Usporio rast robne razmjene s Europskom unijom

Objavljeni podaci o robnoj razmjeni EU za siječanj pokazuju da je vrijednost izvoza na godišnjoj razini povećana za niskih 2,1 posto, a uvoza za 3,9. To je dovelo do blagog povećanja robnog deficita s prošlogodišnjih 21,4 milijarde eura na 24,9 milijardi eura, odnosno za približno 16,4 posto.

Objavljeni podaci o robnoj razmjeni EU za siječanj pokazuju da je vrijednost izvoza na godišnjoj razini povećana za niskih 2,1 posto, a uvoza za 3,9. To je dovelo do blagog povećanja robnog deficita s prošlogodišnjih 21,4 milijarde eura na 24,9 milijardi eura, odnosno za približno 16,4, kažu analitičari Hrvatske gospodarske komore.

S obzirom da se radi samo o prvom mjesecu značajnije je ipak znatnije usporavanje rasta izvoza i uvoza u odnosu na siječanj prošle godine koje ide u prilog očekivanjima o usporavanju robne razmjene u ovoj godini. Na globalnoj razini, a posebno na razini EU, očekuje se daljnje usporavanje potražnje, odnosno BDP-a, koje će utjecati i smanjivanje vrijednosti globalne robne.

Pored toga, na kretanje globalnog izvoza i uvoza trebao bi negativno utjecati i globalni protekcionizam, unatoč pokušaju njegovog smanjivanja kroz bilateralne pregovore u prošloj godini, kao i kretanje cijena energenata, posebice sirove nafte,procjenjuje. Cijene energenata, potaknute padom cijene sirove nafte, su već u siječnju značajnije utjecale na usporavanje rasta robne razmjene EU, te je uz pad prosječne cijene sirove nafte od oko 12 posto na godišnjoj razini došlo do pada vrijednosti uvoza energenata za 11,2 posto te uvoza za 0,3 posto. Izvoz i uvoz ostalih glavnih grupa proizvoda je uglavnom povećan, osim izvoza tzv. Ostalih proizvoda koji imaju tek manji udio u strukturi izvoza, ali uglavnom po nižim stopama od onih u prošloj godini.

Promatrano po zemljama, pad izvoza je zabilježen prema tri od deset najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera EU. Najviše prema Turskoj, za 35,1 posto, pod utjecajem prošlogodišnjeg znatnijeg pada vrijednosti turske valute i smanjivanja vrijednosti turskog uvoza, te prema Južnoj Koreji i Indiji. Uvoz je s druge strane povećan kod svih tih deset partnera, ali uz niske stope rasta kod uvoza iz Rusije i Norveške koje su veliki dobavljači sirove nafte i plina za EU, te je kretanje uvoza iz ovih zemalja u visokoj korelaciji s njihovim cijenama na globalnom tržištu.

Promatrano prema članicama, kod većine je zabilježen rast izvoza i rast uvoza. Izuzetak su zbog pada vrijednosti izvoza bili samo Belgija, Grčka, Malta i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Hrvatska se istodobno po ostvarenom rast izvoza od samo 4%, prema podacima Eurostata, našla među većinom zemlja koje su umjereno povećale svoj izvoz. Ipak treba napomenuti da se radi samo o jednom mjesecu koji nije dovoljan za preciznije zaključke o stvarnom kretanju robne razmjene zaključuju analitičari HGK.

(Privredni dnevnik)

Vijesti iz medija | Statistički podaci | Hrvatski izvoz