Najveća korist od europskih integracija je povećanje robnog izvoza

Izravna i najveća korist od europskih integracija je povećanje robnog izvoza, jer je izvoz motor koji održava razvoj, a izvoznici najotporniji dio hrvatskog gospodarstva. Hrvatski izvoz će i ove godine nastaviti rasti, a kada se gleda dugoročno razdoblje od zadnjih deset godina koliko je Hrvatska u EU, izvoz je najbrže rastuća komponentna hrvatskog BDP-a.

Izravna i najveća korist od europskih integracija je povećanje robnog izvoza, jer je izvoz motor koji održava razvoj, a izvoznici najotporniji dio hrvatskog gospodarstva, istaknuto je u utorak na 10. Liderovoj konferenciji o izvozu pod nazivom "Pametni znaju čemu služi izvoz".
Glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović ocijenio je da je poboljšanje strukture rasta BDP-a od 2008. godine do danas sjajno, a da su to ponajprije ostvarili domaći robni izvoznici.

"Pokazuje se da, iako se u političkom svijetu u principu vrlo rijetko govori o robnom izvozu, on motor koji održava razvoj RH", istaknuo je Šajatović, dodavši da ako uz minimalnu pomoć robni izvoz snažno raste onda je pitanje što bi bilo kada bi izvoznici imali još veću podršku. On vjeruje da bi u tom slučaju imali puno veće stope rasta i puno bi se brže približavali prosjeku EU.

Ravnatelj Uprave za industriju i poduzetništvo Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Robert Božinović kazao je da je izravna i najveća korist od europskih integracija upravo povećanje robnog izvoza. Izvoz je presudan, a ono na čemu treba raditi u sljedećem razdoblju kroz zakonodavni okvir i kreiranje poslovnog okruženja je povećati broj izvoznih tvrtki.

Glavni ekonomist u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić je istaknuo kako će hrvatski izvoz i ove godine nastaviti rasti, a kada se gleda dugoročno razdoblje od zadnjih deset godina koliko smo u EU, izvoz je najbrže rastuća komponentna hrvatskog BDP-a. "Očekujemo da bi izvoz i u sljedećim godinama trebao rasti brže u odnosu na BDP i ono što je dobra vijest je da se konkurentnost sve više temelji na rastu produktivnosti", kazao je.

Naveo je kako je tijekom zadnje tri godine u prosjeku realna produktivnost po radnom satu u Hrvatskoj po prvi put premašila rast na istoku EU, sa zemljama s kojima se želimo komparirati, koje su nas, kako je kazao, zapravo nadmašile u ekonomskim performansama proteklih godina. Stojić je istaknuo i kako su u najnovijim prognozama koje će objaviti ovih dana revidirali stopu inflacije malo na više, no i dalje prognoziraju njezino usporavanje u odnosu na prosjek prošle godine.

"Ako se pitamo gdje bi inflacija mogla biti krajem ove godine onda bi zasigurno trebala biti blizu 3 posto, a u sljedećoj godini očekujemo da će se kretati od 3 do 4 posto, što znači da će ostati povišena i to manje-više jer su cijene usluga u Hrvatskoj i dalje znatno ispod prosjeka euro područja", rekao je. U dužem periodu će zapravo tu biti glavni pritisci na rast cijena, ustvrdio je.

Prema njegovim riječima, hrvatske tvrtke, posebice izvoznici, dosta rade na povećanju svoje konkurentnosti, a investicijama se prilično utjecalo na rast produktivnosti i tehnološku obnovu. Bitnim je naveo to što Hrvatska ima relativno malu izloženost trgovinskim tokovima izvan EU i tu u nekom sljedećem razdoblju, kako je kazao, vjerojatno leži potencijal.

Hrvatska također, zbog svoje integriranosti u EU i NATO savez, sutra u OECD,  ima svoju šansu privući neke industrije koje možda u prošlom razdoblju ovdje nisu bile prisutne, rekao je.

Direktor prodaje čakovečke tvrtke Ferro-Preis Renato Martinjak rekao je kako je zadnjih nekoliko godina za izvoznike, posebice iz metalne industrije bilo prilično uspješno. Ni pandemija covida-19 ni rat u Ukrajini nisu ostavili ozbiljne posljedice na njihovo poslovanje, no počinju primati negativne vijesti sa glavnih tržišta, Njemačke i Austrije, naročito iz građevinskog sektora i proizvodnje poljoprivrednih strojeva.

(Hina)

 

Vijesti iz medija | Događanja | Hrvatski izvoz