Održan Poslovni skup Ekonomska politika Republike Hrvatske i očekivanja za 2019. godinu

Slika /slike 1/Gospodarstvo/HI Poslovni forum.jpg

Od 1993. do 2017. godine 87 posto svih investicija bile su usmjerene u kupovanje tržišta i stjecanje monopola. Treba se razgovarati o reindustrijalizaciji jer bez proizvoda za izvoz teško se može ostvarivati ozbiljniji rast i doseći razine iznad 3 posto rasta BDP-a.

Udruga Hrvatskih izvoznika je organizirala poslovni skup na temu ekonomskih politika Republike Hrvatske i očekivanja za 2019. godinu.

Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika, istaknuo je kako gospodarstvenici žele razgovarati o investicijama, poziciji prerađivačke industrije u proračunu i svim problemima s time. Prema njegovim riječima, dobro je što Vlada posljednjih godina kontrolira proračun, no voljelo bi se  bolje koristiti sredstva iz Europskih fondova koja su podbacila te da proračun ne mora planirati novac za Uljanik koji je većinski privatizirana tvrtka.

Rast od 6,6 posto investicija u idućoj godini je ambiciozan i bilo bi dobro da se i te investicije događaju u prerađivačkoj industriji. Od 1993. do 2017. godine 87 posto svih investicija bile su usmjerene u kupovanje tržišta i stjecanje monopola. Trebamo razgovarati o reindustrijalizaciji jer bez proizvoda za izvoz teško možemo ostvarivati ozbiljniji rast i doseći razine iznad 3 posto rasta BDP-a, istaknuo je Bago.

Na skupu je ministar financija Zdravko Marić, govoreći o proračunu za iduću godinu, istaknuo kako očekuje da će proračun omogućiti planirani rast BDP-a od 2,8 i 2,9 posto u iduće dvije godine.

Predsjednik HGK Luka Burilović naglasio je, između ostalog, kako je model hrvatske brodogradnje neodrživ, neučinkovit, nelikvidan i ukratko rečeno nekonkurentan. Prema njegovim riječima, Njemačka je izgubila radna mjesta u brodogradnji i prebacili su se na proizvodnju specijaliziranih brodova, konstrukcija, platformi i vjetroelektrana, a to bi trebala učiniti i Hrvatska. Pri tome je istaknuo kako ne treba ugasiti brodogradnju, no moraju se naći kvalitetni partneri i održiv program restrukturiranja. Posebno je ukazao na to kako će suficit proračuna ove godine pojest jamstva brodogradilištima, no nije važno samo raditi na poreznim reformama nego se trebamo baviti i reformama mirovinskog i zdravstvenog sustava, te će se tek tako stvoriti mogućnosti za stabilniji makroekonomski razvoj.

Kada je riječ o učestalim prigovorima izvoznika da je kuna prejaka, zbog čega pati njihova konkurentnost, zamjenica guvernera HNB- Sandra Švaljek je kazala da se podcjenjuje važnost stabilnosti tečaja, s obzirom da s druge strane njegova neizvjesnost može vrlo negativno utjecati na izvoz. Kuna je dugi niz godina stabilna i to sigurno može pozitivno utjecati na njihovo poslovanje, ustvrdila je Švaljek. Podsjetila je i na pripreme za ulazak u europski tečajni mehanizam ERM II, te naposljetku uvođenje eura u srednjem roku, koje bi trebalo donijeti mnoge koristi ne samo za izvoznike već sve poduzetnike.

Branko Grčić, predsjednik saborskog Odbora za turizam je kazao kako bi se dodatnim mjerama moglo ići na istinsko rasterećenje plaća kojem bi to svaki radnik osjetio na džepu jer najavljenim mjerama ne ide se na ruku srednjim i srednje višim plaćama, nego visokim i menadžerskim plaćama. Prema njegovim riječima, nerealizirana sredstva iz EU fondova dosežu nekoliko postotaka proračuna i tu leži potencijal između 2 i nešto posto i 4 posto gospodarskog rasta.

Savjetnik predsjednice za gospodarstvo Marko Primorac rekao je da stručnjaci najavljuju da će nova kriza doći kroz dvije ili tri godine i bit će teža nego ova prije, jer ekonomija se događa u ciklusima, no jednako tako je ovisna o pojedincima i proizvodima koji utječu na kretanje na tržištu. Posebno je ocijenio kako se treba iskoristiti vrijeme za pripremu i imati strategiju za sljedeću krizu.

(Hina)
 

Vijesti iz medija | Događanja | Hrvatski izvoz