Europa je za hrvatsku drvnu industriju tradicionalno tržište

Hrvatska drvna industrija 65 % svoje ukupne proizvodnje izvozi na inozemno tržište, prvenstveno na njemačko. Naime, Nijemci vole slavonski hrast i proizvode od masivnog drveta.

Više od 1.200 izlagača iz 50 zemalja okupilo se u Kölnu na Međunarodnom sajmu namještaja koji određuje trendove za ovu godinu. Među njima su i hrvatski proizvođači koji su i ovoga puta osvojili važne nagrade.

Europa je za hrvatske proizvođače namještaja postala tradicionalno tržište. Hrvatska drvna industrija 65 % svoje ukupne proizvodnje izvozi na inozemno tržište, prvenstveno na njemačko. Naime, Nijemci vole slavonski hrast i proizvode od masivnog drveta - što se na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu namještaja (imm Cologne) u Kölnu moglo i vidjeti.

Na sajmu koji, kao prvi sajam namještaja u godini, određuje koji će trendovi prevladavati idućih mjeseci, Hrvatsku je predstavilo devet tvrtki. Četiri je na zajednički štand okupilo Udruženje drvno-prerađivačke industrije HGK, dok se pet tvrtki ove godine odlučilo za samostalno izlaganje svojih proizvoda.

Prema procjenama Udruženja njemačke drvno-prerađivačke industrije, 2050. godine će polovina stanovništva živjeti u gradovima. Zbog toga su arhitektima potrebne ideje za namještanje malih stanova jer stambeni prostor je u velikim gradovima skup. Ovo je još protekle godine spoznao hrvatski dizajner Darko Špiljarić koji je dizajnirao prošlogodišnjeg dobitnika nagrade za inovaciju, kuhinju ”Pia”. Ovaj zagrebački dizajner se i ove godine potrudio da Hrvatska bude jedna od zemalja koja se okitila nagradom Njemačkog vijeća za dizajn. Naime, njegov modularni sustav za garderobu je dobitnik nagrade “Iconic Awards 2016 – Interior Innovation”.

Poznato je da je hrvatska drvna industrija glavna snaga i pokretač održivog gospodarskog razvoja utemeljenog na upotrebi resursa, primjeni znanja i inovacija. Hrvatski namještajci dosta pozornosti posvećuju domaćim resursima i materijalima od kojih je svakako najpoznatiji slavonski hrast kojeg je sve manje. Problem je i nedostatak kvalitetne radne snage, kaže za Deutsche Welle Petar Ćurić, tajnik Udruženja drvno-prerađivačke industrije, krovnog udruženja hrvatskih drvoprerađivača, u koje su uključene sve tvrtke članice Hrvatske gospodarske komore. “Na sreću, sami proizvođači su spoznali taj problem i krenuli s edukacijom novih radnika”, kaže Ćurić.

Jedna od tvrtki koje su samostalno izložile svoje proizvode na vrlo atraktivnom sajamskom mjestu i površini je tvrtka Prostoria koja zapošljava blizu 100 radnika. Arhitektica Biljana Angelovski iz Beograda jedna je od zaposlenica ove tvrtke koja je davno prešla nacionalne granice. “Ljudi u Srbiji prepoznaju dobar dizajn i kvalitetu što je najbitnije za jedan brend”, kaže mlada arhitektica.

(Poslovni dnevnik)

Vijesti iz medija | Sajmovi | Strana tržišta i prilike