Vrijedno hrani i BDP i Hrvatsku, ali jači rast mora tražiti preko granica

Izvoz prehrambene industrije od 2010. do 2017. godine u plusu je 82,4 posto. Prilike za svoj moćniji rast i jačanje ovaj sektor mora tražiti u većoj orijentaciji na strana tržišta.

Izvoz prehrambene industrije od 2010. do 2017. godine u plusu je 82,4 posto. Ali uvoz u tom razdoblju opet buja bržim tempom, rast je iznosio 91,8 posto, podaci su EIZ-a.

Proizvodnja hrane i pića dokazala se kao istinska strateška grana domaćeg gospodarstva, ali izazova joj ne manjka. Pritisak sve žešće konkurencije na izvoznim tržištima buja, što se na hrvatsku prehrambenu industriju odrazilo usporavanjem njezina izvoznog rasta. Upravo zbog takvih okolnosti, prilike za svoj moćniji rast i jačanje ovaj sektor mora tražiti u većoj orijentaciji na strana tržišta.

Zaključak je to i preporuka kompanijama iz prehrambene branše odaslana s Ekonomskog instituta Zagreb čiji su analitičari nedavno objavili veliku sektorsku analizu o kretanjima u domaćoj proizvodnji hrane i pića. U njoj se ova preporuka argumentira podatkom da obje branše koje čine prehrambenu sektor, dakle i industrija hrane i industrija pića, ostvaruju vanjskotrgovinski deficit.  "Izvoz prehrambene industrije tijekom 2017. godine smanjen je za 0,9 posto u odnosu na 2016., dok je uvoz povećan za 8,4 posto. S druge strane, industrija pića lani bilježi međugodišnji rast izvoza od 1,9 posto, ali i uvoza i to od 13,5 posto", upozoravaju analitičari. Dugoročnije promatrano,  izvoz prehrambene industrije od 2010. do 2017. godine u plusu je  82,4 posto.

U svojoj analizi tvrtkama na čijim "krilima" počiva ovaj sektor osim izvozne ofenzive analitičari preporučuju i da se posvete rastu imidža Hrvatske u kontekstu hrane i pića te poboljšanju investicije klime. I dok izvozno-uvozna bilanca predstavlja velik izazov za branšu, u drugim aspektima ona prati optimističnije trendove. Kako ističu u Ekonomskom institutu - promatrajući proizvodnju hrane kroz proteklo desetljeće, vidljiv je rast njezine aktivnosti.  "Primjerice, ukupna je proizvodnja hrane prošle godine rasla četiri posto u odnosu na 2008. godinu.

Inače, vodećih 10 kompanija u industriji hrane u 2016. suočilo se s ukupnim padom prihoda od 3,8 posto na godišnjoj razini. Ipak, zabilježeno je rekordno povećanje dobiti prije oporezivanja koja je u odnosu na 2015. bila 52,3 posto veća.  Ove podatke u EIZ-u podcrtavaju zaključkom da je kriza Agrokora "imala velike učinke na slabljenje prehrambene industrije koja je godinama bila oslonjena na Konzum, a samim time i na nekad vodeće kompanije poput PIK-a Vrbovec, Belja ili Zvijezde. 

(Poslovni dnevnik)

Vijesti iz medija | Statistički podaci | Hrvatski izvoz