Zagrebačka tvrtka pokreće proizvodnju u Kini

Slika /slike 1/Branitelji, vojska/sigurnost.jpg

Uz Europu i Bliski istok, sve naglašenije tržište strateškog širenja poslovanja zagrebačkog Dok-inga postaje Azija gdje su odnedavno prisutni u Južnoj Koreji, a uskoro ih izgleda čeka ulazak i u Kinu. Za razliku od izvoznog plasmana Dok-inga, koji je s udjelom iznad 50% lider u svjetskoj proizvodnji robota za razminiranje, model koji se tiče Kine pretpostavlja zajedničku investiciju u tvornicu s kineskom državnom kompanijom iz djelatnosti proizvodnje dizalica i industrijskih strojeva.

Uz Europu i Bliski istok, sve naglašenije tržište strateškog širenja poslovanja zagrebačkog Dok-inga postaje Azija gdje su odnedavno prisutni u Južnoj Koreji, a uskoro ih izgleda čeka ulazak i u Kinu.

Ostvare li se planovi širenja na kinesko tržište, kao mega izazov zbog velike potražnje, gdje vlada ‘zakon’ velikih brojki i gdje se gospodarstvo štiti od dolaska stranih investitora, predstojeće razdoblje za kompaniju u vlasništvu Vjekoslava Majetića donijet će kinesku tvornicu u suvlasništvu i ujedno rast poslovanja s procjenama u iznosu od najmanje 10-ak posto.

Preliminarni dogovor u vezi tamošnjeg pokretanja proizvodnje robota za razminiranje za kinesku Vladu i vojsku može se reći da je postignut pa su poznate odrednice potencijalnih aktivnosti u Kini kroz osnivanje zajedničke tvrtke s kineskim partnerom.

No, za uspostavljanje suradnje te joint venture ulaganje treba još malo pričekati. Konkretni ishod u vidu ugovora može se očekivati najvjerojatnije do ljeta. Kako stoje stvari nakon šest mjeseci pregovora, aktualna faza izgleda još pretpostavlja utanačenje završnih pojedinosti.

Majetić, uz napomenu da još nije zrelo vrijeme za njegove komentare, navodi da je u Kinu u nedjelju otputovao voditelj razvoja poslovanja i prodaje Dok-inga Gordan Pešić. Za razliku od izvoznog plasmana Dok-inga, koji je s udjelom iznad 50% lider u svjetskoj proizvodnji robota za razminiranje, model koji se tiče Kine pretpostavlja zajedničku investiciju u tvornicu s kineskom državnom kompanijom iz djelatnosti proizvodnje dizalica i industrijskih strojeva. To uvjetuje pravno definiranje pozicija iz sfere prava intelektualnog vlasništva.

Ukupno ulaganje je 100-tinjak milijuna kuna u istim udjelima, s ulozima u obliku poslovnog prostora kineskog partnera te pravima hrvatske tvrtke iz područja intelektualnog vlasništva i uslugama savjetovanja.

(Poslovni dnevnik)
 

Vijesti iz medija | Strana tržišta | Hrvatski izvoz