U Hrvatskoj u 2021. veliki porasti turističkih noćenja iz cijelog svijeta

U Hrvatsku su turisti u prvih osam mjeseci ove godine dolazili i ostajali više nego lani, a bilo ih je iz više od 70 zemalja, pri čemu je manje dolazaka i noćenja bilo samo iz njih pet: Indonezije, Koreje, Kine, Japana i Kosova. Od deset tržišta s kojih je ostvareno najviše noćenja, jedino je iz Austrije i Slovačke ostvareno iznad sto posto noćenja više u odnosu na lani, tj. Austrijanci su sa 4,8 milijuna u plusu od 110 posto, a Slovaci sa 2,2 milijuna noćenja od 107,6 posto, a u noćenjima su na četvrtom i sedmom mjestu među strancima.

U Hrvatsku su turisti u prvih osam mjeseci ove godine dolazili i ostajali više nego lani, a bilo ih je iz više od 70 zemalja, pri čemu je manje dolazaka i noćenja bilo samo iz njih pet: Indonezije, Koreje, Kine, Japana i Kosova. Pokazuje to Hinina analiza podataka Hrvatske turističke zajednice (HTZ) iz sustava eVisitor i eCrew, po kojima su očekivano i tradicionalno Nijemci daleko ispred svih, i po dolascima i noćenjima.

Došlo ih je 2,1 milijun i ostvarili su gotovo 16 milijuna noćenja ili 23,3 posto od ukupnih noćenja u osam mjeseci ove godine, što je za 53 odnosno 42 posto više nego u prvih osam mjeseci 2020., dok ih je odnosu na isto razdoblje 2019. bilo 200 tisuća, a njihovih noćenja oko milijun manje.
Iza Nijemaca su domaći turisti, kojih je bilo registriranih 1,7 milijuna, a njihovih noćenja 10,1 milijun, što su porasti od 31,6 i od gotovo 10 posto u odnosu na osam mjeseci 2020., dok je u odnosu na isto razdoblje 2019. bilo oko 100 tisuća njihovih dolazaka i oko milijun noćenja manje.

Od deset tržišta s kojih je ostvareno najviše noćenja, jedino je iz Austrije i Slovačke ostvareno iznad sto posto noćenja više u odnosu na lani, tj. Austrijanci su sa 4,8 milijuna u plusu od 110 posto, a Slovaci sa 2,2 milijuna noćenja od 107,6 posto, a u noćenjima su na četvrtom i sedmom mjestu među strancima. Ipak, najveći porast, od čak 212,4 posto ostvarili su turisti iz Nizozemske, sa 1,8 milijuna noćenja u osam mjeseci ove godine, čime su i na devetom mjestu među noćenjima stranih turista.

S ostalih tržišta koja su u prvih deset, porasti su nešto manji, ali tu je riječ i o većoj bazi pa su i značajniji, kao primjerice kod Poljaka koji su među strancima na trećem mjestu (ili ukupno četvrti, ako se uzmu u obzir domaći turisti) sa 5,7 milijuna noćenja ili 43 posto više nego u 2020. Slovenci su na drugom mjestu, odmah iz Nijemaca (ili treći ako se redaju i noćenja domaćih), i to sa 7,9 milijuna noćenja ili 3,4 posto više nego u osam mjeseci 2019., a iza četvrte Austrije (među strancima) slijedi Češka sa 4,5 milijuna noćenja ili 44,5 posto više, te Mađarska s 2,3 milijuna noćenja ili 80,2 posto Više.
Italija je s 1,9 milijuna noćenja ili 41 posto više na osmom mjestu među stranim tržištima (iza sedme Slovačke), dok je na desetom mjestu, iza Nizozemske, Bosna i Hercegovina, s 1,6 milijuna noćenja ili 80,5 posto više nego u osam mjeseci 2020.

Iako ni Nijemci ni domaći, kao ni turisti s ostalih tržišta nisu još ove godine dostigli rezultate iz 2019., uostalom kao ni turizam u cjelini, s mnogih tržišta su ostvareni veliki porasti noćenja, s nekih i iznad 300 pa i više od 600 posto u odnosu na 2020. (ali se tu radi o maloj bazi), a sa 24 tržišta noćenja su porasla više od 100 posto.

Najveći porast noćenja, od čak 679 posto, ostvaren je s nešto više od 2.780 noćenja iz Kuvajta, no znatno više noćenja, 663 tisuće i porast od 301 posto ostvaren je iz SAD-a, te od 351 posto sa 561,7 tisuća noćenja iz Rusije.

Porast noćenja od 275 posto u odnosu na osam mjeseci 2020. u ovoj je godini u istom razdoblju iz Omana, ali s tek 435 noćenja, dok je isti porast  bio i iz Norveške, ali s nešto malo više od 76 tisuća noćenja. I iz drugih skandinavskih zemalja - Švedske i Danske, rast noćenja je bio velik, 128 i 129 posto u odnosu na rezultate iz osam mjeseci 2020., dok je Finska jedina među svim tržištima imala manje dolazaka turista, za četiri posto, ali 42 posto više noćenja. Turska je jedina zemlja iz koje došlo više turista, za šest posto, a koji su ostvarili manje noćenja nego lani, za 15 posto.

Zanimljivost među svim tržištima je da je primjerice i iz sjevernoeuropskih zemlja ove godine u Hrvatskoj bilo također znatno više noćenja nego lani - iz Litve 101,5 tisuća ili 181,3 posto više, Letonije 48,7 tisuća ili 128 posto više, Estonije 45,1 tisuća ili 105 posto više, a s Islanda 145,6 posto više sa četiri tisuće noćenja.

Zanimljivi su i veliki porasti noćenja iz mediteranskih, Hrvatskoj turistički konkurentskih zemalja, pa su tako turisti iz Francuske ove godine u Hrvatskoj do kraja kolovoza ostvarili 1,1 milijun noćenja (čime su i na 11. mjestu među strancima) ili 126 posto više, a iz Španjolske 194,4 tisuće ili 166,3 posto više noćenja nego u isto vrijeme 2020. Iz Portugala je bilo 111,2 posto više noćenja ili 51 tisuću, a s Malte 168 posto više s pet tisuća noćenja.

(Hina)
 

Vijesti iz medija | Statistički podaci | Hrvatski izvoz