Ninska sol osvaja svijet

Očuvano morsko okružje, sunce, vjetar, izvanredni geografski položaj i čovjek koji živi s prirodom, upravo su vrijednosti koje ninskoj Solani omogućuju kvalitetnu proizvodnju i izvoz, ne samo na tržišta regije nego i u Ujedinjene Arapske Emirate, Njemačku, Japan, Nizozemsku, Englesku, Austriju i druge zemlje.

Solana Nin već stotinama godinama daje nešto što mnogi zovu životom - morsku sol. Još od doba kada su se njome začinjale gozbe starih Rimljana, sve do sada na području Nina ta se sol ubirala iz mora. Tada je sol vrijedila jednako koliko i zlato, no sada najbolju takvu sol možemo, ipak po nešto nižim cijenama, pronaći proizvedenu na isti način na 55 hektara plitke lagune ninskog zaljeva.

U širem području nema industrije ni ekstenzivne poljoprivrede, dok je sama Solana Nin smještena između pet hrvatskih nacionalnih parkova. To jamči čistoću soli, a odnedavna po ostvarenju europski financiranog projekta ekološke certifikacije vrijednog 1,4 milijuna eura, svi proizvodi ove solane nose i ekološku markicu.

Usmjerena na biodinamičku metodu gospodarenja i tradicionalne vrijednosti u proizvodnji, Solana Nin u okružju ninske lagune djeluje slijedeći povezanost tla, biljaka i životinja, dok je ljudska ruka nezamjenjiv alat. Takvim načinom proizvodnje osigurava se samoodrživost i vrhunska kvaliteta proizvoda, a temelji za ovakav rad su očuvano morsko okružje, sunce, vjetar, izvanredni geografski položaj i čovjek koji živi u suživotu s prirodom.

Upravo ove vrijednosti ninskoj Solani omogućuju izvoz, ne samo na tržišta regije nego i u Ujedinjene Arapske Emirate, Njemačku, Japan, Nizozemsku, Englesku, Austriju i druge zemlje.

Odnedavno, s projektom eko certifikacije Cvijet soli i poslovanje - ekološka proizvodnja konzumnih i terapeutskih soli, ninska Solana nastupa i na tržištu SAD-a. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj te Ministarstvo poduzetnišva i obrta u iznosu od 158.000 eura, dok je Solana Nin investirala nešto više od 28.000 eura. Projekt je trajao 26 mjeseci i obuhvatio rekonstrukciju pogona, skladišnog dijela koji u potpunosti zadovoljava stroge standarde organske i ekološke proizvodnje soli, unapređenje procesa, eko certifikaciju, te edukaciju djelatnika.

Sam proces aplikacije za sredstva iz EU-a samo je 10 posto izazova s kojima smo se susretali počevši od idejne faze, kaže Ivan Tomić, operativni voditelj Solane Nin i voditelj projekta.

Najveći je izazov u procesu opravdati uložena sredstva kroz adekvatnu realizaciju projekta gdje je bitna dosljednost, sustavna primjena metodologija projektnog upravljanja, praćenje svih zakona investicijskog ciklusa, rokova i naravno proračuna, kaže Tomić.

Kvalitetan projekt koji je usklađen s EU odrednicama i stručni strateški partner za izradu projektne dokumentacije zasigurno su dobra baza za dobivanje sredstava iz EU fondova, ali naravno i odvažnost da se tvrtka upusti u proces aplikacije.

Eko certifikat smo dobili zahvaljujući iznimnom angažmanu našeg tima, kao i naših strateških partnera, ali i prijašnjim generacijama koje su očuvali prirodu te prenijele vrijednosti ručnog branja soli, ističe Sanja Stamenić Oštrić, direktorica marketinga Solane Nin.

Naš je zadatak da poštujemo, oplemenimo i očuvamo ove vrijednosti za buduće generacije, zaključuje ona.

Uz projekt koji pridonosi globalnom cilju promoviranja zelene ekonomije, energetske učinkovitosti i eko standarda najviše vrijednosti, ali i s fokusom na održivo poslovanje Solana Nin je sa svojim autohtonim programom i proizvodima s visokom dodanom vrijednošću uspjela povećati prodaju i očuvati profitabilnost.

Ova prva hrvatska solana s bio znakom gotovo polovinu svojih prihoda generira proizvodima viših cjenovnih razreda, kao i svojom turističkom ponudom koja prirodno prati tradicionalnu eko proizvodnju soli.

Unatoč turbulentnom tržišnom okružju i industriji primarno usmjerenoj na politiku proizvoda nižih cjenovnih razreda, ninska je solana napravila izniman iskorak te kreirala proizvodni program koji joj jamči uspjeh, održivost i profitabilnost. 

(Privredni vijesnik)
 
 

Pisane vijesti