Proizvodnja kupusa stabilna, korona stvorila viškove i srušila cijene

Slika /slike 1/Poljoprivreda i ribarstvo/kupus.jpg

Hrvatska je u 2019. ostvarila rekordan izvoz kupusa  - izvezeno je više od 2.000 tona u vrijednosti većoj od milijun eura. Najveće izvozno tržište za kupus je Slovenija, gdje je lani izvezeno oko 1.600 tona hrvatskog zelja vrijednog preko 800 tisuća eura.

Proizvodnja kupusa u Hrvatskoj je stabilna, tržište je dobro opskrbljeno, a kriza uzrokovana covidom-19 utjecala je na pad cijene te je kupus ove godine jeftiniji nego prošlih godina, pokazuje analiza konzultantske tvrtke Smarter, specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Hrvatska ove godine ima stabilnu proizvodnju kupusa kojom će se osigurati domaća samodostatnost i generalno se može zaključiti da se radi o dobroj godini, kažu u Smarteru navodeći da je tržište dobro opskrbljeno i najvećim dijelom se nudi kupus iz domaće proizvodnje. Tek su male količine iz uvoza.

Prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), prosječna cijena zelenog kupusa krajem listopada u trgovinama je iznosila 3,66 kuna za kilogram, dok je u isto vrijeme lani bila 4,99 kuna.

Krajem travnja i početkom svibnja ove godine - za vrijeme lockdowna u cijeloj Europi i Hrvatskoj, kupus je postizao cijenu od čak 5,65 kuna za kilogram.

Analiza je pokazala i da je Hrvatska u 2019. ostvarila rekordan izvoz kupusa  - izvezeno je više od 2.000 tona u vrijednosti većoj od milijun eura. Uvoz je istodobno iznosio 6.148 tona u vrijednosti od 3,3 milijuna eura.

Najveće izvozno tržište za kupus je Slovenija, gdje je lani izvezeno oko 1.600 tona hrvatskog zelja vrijednog preko 800 tisuća eura.

Najviše kupusa je uvezeno iz Makedonije - u količini od 1.646 tona i vrijednosti od preko milijun eura, te Nizozemske iz koje je uvezeno 1.476 tona vrijednih 870 tisuća eura.

Prema podacima iz analize, kupus u Hrvatskoj se najviše uzgaja na području Varaždina, Koprivnice, Ogulina i Sinja.

Potrošnja kupusnjača se u Hrvatskoj procjenjuje na oko 11 kg po stanovniku godišnje, pri čemu se potrošnja zelja procjenjuje na pet do šest, a potrošnja kiselog zelja između 2,5 i tri kilograma po stanovniku.

Ukupna potrošnja zelja procjenjuje se između 18 i 19 tisuća tona godišnje, a ukupna potrošnja kiselog zelja na oko 11 i 12 tisuća tona.

(Hina)



 

Vijesti iz medija | Strana tržišta | Hrvatski izvoz