Projekti azijske razvojne banke predstavljaju prilike za hrvatske tvrtke

Projekti i javna nabava u projektima Azijske infrastrukturne investicijske banke (AIIB) predstavljaju poslovne prilike za hrvatske tvrtke te njihov iskorak i na azijska tržišta. Hrvatske tvrtke imaju mogućnost sudjelovati u određenim postupcima nabave koje provodi AIIB, a većina tih projekata je upravo u Aziji, tako da tu postoji mogućnost iskorištavanja potencijala širenja hrvatskih tvrtki i na azijska tržišta.

Projekti i javna nabava u projektima Azijske infrastrukturne investicijske banke (AIIB) predstavljaju poslovne prilike za hrvatske tvrtke te njihov iskorak i na azijska tržišta, istaknuto je u utorak na konferenciji u organizaciji te banke, HUP-a i Ministarstva financija.

AIIB je međunarodna razvojna banka usmjerena na financiranje infrastrukturnih projekata u transportu, energetici, vodoopskrbi, telekomunikacijama i drugim ključnim sektorima, osnovana je na inicijativu Vlade NR Kine, temeljni kapital joj iznosi 100 milijardi dolara, posluje od početka 2016. godine, a kako se moglo čuti na konferenciji, do sada je s više od 40 milijardi dolara financirala više od 200 projekata.

Hrvatska je članica AIIB-a nešto više od dvije godine, a cilj konferencije je približiti hrvatskim poduzetnicima mogućnosti suradnje s tom bankom, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, koji smatra da postoji značajan prostor za iskorak u smislu intenziviranja te suradnje.  Naime, hrvatske tvrtke imaju mogućnost sudjelovati i u određenim postupcima nabave koje provodi ta banka, a većina tih projekata je upravo u Aziji, tako da tu postoji mogućnost iskorištavanja potencijala širenja hrvatskih tvrtki i na azijska tržišta, rekao je Primorac.

Napomenuo je da je Ministarstvo financija, između ostalih, zaduženo za koordinaciju i suradnju RH s međunarodnim razvojnim organizacijama kao što su Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, pa tako i AIIB.

Ministarstvo ujedno na neki način popunjava "institucionalni nedostatak", koji je po Primorčevim riječima nastao gašenjem određenih javnih tijela i agencija koji su bili "vrlo konstruktivni" u pogledu promocije Hrvatske kao ulagačke destinacije i zemlje sa značajnim poduzetničkim potencijalom, kao što je primjerice bila Agencija za investicije i konkurentnost, čije funkcije su sada razdijeljene između više ministarstava.

Primorac je podsjetio na pozitivne makroekonomske pokazatelje, a ujedno i ocijenio da je ostvaren "značajan napredak u gospodarstvu", između ostalog i ulaskom u šengenski prostor i eurozonu, kao i provođenjem reformi u sklopu NPOO-a.

No to nam ne "omogućuje da spavamo na lovorikama", poručio je, rekavši da su to zapravo tek temelji za nastavak dugoročnog razvoja hrvatskog gospodarstva, uz fokus na povećanju produktivnosti, većim ulaganjima u istraživanje i razvoj, kvalitetnijim i bolje plaćenim radnim mjestima, proizvodnji proizvoda više dodane vrijednosti, privlačenju izravnih stranih ulaganja, povećanju izvoza, povećanju trgovinskih tijekova ...

Posebna savjetnica potpredsjednika AIIB-a Supee Teravaninthorn je rekla da AIIB želi biti na raspolaganju svakoj svojoj članici, a u slučaju Hrvatske to još nije bio slučaj kada je riječ o zajmovima ili u vidu platforme za omogućavanje ulaska na tržišta na kojima banka uglavnom ulaže. Kada je ranije radila u Svjetskoj banci, primijetila je prisutnost brojnih tvrtki iz Jugoslavije, pa tako i iz Hrvatske, na području Afrike, no što kasnije više nije bio slučaj.

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber je rekla da je prisutan sve snažniji iskorak AIIB-a izvan područja Azije, a da hrvatskim tvrtkama fokus moraju biti sve gospodarske prilike koje se putem bančinih projekata nude.

(Hina)
 
 

Vijesti iz medija | Događanja | Hrvatski izvoz