Prihodi od stranih turista u 2022. premašili i 2019.

Prihodi od stranih turista u 2022. iznosili su 13,1 milijardu eura što je za 44 posto više nego u 2021. i za 24 posto više nego u 2019. U nekomercijalni smještaj u Hrvatskoj je 2022. došlo 475 tisuća gostiju koji su ostvarili 10,3 milijuna noćenja, što je 2 posto više nego u 2021., a većinu od ukupnog prometa ostvarili su stranci, najviše iz Slovenije, BiH i Njemačke.

Prihodi od stranih turista u 2022. iznosili su 13,1 milijardu eura što je za 44 posto više nego u 2021. i za 24 posto više nego u 2019. godine, izvijestili su u petak iz Ministarstva turizma i sporta pozivajući se na podatke HNB-a. U odnosu na 2021., prihodi od stranih turista u 2022. su veći za 3,9 milijardi eura, a u odnosu na do sada rekordnu 2019. za 2,5 milijardi eura viši, dodaju iz Ministarstva.

"Hrvatska je ostvarila rekordne rezultate prihoda od stranih turista u 2022., od 13,1 milijardu eura, a ako bi tome dodali i procijenjene prihode od domaćih turista, dolazimo do ukupnih oko 15 milijardi eura. Ovi rezultati su potvrda našeg usmjerenja prema kvaliteti i dodanoj vrijednosti", izjavila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Osim na godišnjoj razini, ministrica naglašava i značajan rast prihoda u 2022. u razdobljima izvan ljetne sezone, kada je ostvaren prosječan rast od 19 posto u odnosu na isto razdoblje rekordne 2019.

Iz Ministarstva iznose i podatke HNB-a za četvrto tromjesečju 2022., u kojemu je od stranih turista ostvareno 1,4 milijarde eura prihoda ili 44 posto više nego u istom razdoblju 2021., a viši su za 33 posto i u odnosu na isto vrijeme 2019. Podsjećaju da su u prvom tromjesečju 2022. prihodi od stranih turista iznosili 495 milijuna eura ili 105 posto više nego u istom razdoblju 2021., i za dva posto viši nego u istom razdoblju 2019.

Prihodi su u odnosu na te godine rasli i u drugom tromjesečju 2022., na 2,6 milijarde eura, dok su u trećem tromjesečju 2022. porasli na 8,4 milijarde eura, odnosno za 27 posto u odnosu na isto razdoblje 2021.i za 28 posto u odnosu na 2019.

U nekomercijalni smještaj u Hrvatskoj je 2022. došlo 475 tisuća gostiju koji su ostvarili 10,3 milijuna noćenja, što je po 2 posto više nego u 2021., a većinu od ukupnog prometa ostvarili su stranci, najviše iz Slovenije, BiH i Njemačke, podaci su DZS-a.

Podatke o nekomercijalnom turističkom prometu DZS preuzima iz sustava eVisitor HTZ-a, a odnose se na vlasnike kuća ili stanova za odmor, koje koriste za sebe, rodbinu i prijatelje, ne naplaćujući svako noćenje uz obvezu da vlasnici moraju prijaviti i odjaviti sve osobe koje borave u nekoj kući ili stanu putem tog sustava. Strani turisti su u nekomercijalnome smještaju u 2022. ostvarili 77,2 posto od ukupnih dolazaka i 57,1 posto od ukupnih noćenja, odnosno njih 367 tisuća ostvarilo je 6 milijuna noćenja, čime su u u plusu za 4 i 5,2 posto u u odnosu na 2021.
Domaćih turista u taj je smještaj došlo mnogo manje nego stranih, 108 tisuća, ali su sa 4,3 milijuna noćenja na prvom mjestu među svim nacijama koje su tu boravile. No, za razliku od stranaca, domaćih je u vikendice, kuće i stanove za odmor i slične nekomercijalne objekte došlo gotovo 5 posto manje nego 2021. i ostvarili su 2,5 posto manje noćenja.

Među strancima, najviše su od ukupnih stranih noćenja u tom smještaju ostvarili Slovenci, 40,6 posto ili 2,4 milijuna, a 'daleko' od njih su drugi po redu gosti iz BiH sa 757.000 noćenja. Treći su gosti iz Njemačke sa 684.000 noćenja, četvrti iz Srbije sa 453.000 noćenja, a peti Austrijanci sa 258.000 noćenja. Iz svih ostalih zemalja u tom je smještaju ostvareno tek oko 20 posto od ukupnih stranih noćenja.

Po županijama, Zadarska je i u 2022. bila na prvom mjestu sa najviše noćenje u nekomercijalnom smještaju, 4 milijuna ili 38,3 posto od ukupnih noćenja u tom smještaju, a slijede ju Primorsko-goranska županija s 2,5 milijuna noćenja ili 24,4 posto od ukupnih te Istarska županija s 1,4 milijuna noćenja ili 13,6 posto do ukupnih.

Njih slijede ostale jadranske županije, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Ličko-senjska, u kojima je svima bilo između 4 i 8 milijuna nekomercijalnih noćenja, dok su im se s kontinenta najviše 'približile' Grad Zagreb i Zagrebačka županija, ali s tek po oko pet tisuća prijavljenih noćenja u nekomercijalnom smještaju. U ostalim županijama je to puno manje, par stotina ili par desetina takvih noćenja.

(Hina)
 
 

Vijesti iz medija | Statistički podaci | Hrvatski izvoz