Znatno bolji rezultati robne razmjene EU27 u odnosu na EU28

Hrvatska je prema podacima Eurostata za cijelu godinu bila među članicama EU koje su najviše povećale vrijednost svog izvoza, odnosno samo devet članica je ostvarilo istu ili veću stopu rasta izvoza, ali i u grupi deset članica koje su „pokvarile“ svoj vanjskotrgovinski saldo u odnosu na prethodnu godinu, bilo da se radilo o povećanju deficita ili o smanjenju suficita.

Dinamika rasta robnog izvoza EU27 je u 2019. godini bila nešto veća nego u prethodnoj godini, točnije izvoz je na godišnjoj razini povećan 3,5 posto dok je u prethodnoj godini njegov rast iznosio 3,2 posto, ističe se u komentaru Hrvatske gospodarske komore. Rast uvoza je istodobno znatno usporen, sa 7,7 posto u 2018. na  samo 1,3 posto u prošloj godini tako da je došlo do rasta suficita EU27 u robnoj razmjeni s trećim zemljama za 31,9 posto na godišnjoj razini.

Kada se ovi podaci usporede s raspoloživim podacima za EU28 za jedanaest prošlogodišnjih mjeseci, pokazuje se znatan utjecaj Ujedinjenog Kraljevstva na saldo Extra EU robne razmjene i kroz njegov negativan saldo sa trećim zemljama i kroz njegovu trgovinu s članicama EU27. Naime, u jedanaest mjeseci prošle godine izvoz EU28 je na godišnjoj razini povećan za 3,5 posto, uvoz za 3,6 posto, a suficit smanjen za 14,2 posto.

Prošlu godinu obilježila su tri važna čimbenika kretanja globalne robne razmjene pa tako i robne razmjene EU s ostatkom svijeta: rast globalnog protekcionizma, globalni pad cijena energenata te pad prosječnog tečaja eura u odnosu na dolar. Što se tiče globalnog protekcionizma, pretežno se odnosio na robnu razmjenu SAD-a i Kine. Ove dvije zemlje, pri čemu je Kina najveći svjetski izvoznik, a SAD najveći uvoznik, znatno su smanjile vrijednost međusobne robne razmjene. Prema američkoj statistici izvoz SAD prema Kini smanjen je u prošloj godini za 11,3 posto, a uvoz iz Kine za 16,3%.

Prema istim podacima međusobno uvođenje carina na pojedine proizvode između SAD i EU28 tek je u manjoj mjeri utjecalo na vrijednost robne razmjene, točnije izvoz SAD u EU28 povećan je za 5,9%, a uvoz za 5,7%, ali su te stope ipak bile osjetno niže nego u 2018. godini kada su bile na razini od oko 13 posto . Naravno, na takva kretanja utjecalo je i blago usporavanje globalnog rasta, točnije usporavanja rasta globalne potražnje, prvenstveno usporavanje rasta SAD-a i Kine kao dva pojedinačno najveća svjetska gospodarstva te ujedno dva najveća izvozna tržišta za proizvode iz EU.

U komentaru HGK stoji kako se pad cijena energenata najviše ogledao u padu prosječne cijene sirove nafte čija je prosječna cijena u 2019. godini bila oko 10 posto niža nego u prethodnoj. Pad cijene prirodnog plina je bio još izražaniji i iznosio je oko 20 posto, a smanjene su i cijene naftnih derivata te električne energije. Ipak treba napomenuti da se cijene energenata uglavnom izražavaju u američkim dolarima, tako da njihov pad kada se promatra u eurima ipak nije bio tako izražen. U svakom slučaju pad cijena energenata znatnije je utjecao na usporavanje dinamike rasta vrijednosti robne razmjene EU, jer energenti čine oko 5 posto Extra EU izvoza i oko 18 posto uvoza.

S druge strane, pad prosječnog tečaja eura prema dolaru imao je znatan utjecaj na povećanje dinamike izvoza i uvoza. Naime, euro je prema dolaru u 2019. godini u prosjeku oslabio za 5,2 posto pa je to utjecalo na vrijednost oko 35 posto izvoza i oko 55 posto uvoza (podaci za EU28) koja se ostvaruje u dolarima, a iskazuje u eurima. Dakle, samo zbog slabljenja eura izvoz je na godišnjoj razini približno povećan za 1,8 posto, a uvoz za 2,9 posto. U 2018. godini je situacija bila suprotna jer je euro prema dolaru u prosjeku ojačao za 4,5 posto, što u velikoj mjeri onemogućava usporedbu ostvarene dinamike rasta izvoza i uvoza.

Na kraju se ističe da je Hrvatska i prema podacima Eurostata za cijelu godinu bila među članicama EU koje su najviše povećale vrijednost svog izvoza, odnosno samo devet članica je ostvarilo istu ili veću stopu rasta izvoza, ali i u grupi deset članica koje su „pokvarile“ svoj vanjskotrgovinski saldo u odnosu na prethodnu godinu, bilo da se radilo o povećanju deficita ili o smanjenju suficita.

(Privredni vjesnik)

Vijesti iz medija | Statistički podaci | Hrvatski izvoz