- Objavljeno: 29.04.2026.
Suradnja s Taškentom
Hrvatske tvrtke mogu pronaći ulazne točke u turizmu, poljoprivredi, infrastrukturi, zelenoj energiji, uslugama u sektoru nafte i plina, kemijskoj industriji, logistici, farmaceutici i IT-u. Za Hrvatsku, Uzbekistan predstavlja ne samo najveće potrošačko tržište u Srednjoj Aziji, već i ulaz na tržišta ZND-a od oko 300 milijuna ljudi te, putem koridora u nastajanju, na južnoazijsko tržište od približno 2 milijarde stanovnika.
Uzbekistan je postao neočekivano središte gospodarske priče Srednje Azije. S brojem stanovnika koji sada premašuje 38 milijuna i raste za otprilike 700.000 do 750.000 osoba godišnje, zemlja predstavlja ujedno najveće potrošačko tržište u regiji i brzo rastuću radnu snagu. U 2025. BDP porastao je za 7,7 %, dok je nezaposlenost pala na 4,8 %, a predviđa se da će gospodarstvo u 2026. zabilježiti daljnji rast od 6 posto.Priljev investicija prošle je godine dosegnuo 43,1 milijardu dolara, a vlada je za 2026. postavila cilj od 53 milijarde dolara. BDP iznosi oko 115 milijardi dolara, u odnosu na otprilike 70 milijardi dolara prije pet godina, a vanjskotrgovinska razmjena u 2025. iznosila je 62,6 milijardi dolara, s ambicijom da ove godine dosegne 70 milijardi dolara. Ovaj zamah ne pokreću samo sirovine. Uzbekistan se ciljano diverzificira prema gotovim tekstilnim proizvodima, kemikalijama, petrokemiji, prehrambenoj industriji i sektoru usluga, uključujući turizam i IT.
Za Uzbekistan, Hrvatska nudi nešto što malo partnera može ponuditi: članstvo u EU i eurozoni, pristup Schengenu te logističku platformu utemeljenu na riječkoj luci. Za Hrvatsku, Uzbekistan predstavlja ne samo najveće potrošačko tržište u Srednjoj Aziji, već i ulaz na tržišta ZND-a od oko 300 milijuna ljudi te, putem koridora u nastajanju, na južnoazijsko tržište od približno 2 milijarde stanovnika.
Položaj Uzbekistana hrvatskim tvrtkama otvara pristup transkaspijskom trgovinskom putu i transafganistanskom koridoru koji je još u razvoju. Jadranski položaj Hrvatske uzbekistanskim izvoznicima pruža luku na južnim vratima Europe. Strateška podudarnost već je vidljiva.
Na prvom samitu EU - Srednja Azija, održanom u travnju 2025. u gradu starom poput same povijesti, a vječno mladom - Samarkandu, EU je za regiju pokrenula investicijski paket Global Gateway u vrijednosti od 12 milijardi eura, signalizirajući svoje zanimanje za prometne i digitalne veze Uzbekistana.
Hrvatska, s vlastitim lukama i logističkim iskustvom, izravno može imati koristi od trgovinskih koridora koje će ova ulaganja podržati. Unatoč rastućim odnosima, trgovinska razmjena ostaje skromna. Bilateralna razmjena porasla je s 2,1 milijuna dolara u 2024. na više od 9 milijuna dolara u 2025. (prema hrvatskim statističkim podacima) - što je porast od 4,3 puta u samo godinu dana, ali još uvijek daleko ispod onoga što gospodarstva mogu podnijeti.
Uzbekistan je otvoren za znatna strana ulaganja i raspolaže snažnim domaćim tržištem, ali ondje posluju samo dva poduzeća povezana s Hrvatskom (jedan zajednički pothvat i jedna tvrtka u stranom vlasništvu).
Hrvatske tvrtke mogu pronaći ulazne točke u turizmu, poljoprivredi, infrastrukturi, zelenoj energiji, uslugama u sektoru nafte i plina, kemijskoj industriji, logistici, farmaceutici i IT-u. Uzbekistan ne traži samo uvoz robe: želi lokalizaciju, zajedničke pothvate, prijenos tehnologije i dugoročna ulaganja. Iz uzbekistanske perspektive, hrvatski kapital, tehnologija i znanje mogu mu pomoći u ostvarenju ciljeva diverzifikacije, dok bi hrvatske tvrtke dobile pristup brzorastućem tržištu i odskočnu dasku prema susjednim zemljama.
Skok u izvozu u prvom tromjesečju naglašava koliko se brzo tržište širi. Ljudske veze već se uspostavljaju. Oko 7.000 uzbekistanskih građana radi u Hrvatskoj, popunjavajući manjak radne snage u turizmu i graditeljstvu te istovremeno stvarajući most među ljudima.
Obje zemlje prepoznaju potrebu za izravnim letovima između Taškenta i Zagreba (a s vremenom i Splita) kako bi se olakšali turizam, poslovna putovanja i mobilnost radne snage. Razmatraju se i partnerstva gradova - između Taškenta i Zagreba te između Samarkanda i Dubrovnika.
Logika je jasna: Uzbekistan žarko želi novi gospodarski i kulturni savez sa Zagrebom. Ima reformsku agendu, rast, diverzifikaciju i političku volju. Poziva hrvatske tvrtke i kapital da sudjeluju u njegovoj transformaciji, nudeći reciprocitet zauzvrat. Hrvatska ne bi trebala čekati da definira ovu priliku. Čvrsto vjerujemo da je treba zgrabiti. Prozor je sada otvoren. Hoće li ostati otvoren - i hoće li Hrvatska kroz njega proći - ovisit će o odlukama donesenima ove godine.
(Jutarnji list)