Otvaranje ureda u Ukrajini prvi je korak u snažnijem širenju na istočna tržišta

Span je u Ukrajini otvorio ured u kojem cilja zaposliti čak 300 IT stručnjaka čime će se takoreći udvostručiti u veličini. Hrvatski softveraš vidi mnogo prilika za poslove u Azerbajdžanu, Kazahstanu, Uzbekistanu, Turkmenistanu, Tadžikistanu, Kirgistanu, Gruziji, Armeniji te Rusiji.

Najveći hrvatski softverski izvoznik i domaća IT tvrtka o čijoj se prodaji najviše nagađa u posljednje vrijeme, zagrebački Span, zasad barem, ima drugačiji plan, doznaje Poslovni dnevnik. Span je u Ukrajini otvorio ured u kojem cilja zaposliti čak 300 IT stručnjaka čime će se takoreći udvostručiti u veličini. Domaći softveraš u Kijevu je prije tri tjedna potiho otvorio ured.

Startao je s 20 zaposlenika, a u domaćim IT krugovima navodi se da je već sada na 30 IT stručnjaka. Usporedbe radi, Span u Hrvatskoj zapošljava 400 ljudi, a ukupno, globalno, broji ih 450.

Nikola Dujmović, predsjednik Uprave Spana potvrdio nam je da 200 do 300 radnika u Ukrajini planiraju zaposliti u iduće dvije do tri godine. "Otvaranje ureda u Ukrajini prvi je korak u snažnijem širenju tvrtke na istočna tržišta, koja su bogatija nego što si m tu iz Zagreba možemo uopće predočiti i na kojima smo u prednosti u odnosu na zapadnu konkurenciju, jer imamo bolju reputaciju", kaže Dujmović.

Span je, prema analizi koju su za portal ICT Business napravili Bisnode i Poslovna.hr, najveći hrvatski softverski izvoznik u 2017. godini. Span je u 2017. godini zabilježio izvoz od 162,2 milijuna kuna uz rast od 39,5 posto. Po tom je pokazatelju ujedno i jedan od najbržerastućih hrvatskih softverskih izvoznika. Usporedbe radi, drugi po redu, Infobip, zabilježio je lani rast izvoza od 13,7 posto na 134,8 milijuna kuna.

Sudeći prema planovima koje ima Dujmović, Span će u iduće tri godine rast svog izvoza u najmanju ruku zadržati na postojećoj razini, a izvjesno, značajno povećati. Hrvatski softveraš, naime, vidi mnogo prilika za poslove u Azerbajdžanu, Kazahstanu, Uzbekistanu, Turkmenistanu, Tadžikistanu, Kirgistanu, Gruziji, Armeniji te dakako samoj Rusiji.

I prema podacima HUP-ovog ICT ogranka, softverska industrija najbržerastući je segment među industrijama pokretačima, odnosno najpotentnijim granama domaćeg gospodarstva kako je navedeno u Industrijskoj strategiji Hrvatske. Do 2025. očekuje da će se prihod industrije udvostručiti na 18 milijardi kuna, a izvoz povećati na barem 7,2 milijarde kuna.

(Poslovni dnevnik)
 

Vijesti iz medija | Strana tržišta | Hrvatski izvoz