Gourmet Hrvatska: Ponuda dobra, prostor za napredak velik

Hrvatska u idućih nekoliko godina treba pojačano raditi na uspostavi kvalitetnog institucionalnog, zakonodavnog i strateškog okvira, stvaranju destinacijskih gastronomskih iskustava i jačanju međunarodne prepoznatljivosti kako bi postala svjetski prepoznatljiva gastronomska destinacija.

Hrvatska gastronomska ponuda dobra je i raznolika, ali domaći proizvođači još uvijek ne mogu osigurati dostatne količine poljoprivrednih proizvoda, ocijenjeno je u ponedjeljak na završnoj konferenciji projekta "Gourmet Hrvatska", održanoj na Principovcu kod Iloka.

Državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matešić kazao je kako istraživanja pokazuju da su gastronomija i uživanje u hrani jedan od glavnih motiva dolazaka turista te da je to velika šansa za domaće proizvođače hrane i vina.

Najavio je akcijski plan razvoja gastroturizma, kako bi Hrvatska u skladu sa Strategijom razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine postala prepoznatljiva gastronomska turistička destinacija te ušla u 20 vodećih turističkih destinacija u svijetu. Naveo je pritom kako se na turistički sektor odnosi 15 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, što ni izdaleka nije dovoljno za zadovoljenje potreba hrvatskog turizma.

Pomoćnik ministra poljoprivrede Krunoslav Karalić podsjetio je kako Hrvatska u ovom trenutku ima 20 proizvoda zaštićenih oznakom izvornosti i zemljopisnog podrijetla. Hrvatska je po njegovim riječima samodostatna u proizvodnji jabuka, mandarina te trešanja i višanja, mesa peradi, meda i dobrim dijelom jaja, a nije u proizvodnji povrća, u značajnom dijelu koji se odnosi na voćne vrste te u sektoru svinjskog i goveđeg mesa.

Po riječima chefa u hotelu Osijek i glavnog kuhara Hrvatske nogometne reprezentaciji Tomice Đukića, domaće kvalitetne hrane ima sve više i sve je kvalitetnija. Vlasnik i chef šibenskog restorana Pelegrini i vlasnik Michelinove zvijezde Rudolf Štefan, uz napomenu kako njegov restoran funkcionira po principu "što kraći put od polja do stola", napomenuo je kako od proizvoda kontinentalne Hrvatske najviše koristi vina i suhomesnate proizvode.

Sudionici završne konferencije projekta "Gourment Hrvatska" koji su proveli WYG Savjetovanje, Institut za turizam i Institut za međunarodne odnose u suradnji s velikim brojem partnera na lokalnoj i nacionalnoj razini, također su zaključili da Hrvatska u idućih nekoliko godina treba pojačano raditi na uspostavi kvalitetnog institucionalnog, zakonodavnog i strateškog okvira, stvaranju destinacijskih gastronomskih iskustava i jačanju međunarodne prepoznatljivosti kako bi postala svjetski prepoznatljiva gastronomska destinacija.

Projekt "Gourmet Hrvatska" vrijedan je 68 milijuna eura od kojih je 85 posto sredstva EU-a, a preostalih 15 posto osigurava Ministarstvo gospodarstva. Tijekom 18 mjeseci provedbe, analizirano je stanje gastronomske ponude u Hrvatskoj, napisan je strateški okvir i smjernice za razvoj gastronomskih/gourmet destinacija i proizvoda te su kreirane smjernice za razvoj brenda sadašnjih i budućih gastronomskih destinacija, izvijestio je načelnik Sektora za industrijsku politiku Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Robert Blažinović.

Definiran je i Akcijski plan za razvoj gastronomije u Hrvatskoj, kazao je Blažinović i dodao kako će se iskustva povezivanja proizvođača iz programa "Gourmet Hrvatska" primijeniti u područjima kao što su drvna i automobilska industrija, šumarstvo i druga, a koja su identificirana kao strateška za Hrvatsku.

(Hina)

Vijesti iz medija | Događanja | Hrvatski izvoz