Klimaoprema našla nišu u biznisu sterilnih prostora

Gotovo polovica prihoda ostvaruje se na svjetskom tržištu, sa svojim proizvodima i rješenjima stalno su prisutni u 35 zemalja, a izvozne referencije šire se na čak 50 zemalja diljem svijeta.

Pravodobni iskorak u novi segment poslovanja, orijentacija na izvoz te neprestana ulaganja u razvoj i nove tehnologije, kombinacija su faktora uspjeha samoborske Klimaopreme. To je još jedna nizu samozatajnih tvrtki koje svoj uspjeh na domaćem i izvoznom tržištu grade daleko od očiju medija i šire javnosti. Tu i tamo objavi se poneka vijest o njoj, kao kada je uložila u novu tvornicu ili kada je bila jedan od kandidata za EY-evu nagradu Poduzetnik godine 2016. pa se u kratkom popratnom videu ukazao i vlasnik kompanije Tomislav Rukavina.

Neobično je to što kompanija, prema javno dostupnim financijskim izvješćima, posluje vrlo uspješno, raste, izvozi i financijski je stabilna, ima potpuno robotiziranu proizvodnju itd., pa se čini da se ima čime pohvaliti. U petogodišnjim trendovima koje objavljujemo u izdanju ‘500 najboljih’, Klimaoprema se nalazi među 50 najboljih kompanija u više kategorija.

Iako je tvrtka pretežiti izvoznik te ima izvozne referencije u čak 50 zemalja, bez nje ni na domaćem tržištu praktički ne može proći nijedan projekt čistih prostora.

Nije riječ o novoj kompaniji, najstarija je među onima koje predstavljamo u ovom serijalu i jedina koja je postojala u socijalizmu. Osnovana je prije 42 godine, a devedesetih ih ju je, nakon privatizacije, preuzeo Tomislav Rukavina, u to vrijeme vlasnik tvrtke Pro-klima, koji i danas, prema podacima SKDD-a, drži sto posto dionica Klimaopreme.

Klimaoprema je jedna od rijetkih tvrtki u Europi u kojoj je cjelokupni know-how u tom sektoru rezultat vlastitog istraživanja i razvoja, a gotovo sve se proizvodi u vlastitim pogonima. Dobar dio izvoza odnosi se na tržište Rusije i zemalja bivšeg SSSR-a, ali dosta uspjeha imaju i na tržištu zemalja Sjeverne i Zapadne Europe.

Jedan od većih izazova im je tržište Njemačke, gdje su još uvijek slabo prisutni pa je plan, uz postojeće tvrtke u BiH, Srbiji, Mađarskoj i Rusiji, otvaranje i vlastite tvrtke u Njemačkoj. Prilike vide i na azijskom tržištu, a što se tiče domaćeg tržišta, praktički nijedan projekt čistih prostora ne može proći bez njih. Nedavno su završili veliki projekt u novoj tvornici Belupa, deset tisuća metara četvornih čistih prostora prema načelu ‘ključ u ruke’, te novi terminal Zračne luke ‘Franjo Tuđman’, za koji su isporučili opremu za cijeli ventilacijski sustav. Ti veliki projekti na domaćem tržištu zasigurno su utjecali na velik rast prihoda i dobiti u 2016.

(Lider)

Vijesti iz medija | Strana tržišta | Hrvatski izvoz