Više od 100 japanskih tvrtki čeka dolazak Hrvata u Osaku

U japanskom gradu Osake na Svjetskoj izložbi EXPO 2025. za mjesec dana bit će upriličen Nacionalni dan Republike Hrvatske. Već sada naš je paviljon u kojemu se u 'real timeu' predstavlja hrvatska klima, izazvao veliku pozornost, kroz njega je prošlo više od 285 tisuća posjetitelja.

U japanskom gradu Osake na Svjetskoj izložbi EXPO 2025. za mjesec dana bit će upriličen Nacionalni dan Republike Hrvatske. Već sada naš je paviljon u kojemu se u 'real timeu' predstavlja hrvatska klima, izazvao veliku pozornost, kroz njega je prošlo više od 285 tisuća posjetitelja, koji su na ulazak strpljivi u koloni čekaju u prosjeku 20 minuta. Pozornost koju će imati Hrvatska na izložbi žele iskoristiti i hrvatski gospodarstvenici, koji su u uvjetima velikih geopolitičkih promjena sve više zainteresirani za izlazak na to daleko tržište.

Prvi put će se tako otisnuti u Japan velika gospodarska delegacija, a vodit će je predsjednik Vlade Andrej Plenković. Interes je, sudeći prema prijavama, iznad svih očekivanja. Prema dostupnim podacima, Hrvatska gospodarska komora, koja organizira delegaciju, prijavila je 62 tvrtke za odlazak u Japan. U HGK su nam potvrdili odaziv, a velik interes stiže s japanske strane.

HGK, naime, s tamošnjim partnerima trgovinskom i industrijskom komorom OCCI (Osaka Chamber of Commerce and Industry) i državnom agencijom za vanjsku trgovinu JETRO (Japan External Trade Organisation), priprema i Japansko-hrvatski gospodarski forum na kojem su do sada sudjelovali predstavnici više od 100 japanskih tvrtki.

Najveći broj prijava došao je iz sektora proizvodnje hrane i pića, ali i iz sektora arhitekture, farmacije i kozmetičke industrije, Hi - tech industrije i energetike.

Iako postoji veliki potencijal, do sada je na tom snažnom, ali dalekom tržištu izvoz tune bio jedini proizvod s kojim je Hrvatska ozbiljnije nastupala. U skromnijim vrijednostima izvozi se tek nekoliko proizvoda, primjerice prerađeno drvo , pripravci koji se koriste u prehrani životinja, kalupi za ljevaonice metala, te instrumenti za fizikalne i kemijske analize. Ne, sudeći prema prijavama, prilikom traženja tvrtke koja tek želi upoznati 'teren'.

U HGK kažu da je najveći broj prijava stigao iz tvrtki iz sektora proizvodnje hrane i pića, uključujući tunu i vino, ali i iz sektora arhitekture, farmacije i kozmetičke industrije, Hi - tech industrije i energetike. “Dio hrvatskih tvrtki već posluje s Japanom te im je ovo prilika za jačanje gospodarskih odnosa, dok će većina ipak ovo biti prvi susret s tržištem Japana te će posjet iskoristiti za upoznavanje s mogućnostima suradnje i načina poslovanja”, kažu u HGK.

U ovoj delegaciji, kako stvari sada stoje, zbog konferencije koju organiziraju u Hrvatskoj, neće biti ni predstavnici Infobipa , koji je proletio prvi među hrvatskim tvrtkama i formalno zakoračio u Japan, te već ima svoj ured. U ožujku su Infobipovci u sklopu MWC sajma u Barceloni objavili sklapanje važnog partnerstva s japanskom korporacijom NTT Com Online s ciljem pružanja podrške pokretanju višekanalne komunikacijske platforme u Japanu. Na taj veliki ulazak, koji su tada objavili, čekali su sedam do osam godina, a suradnja s NTT-om obuhvaća pružanje podrške japanskom tržištu putem CPaaS platforme koja pruža usluge te različite mogućnosti plaćanja na japanskom jeziku.

Robna razmjena s Japanom, s obzirom na udaljenost, skromna je, a lani je zabilježila i pad vrijednosti. Izvezeno je 33 milijuna eura robe, uglavnom tune (24 milijuna), no u ovoj godini Državni zavod za statistiku bilježi velik rast. U pet mjeseci vrijednost izvezene robe već je premašila ukupni lanjski rezultat (izvezeno više od 35 milijuna eura i bilježi se suficit u odnosu na istodobni uvoz vrijedan 29 milijuna eura).

Gledajte detaljnije podatke o strukturi i količini robe, koji su dostupni za prvo tromjesečje, vidljivo je da ovogodišnji rezultat nije odraz samo valutnih i razlika u cijeni tune, nego i osjetno većih količina koje su plasirane ove godine. Lani je vrijednost obrađenog drva plasiranog u Japan bila na razini od 2 milijuna eura, dok je vrijednost pripravaka za hranjenje životinja iznosila 1,3 milijuna eura, a nešto više od milijun eura izvoz instrumenata za fizikalne i kemijske analize.

U Centru za internacionalizaciju poslovanja HGK procjenjuju kao najznačajniji potencijal na japanskom tržištu, s obzirom na činjenicu da je veliki uvoznik prehrambenih proizvoda, i dalje ostaje u izvozu hrane i pića, no i otvara se i prostor u sektoru visoke tehnologije i industrije. Za Hrvatsku, kao turističku zemlju, japansko tržište s visokom platežnom moći stanovnika zanima u tom sektoru. Lanjske su brojke dolazaka, s rastom od 47 posto na godišnjoj razini, dosegle 53 tisuće, no turista iz Japana prije pandemije koronavirusa u Hrvatskoj je stizalo tri puta više.

Inače, Japana u evidenciji izravnih stranih ulaganja nema u evidenciji Hrvatske narodne banke, no postoje investicije koje su realizirane preko podružnica u Europi i drugim zemljama. Takav je primjer tvrtke za proizvodnju staklene ambalaže za farmaceutsku industriju Piramida, koju je 2021. preuzela japanska tvrtka Nipro Pharma Packaging International, a prodaju je zaključio regionalni private equity fond Blue Sea Capital. Godinu kasnije taj je investitor u Sesvetama izgradio novu tvornicu u vrijednosti od 13,3 milijuna eura.

(Poslovni dnevnik)

Vijesti iz medija | Sajmovi | Hrvatski izvoz