globalne konkurentnosti, što je dokaz da se u Hrvatskoj lakše i jednostavnije posluje.
Predsjednik HGK Luka Burilović ustvrdio je da gospodarski odnosi Hrvatske i Kine idu uzlaznom putanjom, no i kako je otvorenost kineskog tržišta uvozu prilika koju moramo još bolje iskoristiti.
Pomoćnik ministra turizma Frano Matušić istaknuo je da je kinesko tržište izuzetno važno za hrvatski turizam.


Hrvatsko-kineski gospodarski forum, Zagreb, 22. listopada 2019.

Odnosi Hrvatske i Kine zadnjih godina doživljavaju renesansu, a da se gospodarska suradnja sve više konkretizira pokazuje i potpisivanje Sporazuma o razumijevanju između kineske tvrtke CIMM Group i Grada Siska o osnovnom ulaganju oko 30 milijuna dolara u tvornicu grafitnih elektroda, čulo se na Hrvatsko-kineskom forumu održanom u utorak u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Memorandum je u ime Grada Siska potpisala gradonačelnica Grada Siska Kristina Ikić Baniček, a u ime CIMM Group osnivač i direktor Ma Shujun.
Potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić je istaknuo kako je samo HGK u zadnjih par godina organizirala brojne gospodarske forume poput ovog i odvela nekoliko ozbiljnih poduzetničkih delegacija u Kinu.
Viceguverner pokrajine Liaoning Chen Xiangqun je kazao da u toj pokrajini živi 43,8 milijuna ljudi. Jedna je od rijetkih s pristupom moru i s visokom razvijenom prometnom infrastrukturom te snažnom industrijskom bazom.
Današnje potpisivanje memoranduma novi je korak u razvoju bilateralnih odnosa, rekao je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Zdenko Lucić.
Kineska veleposlanica u Hrvatskoj Xu Erwen poručila je da provincija Liaoning ima jaku industrijsku osnovu te da joj je drago da se ovaj posjet dogodio u razdoblju kada hrvatsko-kineski odnosi doživljavaju snažan zamah.
Na B2B razgovorima koji su se održali u sklopu Foruma sudjelovalo je dvadesetak hrvatskih i kineskih tvrtki.


Hrvatsko-njemački gospodarski forum, Zagreb, 21. listopada 2019.

Hrvatsko-njemački gospodarski forum su organizirale Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora, a na njemu su sudjelovali predstavnici oko 60 hrvatskih i njemačkih tvrtki, pretežno iz uslužnog, energetskog, kao i sektora prometa, financija, turizma i telekomunikacija. 
Ministar Horvat kazao je da hrvatsko gospodarstvo kontinuirano raste po stopi od oko tri posto, a iako je rast na zdravim temeljima, to nije dovoljno. Da bi osigurali veći gospodarski rast, koji je potreban i Njemačkoj, te ostvarili mogućnost suprotstavljanja ratu velikih gospodarstava kao što su američko i kinesko, poručuje Horvat, moramo biti dio istog koncepta, a strateški dokumenti i regulativa mora biti gotovo identična i u Berlinu i Zagrebu. Zahvalio je i na prilici da Hrvatska ubrzo postane članica inicijative Saveza za baterije, velikog projekta Europske komisije kojem je Njemačka inicijator, a kojim se za razvoj baterijskih sustava kao akumulatora energije na raspolaganje stavlja pet milijardi eura. Horvat je poručio da je Hrvatska spremna, i kvalitetnom radnom snagom i reformama, prihvatiti prvu veliku investiciju u automobilsku industriju, između ostalog i kazavši da je država spremna uložiti kako bi takva investicija dobila svu potrebnu infrastrukturu.
Njemački ministar gospodarstva i energetike Peter Altmaier poručio je da se nalazimo u novoj digitalnoj epohi, koju odlikuju političke, tehnološke i gospodarske transformacije, a dok tržišno gospodarstvo nastavlja svoj rast, to podrazumijeva i rast konkurencije, pa je potrebno konstantno raditi na zadržavanju pozicija. Kao područja suradnje između Hrvatske i Njemačke Altmaier je izdvojio industriju 4.0, inovacije, upotrebu vodika u transportu i prometu, kao i proizvodnju baterija za automobilsku industriju. S obzirom na hrvatsko predsjedanje EU-om od 1. siječnja 2020., nakon čega u drugoj polovici godine tu ulogu preuzima Njemačka, Altmaier poručuje da Hrvatska i Njemačka moraju usko gospodarski surađivati te time suradnju podići na višu razinu. Također je naveo da Hrvatska mora preuzeti posredničku ulogu prema Balkanu i približavanju tih zemalja, kao što su Sjeverna Makedonija i Albanija, Europskoj uniji, jer je to zajednički interes.
Predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je da je Njemačka četvrto najveće gospodarstvo u svijetu i ključni vanjskotrgovinski partner Hrvatske. Također, treći je najveći izravni strani ulagač u Hrvatsku te značajan partner u izvozu usluga. Napominje da trenutna europska i svjetska ekonomska kretanja te trgovinski sporovi u prvoj polovici 2019. nisu utjecali na potražnju za hrvatskim proizvodima u Njemačkoj. Naime, Hrvatska bilježi porast izvoza od 6,89 posto, dok je uvoz rastao za 5,99 posto.


Albansko-hrvatski gospodarski forum, Tirana, 18. srpnja 2019.

Investicije u infrastrukturu, vatrogasni proizvodi, turizam i zaštita okoliša, neka su od područja s potencijalom jačanja gospodarske suradnje Hrvatske i Albanije, istaknuto je na albansko-hrvatskom gospodarskom forumu u Tirani, održanom u sklopu službenoga posjeta ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Darka Horvata Albaniji.
Forum je održan u organizaciji Komore za trgovinu i industriju Tirane i HGK, a na B2B razgovorima sudjelovalo je više od 80 albanskih i hrvatskih tvrtki.
U priopćenju Hrvatske gospodarske komore (HGK) prenosi se izjava ministra Horvata koji je izrazio zadovoljstvo sudjelovanjem na forumu te naglasio kako je Hrvatska predana jačanju gospodarskih veza s Republikom Albanijom s ciljem maksimalnog iskorištavanja potencijala i postizanja uzajamno korisnih rezultata.
Potpredsjednik HGK-a za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić je kazao kako se trgovinska razmjena Hrvatske i Albanije gotovo udvostručila u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, s 11,5 na 21,5 milijuna eura.


Azerbajdžansko-hrvatski gospodarski forum, Baku,  29. travnja 2019. 

Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić je otvorila Azerbajdžansko-hrvatski gospodarski forum koji je u organizaciji HGK i AzPromo-a okupio više od 80 gospodarstvenika. Tom prigodom otvorena je i izložba „Hrvatska - bljesak raznolikosti“ hrvatskih fotografa Maria Romulića i Dražena Stojčića.
Glavno bogatstvo Azerbajdžana leži u bogatim rezervama nafte, prirodnog plina i velikom poljoprivrednom potencijalu na koji pozitivan utjecaj imaju povoljni klimatski uvjeti. Na gospodarskom forumu sudjelovale su tvrtke Atir, Enigma Aviation Travel, GEO-TEO, IND-EKO, Končar, Podravka, Tehno Filter, Potestas, Telecor i Velox.
Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Azerbajdžana u 2018. iznosila je 407 milijuna dolara što je porast od 62 posto u odnosu na 2017. Izvoz je u 2018. iznosio 980 tisuća dolara, što je rast od 25 posto, dok je uvoz iznosio 406 milijuna dolara, što je rast od 62 posto.
Iako je riječ o velikom povećanju, robna razmjena je daleko ispod potencijala, smatra potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš.
S obzirom da se gospodarski razvoj Azerbajdžana može ponajviše pripisati velikom i rastućem izvozu nafte i plina u tome svoju priliku vidi hrvatska tvrtka IND-EKO. Njezini su izvozni aduti oprema za čišćenje spremnika nafte bez ulaska ljudi, zatim proizvodi za vodno-komunalnu infrastrukturu te znanje i tehnologija u sanaciji zagađenih područja i gospodarenju otpadom.
Tvrtka Tehno filter bavi se projektiranjem, proizvodnjom i montažom sustava za aspiraciju prašine u raznim granama industrije, a iskorak na azerbajdžansko tržište dio je plana jačanja kapaciteta i prisutnosti na tržištima izvan EU.
Na gospodarskom forumu sudjelovala je i tvrtka Atir, koja se bavi proizvodnjom eksplozivnim tvari za civilnu i vojnu uporabu. Do sada su njihovi proizvodi bili prisutni na Bliskom Istoku i u Africi, a želja im je proširiti se na tržišta Azije i Europe. Stoga su u povećanje proizvodnje u protekle dvije godine uložili oko 5 milijuna kuna.


Poslovni forum "16+1", 12. travnja 2019.

Hrvatsko ministarstvo zdravstva, HŽ Infrastruktura i još tri hrvatske tvrtke potpisale su u Dubrovniku sporazume o suradnji s kineskim poslovnim partnerima, među kojima su i projekti gradnje stadiona na Kantridi i razvoja željezničke pruge Zagreb-Rijeka.
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat siguran je da će se potpisani sporazumi pretočiti u konkretne ugovore.
Ovdje je preko 360 tvrtki iz sedamnaest država s gotovo tisuću sudionika. Od toga preko sto predstavnika bankarskog sektora. Predstavljeni su novi modeli financiranja, otvorena je mogućnost ulaska kineskih financijskih institucija u RH kako bi se projekti, za koje trenutno ne možemo ishoditi bespovratne potpore u EK, mogli financirati i ostvariti, rekao je Horvat. Vezano uz slučaj Uljanika, Horvat je naglasio je kako će u iduća dva tjedna u Hrvatsku stići i kineski brodograditelji. Kina je spremna ulagati u Hrvatsku i tako ući u srednju i istočnu Europu, naglasio je Horvat.
Kineska tvrtka Top International Engineering Corporation (TIEC) potpisala je s hrvatskim partnerima dva ugovora: s tvrtkom Stadion Kantrida o suradnji na projektu izgradnje novog nogometnog stadiona u Rijeci s pratećim sadržajima, hotelom i biznis centrom, te sa tvrtkom Eco Consult o suradnji na projektima korištenja obnovljivih izvora energije s ciljem smanjenja emisije štetnih plinova.
HŽ Infrastruktura je s partnerima China Railway Eryuan Engineering Group Corporation i China Road and Bridge Corporation uspostavila suradnju u području prometa, točnije na projektu željezničke pruge Rijeka-Zagreb te mediteranskog koridora.   
Tvrtka Metamorfoza je s kineskom tvrtkom Shangai Everglow Management Partners dogovorila otvaranje dosad najvećeg Muzeja iluzija krajem lipnja u Šangaju.
Građevinski fakultet u Zagrebu i China Road and Bridge Corporation potpisali su memorandum o razumijevanju za mobilnost studenata i razmjenu znanja.
Predsjednik HGK Luka Burilović jako je zadovoljan skupom, dodajući kako će ovaj skup bit prekretnica u gospodarskim odnosima Hrvatske i Kine. Hrvatske privatne tvrtke kroz direktne razgovore dogovaraju konkretne stvari. Koristi se prednost 'domaćeg terena', a dobro je i da su javni strateški projekti napravili korak naprijed.
Ministarstvo zdravstva potpisalo je pismo namjere s kineskom farmaceutskom tvrtkom Sinopharm o suradnji u znanosti, zdravstvenom turizmu, liječenju, financijskim potporama te dolasku kineskih pacijenata u Hrvatsku.


Hrvatsko - indijski poslovni forum, Zagreb, 27. ožujka 2019.

Mogućnosti za jačanje gospodarske suradnje Hrvatske i Indije su velike, posebice u sektoru IT industrije, turizma, poljoprivrede, tekstilne i kožne industrije, farmaceutike, energetike i obrane, istaknuto je u srijedu na Hrvatsko-indijskom poslovnom forumu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), na kojem je sudjelovalo stotinjak hrvatskih i oko 30 indijskih tvrtki. Forum je organizirao HGK u suradnji s Veleposlanstvom Indije u Hrvatskoj i indijskim komorama ASSOCHAM, CII i FICCI, u povodu službenog posjeta predsjednika Republike Indije Ram Nath Kovinde Hrvatskoj.
Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je kako Hrvatska iz godine u godinu bilježi stalan porast dolazaka i noćenja indijskih turista pa je tako Hrvatsku prošle godine posjetilo gotovo 20 puta više turista nego 2011. godine. U Hrvatskoj i domaći i strani ulagači imaju isti tretman, a radi povećanja izravnih domaćih i stranih ulaganja te povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva kontinuirano se unaprjeđuje zakonodavni okvir za poticanje ulaganja. Predsjednica je kazala i da povećanje gospodarske suradnje ima velike mogućnosti posebice u IT sektoru, brodogradnji, farmaceutici, obrambenom sektoru  te transportu, posebice preko Luke Rijeka.
Predsjednik Republike Indije Ram Nath Kovinda također je ocijenio da postoje velike mogućnosti za jačanje gospodarskih odnosa dviju zemlja, posebice u područjima tehnologije, farmaceutike, turizma, infrastrukturnih projekata, energetike, obrane te je pozvao hrvatske kompanije da tu iskoriste svoju priliku.
Predsjednik HGK Luka Burilović je rekao kako veliki prostor za poboljšanje suradnje postoji u tradicionalnim sektorima poput tekstilnog, kožnog, poljoprivrednih proizvoda, prvenstveno kave i duhana. S obzirom na potražnju Indije za energijom i okretanje prema obnovljivim izvorima energija, prilike se otvaraju i u području energetike, kazao je te dodao da ga posebice veseli veliki odaziv poduzetnika na današnji Forum.
U sklopu Foruma potpisani su sporazumi o suradnji između HGK i Udruženja trgovinskih i industrijskih komora Indije (ASSOCHAM), Konfederacije indijskih industrija (CII) i Federacije indijskih trgovinskih i industrijskih komora. To će, kako je rečeno, olakšati domaćim i indijskim kompanijama pronalazak izlazak na nova tržišta i pronalazak kvalitetnih partnera.


Njemačko-hrvatski gospodarski forum, Berlin, 19. veljače 2019.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović otvorila je u Berlinu Njemačko-hrvatski gospodarski forum, a tom prilikom je još jednom njemačke poduzetnike pozvala na pojačane investicije u Hrvatsku. „Gospodarski odnosi Njemačke i Hrvatske su dobri, no postoji mnogo prostora za njihovo poboljšanje. To se posebice odnosi na hrvatski izvoz na njemačko tržište“, rekla je hrvatska predsjednica otvarajući Njemačko-hrvatski gospodarski forum u organizaciji njemačke Udruge manjih i srednjih poduzetnika te Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Osim povećanja izvoza, Grabar-Kitarović je istaknula i mogućnost povećanja direktnih njemačkih investicija za što, kako je rekla, Hrvatska u posljednje vrijeme pojačano stvara uvjete. Ona je naglasila kako su još ostale mnoge reforme posebice u području javne uprave i pravosuđa.
Predsjednik njemačke Udruge manjih i srednjih poduzetnika Mario Ohoven je ukazao na nedovoljnu zastupljenost njemačkog manjeg i srednjeg sektora u Hrvatskoj.
Predsjednik HGK-a Luka Burilović ukazao je na potrebu produbljivanja gospodarskih odnosa, posebice u sektoru trgovine i prehrambene industrije.
Jedna od glavnih tema Njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma je i digitalizacija i mogućnosti koje tzv. „Industrija 4.0“ pruža manjim i srednjim poduzetnicima.
 

Trgovinske misije u 2018. godini:

Gospodarski forum UAE - Hrvatska, Dubai, 11. studenog 2018.

U Dubaiu je održan Gospodarski forum UAE - Hrvatske, na kojem je istaknuto kako su prehrambena i obrambena industrija Hrvatske već prisutne na ovom tržištu, a sada je vrijeme za iskorak i u drugim granama, kao što su IT, industrija i infrastruktura. Komore će imati ključnu ulogu da Sporazum o suradnji ne ostane mrtvo slovo na papiru, rekao je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić otvarajući gospodarski forum u Dubaiju gdje je najavio i otvaranje Predstavništva HGK u UAE.
Arapski partneri iskazali su veliki interes za hrvatske robote za učenje robotike. „Uvjeren sam da će u vremenu pred nama STEMI roboti podučavati ljude s područja UAE kako programirati, 3D modelirati ili izraditi vlastitu mobilnu aplikaciju. Imao sam niz vrlo konkretnih razgovora zbog čega sam uvjeren u finalizaciju poslovanja,“ rekao je Slobodan Velikić iz tvrtke STEMI.
Colliers International Hrvatska posljednjih godinu i pol radi na privlačenju investitora iz Dubaija i Abu Dhabija. „Neki od najvećih investitora i developera, poput Damaca i Emaara posjetili su Hrvatsku i prepoznali njezin potencijal. Kao rezultat našega rada danas smo u aktivnim pregovorima i očekujemo skoro zaključenje nekoliko projekata na našoj obali i u Zagrebu,“ kazala je Vedrana Likan.
Potpredsjednik Trgovinske i industrijske komore Dubaija Atiq Nassib rekao je da je ovaj Forum početak uspješnije i dublje suradnje Hrvatske i UAE.
Veleposlanik Republike Hrvatske sa sjedištem u Egiptu Tomislav Bošnjak najavio je otvaranje konzulata RH u Dubaiju i istaknuo da Hrvatska ima kapaciteta sudjelovati u razvoju UAE.
Uz gospodarski forum, gospodarsko izaslanstvo posjetit će i međunarodnu izložbu i godišnju konferenciju o nafti i plinu i energetskim djelatnostima ADIPEC 2018 u Abu Dhabiju na kojoj izlaže i Zajednica proizvođača opreme i davatelja usluga u naftnoj i plinskoj industriji HGK. UAE se može pohvaliti najraznovrsnijim i najotvorenijim gospodarstvom Bliskog istoka, političkom stabilnošću, diverzificiranim gospodarstvom, povoljnom poslovnom klimom i financijskom snagom.


Kinesko - hrvatski poslovni forum, Šangaj, 06. studenog 2018.

Hrvatska ima povoljan geografski položaj u središtu Europe, a kao članica EU-a dio je velikog europskog tržišta od 500 milijuna stanovnika, što predstavlja veliku priliku za kineske tvrtke zainteresirane za suradnju, rekao je u Šangaju hrvatski premijer Andrej Plenković na Hrvatsko-kineskom poslovnom forumu koji je okupio predstavnike tridesetak hrvatskih i više od 130 kineskih tvrtki.
Sudjelovanjem na poslovnom forumu Kina - Hrvatska, premijer Plenković završava svoj petodnevni radni posjet drugom gospodarstvu svijeta, tijekom kojega se susreo s najvišim kineskim političkim dužnosnicima, predsjednikom Xijem Jinpingom i premijerom Lijem Keqiangom, te održao niz radnih sastanaka s čelnicima uglednih kineskih kompanija.
Premijer Plenković je otvarajući forum pozvao kineske tvrtke na ulaganja u Hrvatsku, osobito u željezničku infrastrukturu i luke, te poručio da Hrvatska želi povećati izvoz u Kinu i uravnotežiti trgovinsku razmjenu.
"Želimo privući nova ulaganja, i zato vjerujem da će i ovi naši sastanci doprinijeti daljnjem razvoju poslovne suradnje između Hrvatske i Kine. Ovaj forum pokazuje sve veći interes hrvatskih tvrtki za kinesko tržište. Nadamo se da će vaši današnji razgovori rezultirati brojnim ugovorima", rekao je premijer Plenković.
Posebno se osvrnuo na prednosti koje Hrvatska ima u geografskom smislu. "Hrvatska ima jedinstven položaj u Europi i to je poruka koju smo željeli prenijeti svim svojim sugovornicima u posljednjih nekoliko dana. Naše morske luke mogu postati ulazne luke za sve kineske tvrtke i za sav kineski teret koji putuje prema Europi", rekao je hrvatski premijer, podsjetivši da je Hrvatska već pet godina članica Europske unije.


Hrvatsko - kineski poslovni forum, Zagreb, 21. rujna 2018.

Potencijal za gospodarsku suradnju Hrvatske i Kine je znatan, pri čemu hrvatski gospodarstvenici na kineskom tržištu mogu konkurirati prehrambenim proizvodima, dok priliku za kineske ulagače predstavljaju veliki infrastrukturni projekti, poručeno je s Hrvatsko-kineskog poslovnog foruma, kojeg je organizirala HGK, na njemu je sudjelovalo oko 70 hrvatskih i 20-ak kineskih tvrtki, a tom prilikom predstavljena je i jedna od najrazvijenijih kineskih pokrajina, Zhejiang.
Državni tajnik u ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić kazao je da podaci za prvih šest ovogodišnjih mjeseci pokazuju da je hrvatski izvoz u Kinu u usporedbi s istom lanjskim razdobljem porastao 32,5 posto, dok je izvoz iz Kine u Hrvatsku skočio 16,8 posto. Te brojke je ocijenio ohrabrujućima, no smatra da postoji velik potencijal za daljnje unaprjeđenje gospodarske suradnje dviju zemalja. Velik potencijal za to vidi u inicijativi 16+1, oformljene s ciljem suradnje između zemalja srednje i istočne Europe (CEEC) i Kine, a kojoj je Hrvatska domaćin iduće godine.
Potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić kazao je da s obzirom na konstantno jačanje kineske srednje klase, postoji značajna prilika za izvoz visokokvalitetnih hrvatskih poljoprivrednih proizvoda, odnosno hrane. Upravo kako bi se hrvatskim tvrtkama osigurao što bolji ulazak na kinesko tržište, a pak s druge strane kako bi kineske tvrtke što bolje upoznale Hrvatsku,
HGK i trgovinski odjel pokrajine Zhejiang potpisali su sporazum o razumijevanju, a u okviru poslovnog foruma održat će se individualni razgovori predstavnika hrvatskih i kineskih tvrtki.
Okupljenima su se obratili i glavni direktor odjela kineskih vanjskih i prekomorskih poslova pokrajine Zhejiang Gu Jianxin, zamjenik guvernera pokrajine Zhejiang Zhu Congjiu, te generalni direktor trgovinski odjel pokrajine Zhejiang Sheng Quiping, koji su također poručili da je potencijal za suradnju velik, pri čemu Hrvatska predstavlja važnu zemlju u srednjoj i istočnoj Europi.


Hrvatsko-austrijski gospodarski forum, Zagreb, 11. rujna 2018.

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore, a u povodu službenoga posjeta saveznog predsjednika Republike Austrije Alexandera Van der Bellena Republici Hrvatskoj, održao se Hrvatsko-austrijski gospodarski forum pod nazivom „Željeznička infrastruktura i logistika“.
U Hrvatskoj su u tijeku i predstoje značajna ulaganja u željezničku infrastrukturu, što predstavlja priliku i za austrijske tvrtke, istaknuto je na Hrvatsko-austrijskom gospodarskom forumu.
Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović kazala je kako je Austrija jedan od najvažnijih hrvatskih gospodarskih partnera, a s ulaganjima koja premašuju četiri milijarde eura drugi je najveći inozemni ulagač u Hrvatsku. Napomenula je da Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture planira brojna ulaganja u željezničke infrastrukturne projekte, a njihova procijenjena vrijednost do 2030. godine je viša od tri milijarde eura.
Savezni predsjednik Republike Austrije Alexander Van der Bellen kazao je kako u Hrvatskoj posluje oko 700 austrijskih tvrtki ulagača koji su otvorili 35 tisuća radnih mjesta, a kako zasigurno postoji prostor i za jačanje te suradnje. Ustvrdio je da je Hrvatska zanimljivo mjesto za ulaganja te da na njihovu privlačenju treba stalno raditi, između ostalog i unaprjeđenjem pravnog okvira, pojednostavljenjem poreznog sustava, podizanjem infrastrukturnih kapaciteta, kao i razvojem dobro motiviranih i obučenih radnih kadrova.
Za projekte u sektoru prometa u Hrvatskoj je u ovom trenutku ugovoreno oko dvije milijarde eura, a uglavnom se odnose na željeznicu, kazao je ministar prometa Oleg Butković. Primarna zadaća i opredjeljenje Vlade je razvoj željezničke infrastrukture, odnosno tehnološki razvijenog i učinkovitog željezničkog prometa, poručio je.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović istaknuo je kako željeznička industrija u Hrvatskoj zapošljava više od 6000 ljudi i od strateške je važnosti ne samo za hrvatsko gospodarstvo, već i razvoj cijele jugoistočne Europe.
Potpredsjednik austrijske gospodarske komore Richard Schenz izvijestio je da su u Zagreb stigli predstavnici 30 austrijskih tvrtki kako bi razgovarali o mogućnosti suradnje i partnerstva.


Izraelsko-hrvatski gospodarski forum, Tel Aviv, 03. srpnja 2018.

Hrvatska i Izrael prijateljske su zemlje s odličnim bilateralnim odnosima, a dosadašnja skromna suradnja je u porastu.
Nakon blagog pada gospodarskih odnosa u 2017. godini, ohrabruje porast od 35 posto u prvom kvartalu 2018., što pokazuje da smo krenuli u pravom smjeru, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić na Izraelsko-hrvatskom gospodarskom forumu održanom u Tel Avivu, u sklopu posjete hrvatskoga gospodarskog izaslanstva Izraelu. Barbarić je naglasio kako najviše prostora za razvoj suradnje postoji u poljoprivredi, prehrambenoj i obrambenoj industriji, energetici, zdravstvu i turizmu.
Direktor izraelskog Instituta za izvoz Gadi Arieli naglasio je kako Izrael ima snažno razvijenu vojnu industriju, a iz dosadašnjeg iskustva pokazalo se da se suradnja koja je započela na tom području uvijek prelije i na civilne industrije. Europa nam je glavni partner u ukupnoj trgovini i zato nam je Hrvatska važna, želimo da naše tvrtke kod vas otvaraju podružnice i tako postanu dio jedinstvenog europskog tržišta, kazao je Arieli.
Trgovinska razmjena između Hrvatske i Izraela u 2017. godini je iznosila 65,6 milijuna eura, od čega 51,3 milijuna otpada na hrvatski izvoz, a tek 14,2 na uvoz iz Izraela. Najviše izvozimo naftna ulja, cement, željezničke lokomotive i lijekove, a uvozimo insekticide i pesticide, lijekove, uređaje za pohranu podataka i tiskarske boje.


Portugalsko-hrvatski gospodarski forum, Lisabon, 11. svibnja 2018.

U Portugalu, jednoj od rijetkih zemalja u koju Hrvatska više izvozi nego uvozi, održan je Portugalsko-hrvatski gospodarski forum na kojem je oko stotinjak hrvatskih i portugalskih tvrtki razgovaralo o međusobnoj suradnji i mogućim zajedničkim poslovima u bivšim portugalskim kolonijama.
Gospodarstvenici dviju zemalja sastali su se u Lisabonu tijekom posjeta hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović toj državi na obali Atlantskog oceana.
U 2017. je obujam robne razmjene s Portugalom iznosio 85,3 milijuna eura što je 14-postotni rast u odnosu na godinu ranije, pokazuju podaci HGK-a. Hrvatska je izvezla proizvode za 57,9 milijuna eura a uvezla robe vrijedne 27,4 milijuna eura čime je ta zemlja jedna od rijetkih država s kojom Hrvatska ima trgovinski suficit. Hrvatska uglavnom izvozi proizvode od kože, čarape, lijekove i strojeve za obradu gume i plastike, a glavni uvozni proizvodi iz Portugala su nepremazani papir i karton, gume te svinjsko meso. Portugal i Hrvatska, koje je posljednjih godina pogodila gospodarska kriza, u vrhu su EU-a po stopi nezaposlenosti zajedno s Grčkom, Španjolskom i Ciprom.
Iz HGK-a poručuju da potencijal za jačanje suradnje postoji na području trgovine sirovinama, poluproizvodima i proizvodima u drvnoj industriji, petrokemiji i elektroindustriji.
Gospodarska delegacija je u sklopu službenog posjeta predsjednice Grabar-Kitarović posjetila luku Lisabon, jednu od najprometnijih kontejnerskih luka na europskoj atlantskoj obali, poduzetnički inkubator StartUp Portugal, vinariju Bacalhôa - Vinhos de Portugal te tvrtku Navigator, najvećeg svjetskog proizvođača papira.


Iransko-hrvatski gospodarski forum, Teheran, 08. svibnja 2018.

Na Iransko-hrvatskom gospodarskom foruma u Teheranu  istaknuto je kako potencijal za gospodarsku suradnju Hrvatske i Irana postoji u sektorima nafte i plina, elektro-energetskome sektoru, brodogradnji, željezničkom sektoru, prehrambenoj industriji i turizmu, izvijestila je Hrvatska gospodarska komora (HGK).
Taj skup održan je u sklopu posjeta potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta Martine Dalić Iranu. Ona je, kako se navodi, istaknula da jačanje veza između dvije zemlje za privatni sektor znači omogućavanje iskorištavanja prilika za gospodarsku suradnju.  Dodala je kako vjeruje da će se uz malo strpljenja urediti pitanje platnoga prometa i da će komercijalne banke uspješno nadići administrativne prepreke i iskoristiti poslovnu priliku.
Potpredsjednik HGK-a za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić je kazao kako dvije zemlje imaju još mnogo za naučiti jedna od druge te kako je nužno ojačati podlogu za lakše poslovanje. Naveo je i kako je prepoznat potencijal za suradnju u sektoru nafte i plina, elektro-energetskome sektoru, brodogradnji, željezničkom sektoru, prehrambenoj industriji i turizmu.
Iran i Hrvatska su tijekom protekle dvije godine otvorili novo poglavlje u gospodarskoj suradnji, a danas su poduzeti novi koraci prema poboljšanju gospodarske suradnje, kroz gospodarski forum i sjednicu zajedničkoga vijeća naših komora, istaknuo je predsjednik Iranske trgovačke, industrijske, rudarske i poljoprivredne komore Golamhossein Shafeei. Obje zemlje, kako je naveo, imaju potencijala za zajednička ulaganja i prisutnost na trećim tržištima, u prehrambenoj industriji, građevini, farmaciji, IT-u i drugim područjima.
Zamjenik ministra gospodarstva i financija Islamske Republike Iran i predsjednik Organizacije za investicije, gospodarsku i tehničku podršku Mohammad Khazaei je kazao kako je suradnja dvije zemlje kvalitetna i prisutna na nekoliko razina.
Forumu je prisustvovalo 11 hrvatskih te 50 iranskih tvrtki i institucija, a u sklopu foruma održana je i prva sjednica Zajedničkoga poslovnog vijeća HGK i Iranske trgovačke, industrijske, rudarske i poljoprivredne komore, osnovanoga u prosincu prošle godine s ciljem produbljivanja gospodarske suradnje dviju zemalja.


Gospodarski forum Hrvatska-UAE, Dubai, 23. travnja 2018.

Potencijal za gospodarsku suradnju između Hrvatske i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) je velik, a značajna prilika za prezentaciju i sklapanje novih poslova za hrvatske tvrtke je svjetska izložba EXPO 2020 koja će se održati u Dubaiju, istaknuto je u ponedjeljak na gospodarskom forumu Hrvatska-UAE u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK). Potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić kazao je da Dubai nudi mnoge prilike, poput ulaganja u prometnice, željeznice, strojeve, proizvodnju, građevinarstvo te energetski i zdravstveni sektor. Kako je istaknuo, velikom potencijalu za međusobnu suradnju svjedoči i podatak da je Hrvatska prošle godine u UAE izvezla robe i usluga vrijednosti oko 30 milijuna dolara, a uvezla u vrijednosti oko 1,5 milijuna dolara. Barbarić napominje da su područja za suradnju brojna, od tradicionalnih kao što su energetika i naftni sektor, građevinarstvo, brodogradnja i metalna industrija, do novih industrija poput informacijske i komunikacijske tehnologije, farmaceutske i prehrambene industrije, kemijskog sektora, inženjerstva, turizma i transfera znanja. Podsjetio je na nedavni sastanak s veleposlanikom UAE u Hrvatskoj Ali Abdullom Al Ahmedom, koji je posjetio HGK s predstavnicima EXPO-a 2020 koji će se održati u Dubaiju. Kazao je da su imali vrlo dobru raspravu o tome kako bi hrvatske tvrtke mogle sudjelovati u poslovnim prilikama povezanima s tim događajem. Zamjenik izvršnog direktora vladine agencije Dubai Exports Mohammad Ali Alkamali ustvrdio je da jačanju međusobnih odnosa najbolje pridonosi snažnije trgovinsko povezivanje te da je UAE pomnom analizom regije zaključio da mu je Hrvatska jedna od najvažnijih točaka za pristup drugim tržištima, kazavši da to predstavlja direktan poziv hrvatskim tvrtkama na suradnju. Pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Joseph Gene Petrić kazao je da Hrvatska kani sudjelovati na EXPO-u u Dubaiju i da ondje želi predstaviti uspješne hrvatske projekte, posebice u području inovacija. Izvijestio je da Ministarstvo vanjskih i europskih poslova vrlo skoro planira otvoriti konzulat u Dubaiju, za kojeg smatra da će pridonijeti daljnjem unaprjeđenju odnosa i to ne samo ekonomskih.


Čileansko-hrvatski gospodarski forum, Santiago de Chile, 15. ožujka 2018.
 
U okviru službene posjete Republici Čileu, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je na gospodarskom forumu u Santiagu de Chileu, na kojem su sudjelovali i predstavnici petnaest hrvatskih tvrtki u sklopu hrvatskog izaslanstva, kako bi istražili nove poslovne prilike i uspostavili nova gospodarska partnerstva.
Pozdravivši gospodarstvenike koji su svojom nazočnošću pokazali interes za razvojem hrvatsko-čileanskih gospodarskih odnosa, predsjednica Grabar-Kitarović u obraćanju je naznačila snažnu želju i odlučnu volju hrvatske države za stvaranjem što bližih veza s Republikom Čile.
Govoreći o budućem partnerstvu hrvatskih i čileanskih gospodarstvenika, predsjednica Grabar-Kitarović je istaknula kako ga vidi u brojnim industrijskim područjima, turizmu, trgovini i pomorskim djelatnostima.
Kao potencijal za značajnije područje suradnje navela je brodogradnju ocijenivši je jednom od najuspješnijih hrvatskih izvoznih industrija i dobro zastupljenom na svjetskom brodograđevnom tržištu. Kao treće područje suradnje, predsjednica je istaknula bilateralnu trgovinu. U tom smislu, kazala je kako je Hrvatska zainteresirana za izvoz industrijskih proizvoda kao što su transformatori, generatori i strojevi, farmaceutski i prehrambeni proizvodi. S druge strane, istaknula je hrvatske pomorske luke Rijeku i Ploče, te suvremenu infrastrukturu za ulaz čileanskih proizvoda, kako na hrvatsko tržište, tako i na tržišta srednje i jugoistočne Europe.
Informatičku tehnologiju istaknula je kao četvrto područje suradnje te navela kako su hrvatske IT tvrtke u proteklom desetljeću izašle iz okvira europskog tržišta i napravile velike iskorake na globalnom tržištu.
Naposljetku, ocijenivši turizam zanimljivim područjem suradnje, predsjednica je pozvala čileanske poduzetnike da uzmu u obzir potencijal koji ovaj sektor posjeduje.


Argentinsko-hrvatski gospodarski forum, Buenos Aires, 13. ožujka 2018.

Robna razmjena Hrvatske i Argentine vrlo je skromna i uložit će se napori da gospodarski odnosi dviju zemalja sustignu visoku razinu političkih, kazala je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na argentinsko-hrvatskom gospodarskom forumu u Buenos Airesu. Predsjednica Grabar-Kitarović je naglasila kako je razina robne razmjene Hrvatske i Argentine nedovoljno razvijena i na vrlo skromnoj razini te da ne možemo biti zadovoljni njezinim ukupnim iznosom.
Predsjednica Grabar-Kitarović je rekla da je zemljopisni položaj Hrvatske na sjecištu zapadne i jugoistočne Europe vrlo povoljan za transport te je pozvala argentinske izvoznike na korištenje svih prednosti i kapaciteta hrvatskih luka prilikom izvoza u Europu. Izrazila je nadu kako će tomu pridonijeti i Sporazum o pridruživanju između Europske unije i zemalja Mercosura (Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj), čiji sastavni dio je i sporazum o slobodnoj trgovini, čijim će se potpisivanjem otvoriti nove mogućnosti za trgovinu i jačanje gospodarske suradnje.
Imajući u vidu obostrane mogućnosti i interes, te veliki potencijal hrvatskog iseljeništva u Argentini, postoje mogućnosti za jačanje i razvoj gospodarske suradnje u kemijskoj i farmaceutskoj industriji jer je Argentina veliki uvoznik petrokemijskih proizvoda, strojogradnji, drvnoj industriji i industriji namještaja, u energetskom sektoru jer će Argentina idućih godina morati realizirati velika ulaganja u tom području, prehrambenoj industriji, vojnoj industriji, brodogradnji, turizmu, IT industriji te infrastrukturi koju Argentina ubrzano razvija.
Na argentinsko-hrvatskom gospodarskom forumu sudjelovalo je osamnaest hrvatskih tvrtki koje su spremne svoje proizvode, znanja, rješenja i usluge upregnuti na dobrobit naših društava, zaključila je predsjednica Grabar-Kitarović.


Hrvatsko-iranski gospodarski forum, Zagreb, 01. ožujka 2018. 
 
Za jačanje gospodarskih odnosa Hrvatske i Irana ključni su financijski tokovi, vizni režim i zračna linija, istaknuto je na Hrvatsko-iranskom gospodarskom forumu održanom 01. ožujka 2018. u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Tom prigodom naglašeno je da su bilateralni odnosi Hrvatske i Irana prijateljski, da je zajednički  cilj obje države jačanje međusobnih gospodarskih odnosa, te iskorištavanje potencijala kroz konkretne gospodarske dogovore i projekte.
Planovi Irana za obnovu elektroenergetske, prometne i pomorske infrastrukture predstavljaju za hrvatske tvrtke značajnu priliku, a potencijali postoje i u području prehrambene industrije, osobito za hrvatske tvrtke s halal certifikatom, obnovi željezničke infrastrukture, lokomotiva i vagona, u brodogradnji, turizmu, farmaceutici te drugim područjima.
Ministar vanjskih poslova Islamske Republike Iran Mohammad Javad Zarif je istaknuo kako treći poslovni susret gospodarstvenika Irana i Hrvatske pokazuje važnost političke inicijative iz 2016. godine i posjeta hrvatske predsjednice Iranu, a ta inicijativa sada donosi plodove.
Podsjetio je na dugu tradiciju poslovne suradnje hrvatskih i iranskih tvrtki, koja je u prošlosti dosezala i do milijardu dolara. Potencijal za suradnju, kako je naveo,  je i u turizmu i izgradnji turističke infrastrukture u Iranu, u području transporta i zajedničke suradnje u poslovima u Afganistanu i Iraku.
U sklopu Foruma su održani razgovori više od 70 predstavnika hrvatskih i iranskih tvrtki i institucija iz sektora poljoprivrede, prehrambene industrije, graditeljstva, petrokemijske industrije, medicine, zdravstvenog turizma, medicinske opreme, trgovine, IT industrije, metaloprerađivačke industrije i rudarstva.
 

Hrvatsko-malteški gospodarski forum, Zagreb, 26. veljače 2018.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Malteška komora za trgovinu, poduzetništvo i industriju  su u sklopu Hrvatsko-malteškog gospodarskog foruma potpisale sporazum o suradnji, pri čemu je istaknut velik potencijal za suradnju, posebice u turizmu. Sporazum su potpisali predsjednici komora Luka Burilović i Frank Farrugia, a nazočne su bile i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović te malteška predsjednica Marie-Louise Coleior Preca, koja boravi u službenom posjetu Hrvatskoj.
Na forumu su održani i poslovni susreti gotovo 80 predstavnika hrvatskih i malteških tvrtki i institucija iz područja građevinske industrije, turizma, industrije namještaja, prometa, energetike, zaštite okoliša te poslovnog savjetovanja.
Trgovinska razmjena između Hrvatske i Malte u prvih jedanaest mjeseci 2017. godine iznosila je 67,6 milijuna eura, od čega na hrvatski izvoz otpada 63 milijuna eura. Pritom, Hrvatska najviše izvozi naftna ulja, jahte, kukuruz i obrađeno drvo, a najviše uvozi strojeve za premještanje i kopanje, jahte i ostala plovila, lijekove te instrumente i alate za mjerenje.

Hrvatsko-srpski gospodarski forum, Zagreb, 12. veljače 2018.

Na Hrvatsko-srpskom gospodarskom forumu, koji se održao u HGK, okupilo se 40-tak tvrtki iz dviju država, a kao područja koja mogu doprinijeti unaprjeđenje gospodarskih odnosa spomenuti su energetika, kemijska i metaloprerađivačka industrija, transport i naftni derivati, proizvodnja lokomotiva i vagona, poljoprivreda, turizam, graditeljstvo, informacijske tehnologije, itd.
Forum je održan u sklopu posjeta predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića Hrvatskoj, a uz predsjednika Srbije otvorila ga je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Predsjednica Grabar-Kitarović je kao područja u kojima ima potencijala za suradnju izdvojila industriju, građevinarstvo, energetiku, poljoprivredu, turizam i promet, pri čemu je istaknula i suradnju na revitalizaciji željezničke pruge Zagreb-Vinkovci-Tovarnik-Šid-Beograd.
Najavila je kako bi u ožujku u Zagrebu trebala biti održana prva sjednica zajedničkog odbora za promidžbu i poticanje gospodarske suradnje, a na kojoj bi se raspravljalo i o imovinsko-pravnim i pitanjima povrata imovine koja, kako je rekla, podjednako opterećuje poslovne subjekte s obje strane granice. To bih stavila na vrh prioriteta gospodarske suradnje obiju država, kazala je.
Srbija je za Hrvatsku značajan gospodarski partner, što potvrđuje i činjenica da više od 200 hrvatskih tvrtki posluje na srpskom tržištu. To je rezultiralo hrvatskim izravnim stranim ulaganjima u Srbiju u vrijednosti višoj od 749,3 milijuna eura, čime je Srbija postala 4. najznačajnija zemlja za hrvatske investicije, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.
Najavio je kako će idući mjesec HGK otvoriti predstavništvo u Beogradu, a HGK će u svojim prostorima u Zagrebu dati prostor Privrednoj  komori Srbije da otvori svoje predstavništvo kako bi se gospodarski odnosi još više pokrenuli.


Hrvatsko-libijski gospodarski forum, Zagreb, 08. veljače 2018.

Hrvatsko-libijski gospodarski forum održao se na inicijativu Hrvatske gospodarske komore (HGK) i libijskog veleposlanstva u RH Rashed S. A. Abughufa, koji je naglasio kako Libija poziva hrvatske tvrtke da se vrate i dovrše ugovore, čime dobivaju i određeni prioritet za buduće poslove na tom tržištu sada kada se stanje u Libiji stabilizira.
Forum je organiziran s ciljem otvaranja novih prilika za gospodarsku suradnju dvije zemlje. Predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je zanimanje prehrambene, drvne i naftne industrije te sektora elektroenergetike, geoseizmičkih istraživanja, informatike, graditeljstva i farmacije, iz kojih se u HGK na forumu i okupilo najviše domaćih i libijskih tvrtki, ukupno 50-ak s obje strane.
Hrvatska kao članica EU-a libijskim gospodarstvenicima može puno ponuditi za njihov ulazak na veliko EU tržište", kazao je Burilović. Predsjednik HGK je u sklopu foruma s predsjednikom Glavne libijske unije komora Mohamedom Raiedom potpisao i Memorandum o razumijevanju tih dviju institucija.

Trgovinske misije 2015.-2017.