Drvna industrija najveći neto izvozni sektor

Drvna industrija je i dalje najveći neto izvozni sektor s pokrivenosti uvoza izvozom od čak 204 posto. Za hrvatske proizvođače važno je da očuvaju svoja izvozna tržišta.

Prije desetak godina upozoravali smo javno da dolazi kriza i tada mnogi nisu shvaćali što govorimo, no nas u drvnoj industriji u pravilu gospodarsko usporavanje uvijek prve dotakne. Današnja situacija jako podsjeća na to vrijeme, kaže Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera komentirajući posljednje statistike o poslovanju drvoprerađivačke industrije.

“Proizvođači koji odlaze na sajmove u inozemstvo i kontaktiraju kupce, partnere i konkurente osjete oprez na svakom koraku. Stanje nije još dramatično, međutim svi su rezervirani, nema standardne euforije i osjeti se usporavanje u igri”, kaže Kavran. S takvim dojmovima vratili su se proteklih tjedana i proizvođači namještaja i prerađivači drva s glavnih svjetskih sajamskih manifestacija.

U njemačkom Hannoveru na Domotexu, najznačajnijem sajmu za podove, hrvatski parketari mogli su čuti prve signale za trendove u ovoj godini. A kako prenose informacije u Hrvatskom drvnom klasteru, jedan od većih hrvatskih izlagača, grupacija Florian, suzdržan je u komentarima daljnjeg razvoja tržišta drvnih podova, jer se, konstatiraju, od rujna do prosinca 2018. na zapadnim tržištima dogodio zastoj oko 30 posto svih drvnih proizvoda, što očekuju da će se preliti na prilike u drvnoj industriji Hrvatske.

Za drvoprerađivače je izuzetno znakovit bio ovogodišnji BAU, sajam graditeljstva, koji je okupio rekordan broj izlagača, kao i rekordan broj posjetitelja iz inozemstva, čak trećina od 250 tisuća njih, a porastu su pridonijeli posjetitelji iz Rusije i Kine.

Za domaće proizvođače Kavran kaže da je važno očuvati svoja izvozna tržišta, a što će najveći izazov biti za one koji djeluju u proizvodnji niže zahtjevnosti i cjenovnog razreda, dok oni koji se razvijaju u niši luksuznih proizvoda nisu ugroženi.

Sve veći broj tvrtki odražava se i okreće toj zahvalnoj klijenteli, ali je nažalost njihov udio u ukupnoj proizvodnji namještaja još ispod 10 posto. Kavran izdvaja kao dobar primjer tvrtku Prostoria, koja ima jako skupe proizvode koje plasira na tržištima poput Južne Koreje i Japana, te bilježe eksponencijalan rast. Takvi proizvođači i u krizama najbolje rade i ne osjete ih jer je luksuzno tržište uvijek stabilno, a posebno se, sudeći i po nedavnim sajmovima i interesu iz tih zemalja, otvaraju mogućnosti za plasman proizvoda u Rusiji i Kini.

Što se domaćeg tržišta tiče, zamjetan je u prošloj godini i snažan rast uvoza drvnih proizvoda, čak za 13,4 posto u prvih deset mjeseci, a čemu je po sektorskim ocjenama još uvijek ponajviše zaslužna Ikea. No, drvna industrija i dalje je najveći neto izvozni sektor s pokrivenosti uvoza izvozom od čak 204 posto. Slijedi li mu, pak, jače usporavanje i kojom dinamikom bit će, kaže Kavran, vidljivo vrlo skoro, već u prvom tromjesečju.

(Poslovni dnevnik)
 

Vijesti iz medija | Statistički podaci | Hrvatski izvoz