TTIP bi mogao doprinijeti povećanju izvoza u SAD

Slika /slike 1/HINA/P-H20160502001947.jpg

Hrvatska je među vodećim zemljama u Europskoj uniji po sigurnosti hrane i treba ustrajati na održavanju te razine, a Partnerstvo za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP) moglo bi pomoći povećanju izvoza hrvatskih vrhunskih proizvoda na tržište SAD-a.

Hrvatska je među vodećim zemljama u Europskoj uniji po sigurnosti hrane i treba ustrajati na održavanju te razine, a Partnerstvo za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP) moglo bi pomoći povećanju izvoza hrvatskih vrhunskih proizvoda na tržište SAD-a, istaknuto je u utorak u Opatiji na 10. konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Ivan Škorić ocijenio je kako je TTIP prilika za Hrvatsku, posebno u jačanju izvoza u SAD jer sad samo 1,8 posto izvoza poljoprivrednih proizvoda otpada na SAD. Tako se može pojačati izvoz vina, sira, mesnih prerađevina i drugih proizvoda veće dodane vrijednosti i kontroliranog zemljopisnog podrijetla, kazao je Škorić na konferenciji čija je središnja tema ove godine TTIP - aspekti sigurnosti i kvalitete.

Zamjenik ministra poljoprivrede Tugomir Majdak ocijenio je kako je na području sigurnosti hrane sve više rizika te je nužno zadržati visoke razine sigurnosti i razviti još efikasniji sustav.

Više je sudionika na otvorenju konferencije poručilo kako bi TTIP proizvođačima hrane iz EU omogućio jačanje izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti na američko tržište.

Voditelj odjela Bilateralni međunarodni odnosi u Općoj upravi za zdravlje i sigurnost hrane pri Europskoj komisiji Koen Van Dyck ustvrdio je kako TTIP neće snižavati standarde sigurnosti hrane unutar EU, već mu je cilj povećanje robne razmjene i time rast gospodarstava EU i SAD-a, povećanje konkurentnosti i inovativnosti, olakšavanje izvoza te postizanje nižih cijena za krajnje korisnike.

TTIP-om se nastoje smanjiti regulatorne barijere između EU i SAD-a te ujednačiti niz pravila i mjerila, rekao je Van Dyck, napominjući kako SAD i EU ostvaruju polovinu svjetskog BDP-a te trećinu svjetske trgovine.

Europske tvrtke godišnje izvezu 19,4 milijarde eura svojih prehrambenih proizvoda, dok istovremeno na njihova tržišta ulaze proizvodi vrijednosti od oko 12 milijardi eura. Prema nekim procjenama, uvođenje TTIP-a donijelo bi novih 120 milijardi eura godišnje za EU i 95 milijardi SAD-u, a hoće li se to ostvariti ovisit će o protivnicima tog sporazuma u Europi i političkoj situaciji u SAD-u u očekivanju predsjedničkih izbora, smatra Van Dyck.

Predstavnik u misiji SAD pri Europskoj uniji James Higginston istaknuo je kako sada dnevna bilateralna trgovina između SAD i EU iznosi tri milijarde američkih dolara, a o toj razmjeni ovisi oko 15 milijuna radnih mjesta. Kazao je da se nastoji uspostaviti transparentniji sustav sigurnosti i kontrole hrane s obje strane, kako bi se ispitivanja provedena na jednoj strani automatski prihvaćala na drugoj. S vremenom je međusobna razmjena informacija o sigurnosti hrane sve snažnija pa se time pozitivno djeluje i na sprečavanje širenja bolesti. TTIP je način da se poveća i osnaži trgovina i da se ljudima u SAD i EU, proizvođačima i prerađivačima hrane i drugima u tom lancu, omogući da sudjeluju u međunarodnoj trgovini, istaknuo je Higginston.  

(Hina)
 

Vijesti iz medija | Promjena regulative | Strana tržišta i prilike