ICT industriju odrediti strateškom

Analiza Udruge pokazala je i da je ICT u 2018. nastavio sa rastom, i to desetu godinu za redom, te je u odnosu na 2008. prošle godine broj ICT tvrtki udvostručen na više od 6 tisuća, broj zaposlenih porastao je 45 posto na njih više od 39 tisuća, izvoz je povećan čak 90 posto, sa 4,4 na 8,3 milijarde kuna, dok su prihodi porasli za oko 30 posto, na 38,3 milijarde kuna.

Udruga Informatičko-komunikacijske djelatnosti (ICT) pri HUP-u u srijedu je istaknula da ICT industriju treba odrediti kao stratešku te provesti konkretne stimulativne mjere za zadržavanje njenih kadrova u zemlji i povećanje konkurentnosti toga sektora.

Predstavljajući svoje zahtjeve Vladi u obliku "pet malih mjera" te analizu ICT sektora u zadnjih deset godina, predstavnici te udruge na konferenciji za medije su poručili da je za Hrvatsku vrlo važno u idućih deset godina zadržati digitalne talente i profesionalce u zemlji.

Dopredsjednik Udruge Hrvoje Josip Balen kazao je da je "pet malih mjera" moguće donijeti u relativno kratkom roku i bez puno napora za državu. Riječ je o neoporezivom ili porezno priznatom rashodu za prehranu zaposlenika, plaćanju vrtića za djecu zaposlenih kao porezno priznatom rashodu za tvrtku, programu rješavanja smještaja za radnike kroz maksimalno neoporeziv iznos koji tvrtka može isplatiti za najam ili kredit radnika, neoporezivom bonusima u vidu dionica ili udjela tvrtke odnosno dvije do tri nagradne neoporezive plaće.

Upozorio je da je većina EU zemalja pametnu specijalizaciju i ICT već označila strateškom vertikalnom djelatnošću, a Hrvatska još nije. Smatra da bi zbog manjka ICT kadrova država u suradnji s poslodavcima i obrazovnim institucijama trebala omogućiti studiranje stranaca u Hrvatskoj, posebice na tehnološkim studijima, čega danas gotovo i da nema, kao ni programa za takvo što. Sve bi se to, smatra Balen, moglo dodatno promovirati i naglasiti prilikom predsjedanja Hrvatske EU-om iduće godine.

Glavni direktor HUP-a Davor Majetić ocijenio je da je gospodarstvo digitalizirano i da su stoga rezultati i status ICT industrije još važniji. U Hrvatskoj je ICT po njegovim riječima 2018. godine pokrenula najviše tvrtki, ostvarila najveće prihode, stvorila najveću dodanu vrijednost i uplatila najviše poreza i doprinosa u državni proračun po zaposlenom, nešto malo više od 4.400 kuna. Druge industrije su bile po tome na razini od oko tisuću do oko dvije i pol tisuće kuna, kazao je Majetić.

Iznio je i podatke da je ICT bila u 2018. druga po izvozu, nakon metalne industrije, kao i po broju zaposlenih, nakon prehrambene industrije, a i u zadnjih deset godina ima najveći rast zapošljavanja, dok je trošak osoblja porastao za 70 posto, sa 3,8 milijarde kuna u 2008., na 6,5 milijardi kuna u 2018.

Predsjednik HUP-ove ICT udruge Boris Drilo iznio je pak procjene rasta ICT do 2025. po kojima bi ta industrija mogla do tada imati 55 tisuća zaposlenih, od čega 28 tisuća u računalnom programiranju, dok bi prihodi mogli doći do 45 milijardi kuna, od čega bi 12 milijardi ili 23 posto odlazilo na izvoz.

Analiza Udruge pokazala je i da je ICT u 2018. nastavio sa rastom, i to desetu godinu za redom, te je u odnosu na 2008. prošle godine broj ICT tvrtki udvostručen na više od šest tisuća, broj zaposlenih porastao je 45 posto na njih više od 39 tisuća, izvoz je povećan čak 90 posto, sa 4,4 na 8,3 milijarde kuna, dok su prihodi porasli za oko 30 posto, na 38,3 milijarde kuna. Stvorena je i veća dodana vrijednost za gotovo 50 posto, na 11,3 milijarde kuna.

(Hina)

Vijesti iz medija | Događanja | Hrvatski izvoz